Razlika između izmjena na stranici "Islam"

Uklonjeno 39 bajtova ,  prije 2 mjeseca
m
ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
m (→‎Reference: datumi: ispravljam "D. Mjesec GGGG" u "D. M. GGGG")
m (ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke)
 
'''Islam''' ({{ArJ|الإسلام}} ''al-islām''; ''predanost jednom [[Bog]]u'') jeste [[Monoteizam|monoteistička]] [[religija]] koja je nastala na [[Arapsko poluostrvo|Arapskom poluostrvu]] u 7. vijeku. Prema broju pripadnika, danas je druga najrasprostranjenija religija<ref>[http://www.pewforum.org/2012/12/18/global-religious-landscape-exec/''Pregled religija''] Pristupljeno 9.11.2016.</ref> i religija s najbržom stopom rasta broja pripadnika na svijetu.<ref>[http://edition.cnn.com/2015/04/02/living/pew-study-religion/ ''Najbrže rastuće religije''] Pristupljeno 9.11.2016.</ref><ref>[http://www.pbs.org/empires/islam/faithtoday.html ''PBS-Islam:Carstvo vjere- islam danas''] Pristupljeno 9.11.2016.</ref>
 
Sljedbenici islama, [[musliman]]i, vjeruju u postojanje samo jednog boga ([[Allah]]a) te da je posljednji [[Poslanici u islamu|poslanik]] [[Muhammed]] Njegov rob i poslanik. Zajedno s [[Judaizam|judaizmom]] i [[Kršćanstvo|kršćanstvomkršćanstvo]]m, islam je jedna od tri [[abrahamske religije|abrahamske]] ili ibrahimske religije, nazvane po [[Ibrahim]]u, rodočelniku sve tri navedene religije.
 
Muslimani vjeruju da je islam originalna, potpuna i univerzalna verzija prvobitne vjere koja je kroz historiju više puta objavljivana posredstvom većeg broja [[Allah|Božijih]] poslanika, uključujući između ostalih i [[Adem]]a, [[Nuh]]a, [[Ibrahim]]a, [[Musa|Musu]] i [[Isus|Isaa]]. Isto tako, vjeruju da je [[Kur'an]] nepromijenjena i posljednja Božija objava. Islamski koncept i praksa sadrže i [[Islamski šarti|pet stubova islama]], koji su obavezni za sve muslimane kao i islamsko pravo, odnosno [[šerijat]], kojim se dotiče gotovo svaki aspekt ljudskog života i općenito društva, od [[Islamsko bankarstvo|bankarstva]] i blagostanja do položaja žena u društvu.
Pojavivši se početkom 7. vijeka, prvobitno u [[Mekka|Mekki]], islam se brzo proširio Arapskim poluostrvom da bi se u 8. vijeku halifat prostirao od [[Pirenejsko poluostrvo|Iberijskog poluostrva]] na zapadu do rijeke [[Ind]] na istoku. ''[[Zlatno doba islama]]'' se odnosi na period između 8. i 13. vijeka kada je islamski svijet doživio naučni, privredni i kulturni procvat.
 
Većina muslimana pripada jednoj od dvije najzastupljenije denominacije. Prema podacima iz 2009. godine, [[Sunitski islam|sunita]] je oko 87% do 90%,<ref name=PEW2009/> dok je [[Šiitski islam|šiitskih muslimana]] oko 10 do 13%. Oko 13% od ukupnog broja muslimana živi u [[Indonezija|Indoneziji]], državi sa najvećom muslimanskom većinom. Oko 32% muslimana naseljava [[Južna Azija|Južnu Aziju]], svaki peti musliman živi na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] a oko 15% njih su stanovnici [[Supsaharska Afrika|podsaharske Afrike]]. Znatne muslimanske zajednice egzistiraju u [[Evropa|Evropi]], [[Kina|Kini]], [[Rusija|Rusiji]] i obje Amerike. Konvertiti u islam i imigrantske muslimanske zajednice danas postoje u gotovo svakom dijelu svijeta.
 
== Etimologija i značenje ==
== Historija ==
{{Glavni|Historija islama|Hronologija historije islama}}
Muhammed je rođen u [[Mekka|Mekki]] 570. godine. Oko 610. godine počeo je [[ashabi]]ma prenositi objavu koju je primao od Allaha posredstvom meleka [[Džibril|Džebraila]]. Objava je poslije objedinjena u [[Kur'an]]. U Kur'anu se tvrdi da je Allah jedan, milostiv i svemoćan, kao i da nadzire tok događaja. Na [[Sudnji dan|Sudnjem danu]] ljudima će se suditi prema njihovim djelima što će rezultirati njihovim odlaskom u [[Džennet|džennet]] ili [[Džehennem|džehennem]].
Bogati sloj Kerejšija pobunio se protiv nove religije kao i zbog osude njihovog ponašanja u Kur'anu i počeo progoniti Muhammeda i njegove sljedbenike. Godine 622. Muhammed se iz Mekke seli u Medinu i taj čin zvan [[hidžra]] označava prekretnicu u islamu te je iskorišten kao period u odnosu na koji se [[Islamski kalendar|računa vrijeme u islamskom svijetu]]. Kur'anom su propisane mnoge stvari između ostalih i [[Namaz|namaz]], [[zekat]], [[post]] (tokom mjeseca [[ramazan]]a) i [[Hadždž|hodočašće]] (hadždž) u Mekku. Objavom Kur'ana, i primanjem islama od strane Muhammedovih najbližih poznanika, prvobitno je uspostavljena zajednica a potom i islamska država.
 
Država je u početku bila savez plemena ili rodova ali vremenom je i organizaciono jačala. Nakon Muhammedove smrti, na čelu države bio je [[halifa]]. Kako su Arapi bili nomadski i ratnički narod, učestali su njihovi napadi i osvajanja susjednih zemalja. U dvanaest godina nakon Muhammedove smrti osvojena su područja današnjih država [[Sirija|Sirije]], [[Irak]]a, Libije i [[Iran]]a. Ta teritorijalna ekspanzija nastavila se i tokom narednih vijekova. Na zapadu je zauzeta [[Sjeverna Afrika]] do Atlantika, [[Tarik ibn Zijad]] je 711. godine sa svojim trupama prešao na teritoriju današnje [[Španija|Španije]] a islam se proširio do Carigrada i Pakistana. U mnogim od tih područja islam je postao glavna religija.
 
Islam se širio miroljubivim načinom: muslimanski trgovci s karavanima deva proširili su ga u Sjevernu Afriku, pomorci na istočnu obalu Afrike, iz Indije se proširio na Indoneziju, Maleziju i Filipine. Tokom 15. i 16. vijeka postojala su tri velika muslimanska carstva: [[Osmanlijsko carstvo]] koje je zauzimalo dijelove [[Bliski istok|Bliskog istoka]], [[Jugoistočna Evropa|Balkana]] i dijelove Sjeverne Afrike; zatim [[Safavidska dinastija]] u širem području današnjeg [[Iran]]a, [[Pakistan]]a, [[Irak]]a, [[Kavkaz|kavkaskih]] država i zapadne Turske, te [[Mogulsko carstvo]] u Indiji i jugoistočnoj Aziji. Ova carstva su svoj uspon zasnovale na otkriću i iskorištavanju modernih oružja za to doba, kao što je [[barut]] i topovi, te daleko efikasnijoj administraciji od zemalja srednjovjekovne Evrope.<ref name="armstrong116"/>
{{Glavni|Šerijat}}
 
Vjerski zakon islama zove se šerijat. On je utemeljen na Božjoj objavi, i izveden je iz četiri glavna izvora. Prvi je Kur'an, za koga se vjeruje da je oduvijek postojao na nebu, a onda ga je melek Džibril (anđeo Gabrijel) postupno objavljivao Muhammedu, kako su to prilike zahtijevale. Zatim su tu sunna, knjiga predaja o Muhammedu i njegovom životu, idžma, suglasnost zajednice i kijas, zaključivanje iz prva tri izvora. Ishodište mu je zapravo u predislamskom običajnom pravu, a podijeljen je u pet kategorija: ono što je Allah naredio, ono što je Allah preporučio, ali nije propisao kao obavezno, ono što je Allah ostavio zakonom neodređeno, ono što je Allah otklonio, ali ne i izričito zabranio i ono što je Allah izričito zabranio. Pojam šerijata puno je širi od bilo kojeg zapadnjačkog poimanja prava, jer pokriva sva područja života. Kasnije, u 19. vijeku, moć šerijata slabi, i to prvo zbog evropskog uticaja, a drugo zbog ublažavanja strogih porodičnih zakona. Polahko se osjeća i već dešava lagahni proces prilagođavanja novom vremenu, ali i pritisaka posebno zapadnih zemalja koji vode velike kampanje i negoduju posebno kada je u pitanju odnos prema ženama, običajima njihovog obrezivanja, te običaja i zakona kažnjavanja kamenovanjem koje se dešavalo još ponegdje u nekim zemljama Afrike.
 
Islam ima tri osnovne grupe vjernika: [[Sunitski islam|sunite]], [[Šiitski islam|šiiti]] i [[Haridžijski islam|haridžije]]. Do raskola (u učenju) došlo je kad se postavilo pitanje ko će naslijediti Muhammeda<ref name="rev"/><ref name="enes"/> Suniti (koji čine oko 90% muslimana) tvrdili su da niko ne može naslijediti Muhammeda, jer je Kur'an oblikovao i dovršio objavu Božijeg vodstva. Muhammedov nasljednik zato može biti samo čuvar nasljeđa, on će biti halifa s podređenom vlašću kao vođa vjernika, a bira ga zajednica postupkom idžme. Za šiitske muslimane glavna osoba vjerske vlasti je imam, koji je nasljednik zato jer ima sposobnost nadahnutog i nepogrešivog tumačenja Kur'ana, a šiiti govore o sebi kao o pozvanom i određenom narodu. Najvažnija mistična tradicija, [[sufizam]], pridonosi sjedinjenju šijitske i sunitske svijesti.
 
Neka od dostignuća arapskih, odnosno muslimanskih učenjaka i mislilaca koriste i nalaze se u temeljima zapadne civilizacije. Na Zapad su posredovala učenja koja su usvojena na Istoku, djela grčkih, perzijskih i indijskih pisaca, medicinski priručnik [[Ibn-Sina|Avicene]], koji se donosi na Zapad kao dostignuća perzijskih liječnika, decimalni sistem, astronomija. Zapad je ponovo otkrio Aristotela i usvojio njihov stil u arhitekturi i umjetnosti. Islamski stil osjetljiv je na ukrase i nastoji preokrenuti stvarni izgled stvari u apstraktni. Godine 1258. Mongoli razaraju [[Bagdad]], što se označava kao početak općeg stagniranja širenja islamskog carstva.
== Reference ==
{{refspisak|30em|refs=
<ref name=PEW2009>{{cite web|title=Mapping the Global Muslim Population|url=http://www.pewforum.org/2009/10/07/mapping-the-global-muslim-population/|pristupdatum=10. 12. 2014}}</ref>
<ref name="vol7">Pakistan Philosophical Congress (2015): ''A History of Muslim Philosophy vol. 2, knjiga 7'', pogl. 70: ''[https://www.al-islam.org/history-muslim-philosophy-volume-2-book-7/chapter-70-decline-muslim-world Decline In The Muslim World]'', ISBN 978-1519221834</ref>
<ref name="armstrong116">{{Cite book| author=Armstrong Karen| title=Islam: A Short History | publisher=Modern Library | year=2000 | isbn=978-0-679-64040-0 |page=116}}</ref>
<ref name="vol7">Pakistan Philosophical Congress (2015): ''A History of Muslim Philosophy vol. 2, knjiga 7'', pogl. 70: ''[https://www.al-islam.org/history-muslim-philosophy-volume-2-book-7/chapter-70-decline-muslim-world Decline In The Muslim World]'', {{ISBN |978-1519221834}}</ref>
<ref name="enes">Enes Karić: [http://www.tacno.net/interview/enes-karic-istina-o-unutarmuslimanskom-sukobu/ Istina o unutarmuslimanskom sukobu], pristupljeno 8. jula 2017.</ref>
<ref name="rev">Fikret Bečirović: ''[http://www.odjek.ba/?broj=24&id=10 Ambivalentnost religije, konflikti i zločini]'', revija Odjek, pristupljeno 8. jula 2017.</ref>
<ref name="objava2">Thérèse-Anne Druart: [https://dspace2.creighton.edu/xmlui/bitstream/handle/10504/64581/2007-27.pdf?sequence=1 Islam and Christianity, One Divine and Human Language or Many Human Languages], str. 3.</ref>
<ref name="boshaf">[http://nap.ba/new/vijest.php?id=2905 Kur'an znaju napamet: U BiH trenutno 282 hafiza], Patria, pristupljeno 8. jula 2017.</ref>
<ref name="rev">Fikret Bečirović: ''[http://www.odjek.ba/?broj=24&id=10 Ambivalentnost religije, konflikti i zločini]'', revija Odjek, pristupljeno 8. jula 2017.</ref>
<ref name=PEW2009>{{cite web|title=Mapping the Global Muslim Population|url=http://www.pewforum.org/2009/10/07/mapping-the-global-muslim-population/|pristupdatum=10. 12. 2014}}</ref>
<ref name="enes">Enes Karić: [http://www.tacno.net/interview/enes-karic-istina-o-unutarmuslimanskom-sukobu/ Istina o unutarmuslimanskom sukobu], pristupljeno 8. jula 2017.</ref>
<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.gordonconwell.edu/resources/documents/1IBMR2015.pdf|title=Christianity 2015: Religious Diversity and Personal Contact|pristupdatum=9. 11. 2016|accessdate=9. 11. 2016|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170525141543/http://www.gordonconwell.edu/resources/documents/1IBMR2015.pdf|archivedate=25. 5. 2017|url-status=dead}}</ref>
<ref name="muslinkina">Dru C. Gladney, [http://www.islamsymposium.cityu.edu.hk "Islam in China: Accommodation or Separatism?", simpozij o islamu u jugoistočnoj Aziji i Kini] {{Webarchive|url=https://archive.is/20030208144043/http://www.islamsymposium.cityu.edu.hk/ |date=8. 2. 2003 }}, Hong Kong, 2002.</ref>
<ref name="popisind">{{cite web|url=http://www.thehindu.com/news/national/census-2011-data-on-population-by-religious-communities/article7579161.ece|title=Hindus 79.8%, Muslims 14.2% of population: census data}}</ref>
<ref name="express">{{cite web| url=http://indianexpress.com/article/india/india-others/indias-population-121-09-crores-hindus-79-8-pc-muslims-14-2-pc-census/| title= Census 2011: Muslims record decadal growth of 24.6 pc, Hindus 16.8 pc | author= Abantika Ghosh, Vijaita Singh | work=Indian Express| datum= 24. 1. 2015 | publisher= Indian Express|pristupdatum=27. 1. 2015}}</ref>
<ref name="muslinkina">Dru C. Gladney, [http://www.islamsymposium.cityu.edu.hk "Islam in China: Accommodation or Separatism?", simpozij o islamu u jugoistočnoj Aziji i Kini] {{Webarchive|url=https://archive.is/20030208144043/http://www.islamsymposium.cityu.edu.hk/ |date=8. 2. 2003 }}, Hong Kong, 2002.</ref>
}}
 
47.027

izmjena