Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Indol"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjena
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
 
Red 1:
 
{{Infokutija hemijski spoj
| Strukturna formula =[[Datoteka: Indole_chemical_structure.png|250px]]
Line 28 ⟶ 27:
== Opća svojstva i izvori ==
Na sobnoj temperaturi, I+indol je čvrsta supstanca. Mogu ga proizvesti i [[bakterije]] kao degradacijski [[produkt (hemija)|produkt]] [[aminokiselina|aminokiseline]] [[triptofan]]a. Prirodno se javlja u ljudskom [[izmet]]u i ima intenzivni fekalni [[miris|zadah]]. U veoma niskim koncentracijama, međutim, on ima miris cvijeća,<ref name="smell">{{cite web |url=http://www.leffingwell.com/olfact5.htm |title=Recent Events in Olfactory Understanding}}</ref> i sastojak je mirisa mnogih cvjetova (kao što je narandžasta blagovijest) i [[parfem]]a. Takođe ga ima i u [[katran]]u.
Odgovarajuća zamjena se naziva ''indolil''.<ref>Atkins P., de Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, {{ISBN |0-7167-8759-8}}</ref><ref>Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E. (1992): General chemistry, 4th Ed. Saunders College Publishing, Philadelphia, {{ISBN |0-03-072373-6}}.</ref><ref>Petrucci R.H., Harwood W.S. and Herring F.G. (2002): General Chemistry, 8th Ed. Prentice-Hall, New York, {{ISBN |0-13-014329-4}}.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-1-8}}.</ref>
 
Indol podliježe [[supstituticija|elektrofilnoj supstituciji]], uglavnom na poziciji 3. [[Supstituirani indol]] isu gradivni elementi, a za neka od jedinjenja sintetski prekursori, triptofanskih derivata [[triptamin]]skih [[alkaloid]] a kao što su [[neurotransmiter]]i [[serotonin]], i [[melatonin]]. U indolna jedinjenja se takođr ubrajaju i biljni hormon [[auksin]] (indolil-3-sirćetna kiselina), antiupalni lijek [[indomtacin]], [[beta blokator]] [[pindolol]], prirodni halucinogen [[dimetiltriptamin]] (N,N-DMT).
 
Ime ''indol'' je formulirano od reči ''[[indigo boja|'''ind'''igo]]'' i ''[[oleum|'''ole'''um]]'', budući da je indol prvi put izolovan tretmanom indigo boje oleumom.<ref name="Hall J. E. 2006">Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, {{ISBN |0-7216-0240-1}}.</ref><ref name="Hall J. E. 2006"/><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN |9958-10-222-6.</ref><ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1}}.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN |9958-10-686-8}}.</ref><ref>Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell. Garland Science, New York, {{ISBN |0-8153-3218-1}}.</ref>
 
==Također pogledajte==
Line 42 ⟶ 41:
==Vanjski linkovi==
{{commons|Indol}}
 
[[Kategorija:Indoli]]
[[Kategorija:Hemikalije lošeg mirisa]]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Indol"