Razlika između verzija stranice "Homo sapiens"

|tip_species_autorstvo=[[Carolus Linaeus]], [[1758]].

'''''Homo sapiens''''' (lat. čovjek umni, čovjek razumni) je [[binomna nomenklatura]], odnosno naučno ime [[čovjek|ljudske]] vrste. ''[[Homo]]'' (lat. čovjek) je rod koji, vrste porodice ''[[Hominidae]]'', koji, pored današnjeg čovjeka, uključuje i [[neandertalac|neandertalce]] i mnoge druge izumrle pripadnike porodice ''[[Hominidae]]''. ''H. sapiens'' je jedina preživjela [[vrsta]] roda ''Homo''. Današnji ljudi su podvrsta [[anatomski moderni čovjek|anatomski moderni ljudi]]: ''[[Homo sapiens sapiens]]'', koji se razlikuje od onoga oblika za koga se tvrdilo da je njihov direktni predak, a to je: '' [[Homo sapiens idaltu]] ''. Genijalnost i prilagodljivost vrste ''Homo sapiens'' dovela ju je do pozicije , nesumnjivo, najuticajnije vrste na planeti. To se posebno odnosi na posljednjih desetak hiljada godina, kada biološka evolucije zrasta u neraskidivi splet sa kulturnom evolucijom evolucijom. Od svojih prapočetaka, [[kultura]], uz neviđenu akceleraciju postaje sve djelotvornija prilagodba čovjeka na njegovo mjesto u općoj ekonomiji prirode.<ref name="Wood B. 2005">Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, {{ISBN |0-19-280360-3}}.</ref><ref name="Hadžiselimović R. 1986">Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-2-6}}.</ref>

Binomno ime vrste ''Homo sapiens'' je skovao [[Carolus Linnaeus]] (1758).<ref>Linné C. (1758): Systema naturæ. Regnum animale, http://www.biodiversitylibrary.org/item/80764#page/28/mode/1up|edition=10. </ref>

Nedavno afričko porijeklo modernih ljudi je matični model opisivanja porekla i ranih [[migracija]] [[anatomski moderni čovjek|anatomski modernog čovjeka]]. Teorija se u popularnim medijima pominje kao ''recentni vanafrički model'' (''Out-of-Africa''), a akademski ''hipoteza o nedavnom jedinstvenom porijeklu'' , ''zamjenska hipoteza'' i model ''nedavno afričko porijeklo'' (eng. skr. ''RAO''). Hipoteza da ljudi imaju jedinstveno porijeklo (monogeneza, monofiletsko) objavljena je još u [[Charles Darwin|Darwinovom]] ''Porijeklu čovjeka'' ([[1871]].). Koncept se smatrao spekulativnim sve do 1980-ih, kada je, nakon studija [[mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]], današnjeg čovjeka, u kombinaciji s dokazima na osnovu [[bioantropologija|bioantropoloških]] podataka o arhaičnim primjercima. Prema genetičkim i fosilnim dokazima, [[arhaični ''Homo sapiens'']] je evoluirao u anatomski moderne ljude sključivo u [[Afrika|Africi]], između 200.000 i 100.000 godina p.n.e., u jednoj grani, ostavljajući Afriku prije 60.000 godina, uz i više proteklog vremena za zamjenu (i/ili asimilaciju) ranijih ljudskih [[populacija]], kao što su ''[[Homo erectus]]'' i [[neandertalac|neandertalci]].<ref name="Wood B. 2005"/><ref name="Hadžiselimović R. 1986"/><ref>British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 4.</ref>
<ref>Hadžiselimović R.name="Campbell (1986): Uvod u teoriju antropogenezeB. Svjetlost,G. Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref><ref2009">Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; {{ISBN |0-202-02042-8}}.</ref><ref>Lambert D. (1989): The Cambridge guide to prehistoric man. Cambridge University Press, Cambridge, ISBN 0 521 33364 4; ISBN 0 521 33364 9.</ref>

U septembru [[2012]]. godine ovaj zaključak je doveden u pitanje, u studiji naučnika sa Univerziteta u [[Cambridge]]u. Postavili su hipotezu kako, umjesto DNK preklapanja preko hibridizacije, zajednički geni su mogli biti ostaci zajedničkog pretka neandertalaca i modernih ljudi.

Multiregijski model porijekla današnjeg čovjeka i evolucije predložio je [[Milford H. Wolpoff]], [[1988]]. godine. Prema ovoj teoriji, evolucija čovječanstva, od početka [[pleistocen]]]a , 2,5 miliona godina p.n.e do danas odvijala se unutar jedne, kontinuirane ljudske vrste ([[hronovrsta|hronovrste]]), diljem svijeta sve do moderne podvrste ''Homo sapiens sapiens''.

Prilikom proučavanja [[evolucija čovjeka|evolucije čovjeka]] , prije svega, posmatra se razvoj roda '' [[Homo]]'', ali se obično priključuje i proučavanje drugih [[hominidae| hominida]] i [[hominidae | hominoida]], kao što je '' [[Australopithecus]] ''.

''[[Homo sapiens idaltu]] '', druga poznata podvrsta, koja je izumrla prije 30.000 godina, a ponekad je klasificirana i kao podvrsta ''Homo sapiens neanderthalensis''. Genetička istraživanja danas ukazuju da su se funkcionalne [[DNK]] modernih ljudi i [[neandertalac]]a razišle prije oko 500.000 godina.<ref>Green R. E. et al. (2006): Analysis of one million base pairs of Neanderthal DNA. Nature, 16: 330–336.</ref><ref> http://www.nature.com/nature/journal/v444/n7117/abs/nature05336.html.</ref>

Široka istraživanja afričke [[[genetička raznolikost|genetičke raznolikosti]] pronašl su da. među 113 različitih [[populacija]], najveću raznolikost ispoljava uzorak [[San]] lj udi , što ih čini jednom od 14 "predačkih klaster populacija". Istraživanje također nalazi i porijeklo recentnih migracije u jugozapadnoj Africi, u blizini granice priobalnih [[Namibija|Namibije]] i [[Angola|Angole]]. <ref>Gignoux H. B., Christopher R., Jobin M. (2011): Hunter-gatherer genomic diversity suggests a southern African origin for modern humans. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America, 108 (13): 5154–5162.</ref>

Snage [[selekcija|prirodne selekcije]] su nastavili da djrluju na ljudske populacije, uz dokaz da, u svojim određenim regijama, genom ispoljavanja [[selekcija|usmjerenu selekciju]] proteklih 15.000 godina.<ref> name="Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.<"/ref><ref> name="Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.<"/ref>