Razlika između verzija stranice "Islam"

Sljedbenici islama, [[musliman]]i, vjeruju u postojanje samo jednog boga ([[Allah]]a) te da je posljednji [[Poslanici u islamu|poslanik]] [[Muhammed]] Njegov rob i poslanik. Zajedno s [[Judaizam|judaizmom]] i [[Kršćanstvo|kršćanstvomkršćanstvo]]m, islam je jedna od tri [[abrahamske religije|abrahamske]] ili ibrahimske religije, nazvane po [[Ibrahim]]u, rodočelniku sve tri navedene religije.

Većina muslimana pripada jednoj od dvije najzastupljenije denominacije. Prema podacima iz 2009. godine, [[Sunitski islam|sunita]] je oko 87% do 90%,<ref name=PEW2009/> dok je [[Šiitski islam|šiitskih muslimana]] oko 10 do 13%. Oko 13% od ukupnog broja muslimana živi u [[Indonezija|Indoneziji]], državi sa najvećom muslimanskom većinom. Oko 32% muslimana naseljava [[Južna Azija|Južnu Aziju]], svaki peti musliman živi na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] a oko 15% njih su stanovnici [[Supsaharska Afrika|podsaharske Afrike]]. Znatne muslimanske zajednice egzistiraju u [[Evropa|Evropi]], [[Kina|Kini]], [[Rusija|Rusiji]] i obje Amerike. Konvertiti u islam i imigrantske muslimanske zajednice danas postoje u gotovo svakom dijelu svijeta.

Muhammed je rođen u [[Mekka|Mekki]] 570. godine. Oko 610. godine počeo je [[ashabi]]ma prenositi objavu koju je primao od Allaha posredstvom meleka [[Džibril|Džebraila]]. Objava je poslije objedinjena u [[Kur'an]]. U Kur'anu se tvrdi da je Allah jedan, milostiv i svemoćan, kao i da nadzire tok događaja. Na [[Sudnji dan|Sudnjem danu]] ljudima će se suditi prema njihovim djelima što će rezultirati njihovim odlaskom u [[Džennet|džennet]] ili [[Džehennem|džehennem]].

Bogati sloj Kerejšija pobunio se protiv nove religije kao i zbog osude njihovog ponašanja u Kur'anu i počeo progoniti Muhammeda i njegove sljedbenike. Godine 622. Muhammed se iz Mekke seli u Medinu i taj čin zvan [[hidžra]] označava prekretnicu u islamu te je iskorišten kao period u odnosu na koji se [[Islamski kalendar|računa vrijeme u islamskom svijetu]]. Kur'anom su propisane mnoge stvari između ostalih i [[Namaz|namaz]], [[zekat]], [[post]] (tokom mjeseca [[ramazan]]a) i [[Hadždž|hodočašće]] (hadždž) u Mekku. Objavom Kur'ana, i primanjem islama od strane Muhammedovih najbližih poznanika, prvobitno je uspostavljena zajednica a potom i islamska država.

Država je u početku bila savez plemena ili rodova ali vremenom je i organizaciono jačala. Nakon Muhammedove smrti, na čelu države bio je [[halifa]]. Kako su Arapi bili nomadski i ratnički narod, učestali su njihovi napadi i osvajanja susjednih zemalja. U dvanaest godina nakon Muhammedove smrti osvojena su područja današnjih država [[Sirija|Sirije]], [[Irak]]a, Libije i [[Iran]]a. Ta teritorijalna ekspanzija nastavila se i tokom narednih vijekova. Na zapadu je zauzeta [[Sjeverna Afrika]] do Atlantika, [[Tarik ibn Zijad]] je 711. godine sa svojim trupama prešao na teritoriju današnje [[Španija|Španije]] a islam se proširio do Carigrada i Pakistana. U mnogim od tih područja islam je postao glavna religija.

Vjerski zakon islama zove se šerijat. On je utemeljen na Božjoj objavi, i izveden je iz četiri glavna izvora. Prvi je Kur'an, za koga se vjeruje da je oduvijek postojao na nebu, a onda ga je melek Džibril (anđeo Gabrijel) postupno objavljivao Muhammedu, kako su to prilike zahtijevale. Zatim su tu sunna, knjiga predaja o Muhammedu i njegovom životu, idžma, suglasnost zajednice i kijas, zaključivanje iz prva tri izvora. Ishodište mu je zapravo u predislamskom običajnom pravu, a podijeljen je u pet kategorija: ono što je Allah naredio, ono što je Allah preporučio, ali nije propisao kao obavezno, ono što je Allah ostavio zakonom neodređeno, ono što je Allah otklonio, ali ne i izričito zabranio i ono što je Allah izričito zabranio. Pojam šerijata puno je širi od bilo kojeg zapadnjačkog poimanja prava, jer pokriva sva područja života. Kasnije, u 19. vijeku, moć šerijata slabi, i to prvo zbog evropskog uticaja, a drugo zbog ublažavanja strogih porodičnih zakona. Polahko se osjeća i već dešava lagahni proces prilagođavanja novom vremenu, ali i pritisaka posebno zapadnih zemalja koji vode velike kampanje i negoduju posebno kada je u pitanju odnos prema ženama, običajima njihovog obrezivanja, te običaja i zakona kažnjavanja kamenovanjem koje se dešavalo još ponegdje u nekim zemljama Afrike.

Islam ima tri osnovne grupe vjernika: [[Sunitski islam|sunite]], [[Šiitski islam|šiiti]] i [[Haridžijski islam|haridžije]]. Do raskola (u učenju) došlo je kad se postavilo pitanje ko će naslijediti Muhammeda<ref name="rev"/><ref name="enes"/> Suniti (koji čine oko 90% muslimana) tvrdili su da niko ne može naslijediti Muhammeda, jer je Kur'an oblikovao i dovršio objavu Božijeg vodstva. Muhammedov nasljednik zato može biti samo čuvar nasljeđa, on će biti halifa s podređenom vlašću kao vođa vjernika, a bira ga zajednica postupkom idžme. Za šiitske muslimane glavna osoba vjerske vlasti je imam, koji je nasljednik zato jer ima sposobnost nadahnutog i nepogrešivog tumačenja Kur'ana, a šiiti govore o sebi kao o pozvanom i određenom narodu. Najvažnija mistična tradicija, [[sufizam]], pridonosi sjedinjenju šijitske i sunitske svijesti.