Razlika između verzija stranice "Hominidi"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m datumi: ispravljam "D. Mjesec GGGG" u "D. M. GGGG"
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 28:
**''[[čimpanze|Pan]]'' – [[Čimpanze|obični čimpanza]] i [[Čimpanze|bonobo]]
}}
'''Hominidi''', poznati i kao '''[[veliki čovjekoliki majmuni]]''', prije je naziv nego taksonomska oznaka, jer još uvijek postoje velike razlike u upotrebi ovog termina. To može isključiti [[čovjek|ljude]] (u varijanti "ljudi i veliki majmuni") ili ih uključiti ("ljudi i neljudski veliki majmuni") formiraju jednu taksonomsku [[porodica|porodicu]] [[primat]]a, uključujući četiri postojeća: u [[čimpanze]] (''Pan''), [[gorile]] (''Gorilla'') i [[orangutani|orangutane]] (''Pongo'') s po dvije [[vrsta|vrste]] i [[čovjek| ljude]] (''Homo'') s jednom vrstom. Ovo su zajednička imena za četiri današnja roda u porodici ''Hominidae''.<ref name="Wood B. 2005">Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, {{ISBN |0-19-280360-3}}.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1986): ''Uvod u teoriju antropogeneze'', "Svjetlost", Sarajevo; {{ISBN |9958-9344-2-6}}.</ref><ref>Boaz N. T. (1999): ''Essentials of biological anthropology'', Prentice Hall, New Jersey; {{ISBN |0-13-080793-1}}.</ref><ref name="Natural History 1991">British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution.Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 4.</ref>
 
Termin "hominid" se također upotrebljava u mnogo užem smislu, kao [[hominini]] ili "ljudi i čovjeku najsrodnije [[čimpanze]]".<ref>White T. D. et al. (2009): ''Ardipithecus ramidus'' and the paleobiology of early hominids. Science, 326 (5949): 64–86.</ref> Veliki broj poznatih izumrlih rodova su grupirani sa ljudima u potporodicu ''[[Homininae]]'', a u drugoj su [[orangutani]] – ''[[Ponginae]]''. Prema najnovijim procjenama zajednički predak svih rodova porodice ''Hominidae'' živjeli su prije otprilike 14 miliona godina, kad su se preci orangutana izdvojili od ostala tri roda. Preci ove porodice duže su evoluirani od onih za porodicu ''Hylobatidae'', prije možda oko 15-20 miliona godina.
== Opis i ponašanje ==
Veliki majmuni su veliki, bezrepi [[primat]]ia, od kojih je, od živućih vrsta, najmanji [[bonobo]] (30-40 kilograma težine), a najveće su [[gorile]], čiji mužjaci važu i do 140-180 140–180&nbsp;kg. Kod svih velikih majmunima, mužjaci su, u prosjeku, veći i jači od ženki, iako se stupanj [[spolni dimorfizam|spolnog dimorfizma]] uveliko razlikuje među [[vrsta]]ma. Iako je većina današnjih vrste pretežno četveronožna, svi mogu koristiti prednje udove ([[ruka|ruke]]) za prikupljanje hrane ili materijala za gniježđenje, a, u nekim slučajevima, za izradu i korištenje alata.
 
Većina vrsta su [[svaštojed]]i, ali voće je preferirana hrana među svima, isključujući neke grupe ljudi. [[Čimpanze]] i [[orangutani]] prvenstveno jedu voće. Kad im, u određeno doba godine, ponestane voća ili ako ga u nekim regijama nema, oni pribjegavaju ishranu izdancima i [[list]]ovima, često [[bambus]]a, koji su jedna vrsta trave. Gorile imaju ekstremne prilagodbe za žvakanje i varenje nekvalitetne hrane, ali oni i dalje vole voće i, kad je god to moguće, dešava se da ga traže kilometrima. Ljudi, nakon [[neolit]]ske revolucije, troše najviše [[žitarica]] i druge [[skrob]]ne hrane, uključujući i više visoko prerađenu. Također su značajni izvori energije i druge pripitomjene biljke (uključujući i voće) i životinje ([[meso]]). Zubi hominida slični su zubima [[Majmuni Starog svijeta|majmuna Starog svijeta]] i [[giboni|gibona]], a posebno su veliki kod gorila. Zubna formula im je:
*gornja vilica: 2.1.2.3, kod nižih 2.1.2.3.<br>
*donja vilica: 2.1.2.3, kod nižih 2.1.2.3. <br>(Jedna strana, redom: sjekutići, očnjaci, pretkutnjaci, kutnjaci).
Ljudski zubi i čeljusti izrazito su mali za njihovu veličinu u odnosu na druge majmune, što može biti prilagođavanje na kuhanu hranu tokom više od milion godina.
Red 42:
Bremenitost kod velikih majmuna traje 8-9 mjeseci, a najčešći rezultat je rađanje jednog potomka ili, rijetko, blizanaca. Mladi se rađaju bespomoćni, pa moraju biti zbrinuti duže vrijeme. U poređenju s većinom drugih [[sisar]]a, [[veliki majmuni]] imaju izuzetno dug period odrastanja, a kod većine [[vrsta]] [[spol]]no sazriju za 8-13 godina (nešto duže nego kod ljudi). Kao rezultat toga, ženke obično rađaju samo jednom svakih nekoliko godina. Ne postoji posebna sezona parenja.
 
[[Gorile]] i [[čimpanze]] žive u porodičnim grupama od oko 5-10 [[jedinka|jedinki]], iako se ponekad formiraju i znatno veće grupe. Čimpanze žive u većim grupama koje se dijele i u manje grupe, kada voće postane manje dostupno. Kad u malim grupama ženke čimpanzi odu u odvojenim pravcima u potragu za voćem, dominantni mužjaci više ih ne mogu kontrolirati i one se često pare sa drugim podređenim mužjacima. Za razliku od toga, grupe gorila ostaju zajedno, bez obzira na dostupnost voća. Kad je voće teško naći, pribjegavaju [[list|lišću]] i [[izdanak| izdancima]]. U grupama gorila mužjak je u stanju monopolizirati sve ženke u svojoj grupi. Ova činjenica posebno se odnosi na gorile, kod kojih je [[spolni dimorfizam]] izraženiji nego kod čimpanzi. Kod obiju vrsta ([[čimpanze]] i [[gorile]]) grupe uključuju barem jednog dominantnog mužjaka, a ženke napuštaju grupu čim spolno sazriju.
 
== Historija predaka ==
Red 88:
*''Afropithecus'',
*''Heliopithecus'', i
*''Kenyapithecus'', svi iz istočne Afrike.
 
Prisustvo drugih uopćeno građenih ne-psetolikid majmjuna srednjeg miocena su iz međusobno udaljenih nalazišta: ''Otavipithecus'' (iz pećine depozita u [[Namibija|Namibiji]]), ''Pierolapithecus'' i ''Dryopithecus '' (iz [[Francuska|Francuske]], [[Španija|Španije]] i [[Austrija|Austrije]]) – dokazi su široke raznovrsnosti oblika u Africi i mediteranskom bazenu u relativno toplom i ujednačenom [[klima]]tske režimu ranog i srednjeg miocena. Najmlađi od miocenskih hominoida, ''Oreopithecus'', iz ležišta uglja u [[Italija|Italiji]], je živio do prije 9 miliona godina.<ref> name="Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.<"/ref>
 
[[Molekula|Molekulski]] dokazi ukazuju na to da ee loza [[Giboni|gibona]] (porodica ''Hylobatidae'') odvojila od predaka [[veliki majmuni|velikih majmuna]] prije nekih 18-12. Miliona godina, a [[orangutani|orangutanska]] (potfamilija ''Ponginae'') od ostalih veliki majmuni odstupila je prije oko 12 miliona godina. Nema fosila koji jasno dokumentiraju porijeklo gibona, koji su možda postali od zasada nepoznatih]] himanoidnih [[populacija]] jugoistočne [[Azija|Azije]], ali fosile proto-orangutana mogu predstavljati '' [[Sivapithecus]] '' iz [[Indija|Indije]] i ''Griphopithecus'' iz [[Turska|Turske]], koji su datirani na prije oko 10 miliona godina.
Red 108:
*''[[Čovjek]]''' je član roda ''[[Homo]]'', iz kojeg je ''[[Homo sapiens]]'' jedina današnja [[vrsta]] unutar koje je anatomski moderni čovjek ''Homo sapiens sapiens'' jedina preživjela podvrsta.
 
Mnogi naučnici, uključujući [[paleoantropologija| paleoantropologe]], i dalje termin hominida koristiti u značenju: ljudi i njihovi direktni ili njima bliski dvonožni preci.
 
Kao što je već spomenuto, '''Hominidae''' je izvorno ime za ljude i njihove izumrle rođake, koji se , uz druge velike [[majmun]]e stavljaju u posebnu porodicu, ''[[Pongidae]]''. Međutim, definicija ''Pongidae'' podrazumijeva [[evolucija|parafiletsku evoluciju]], jer se čini da je barem jedna veliki vrsta velikih majmuna usko povezana sa ljudima, više nego sa drugim velikm majmunima. Većina taksonoma danas ohrabruje polazište da je to monofiletska grupa, što zahtijeva korištenje termina ''Pongidae'' uz ograničenje na samo jednog od velikih majmuna ove grupe ( rod '' Pongo'' – [[orangutani]]). Stoga, mnogi [[biologija|biolozi]] u ''Hominidae'' uključuju i ''Pongidae'' kao potfamiliju ''[[Ponginae]]'' ili ih kasnije ograničitavaju na orangutane i njihove izumrle srodnike, kao što je '' [[Gigantopithecus]] ''. Taksonomija koja je ovdje prikazana je usaglašena sa prati monofiletskom grupiranju, prema modernom shvatanju [[filogeneza|filogenetskih]] međuodnosa ljudi i majmuna, osobito u skupini [[veliki majmuni]].
Red 114:
 
Proučavani su mnogi od izumrlih hominida da se pomogne razumijevanju međuodnosa između modernog čovjeka i ostalih postojećih hominida. Neki od izumrlih članova ove porodice uključuju '' [[Gigantopithecus]] '', ''Orrorin'', ''Ardipithecus'', ''Kenyanthropus'', i od potporodice ''Australopithecinae'': rodove ''Australopithecus'' i ''Paranthropus''.
Precizni kriteriji za pripadnost u plemenu Hominini u sadašnjim razumijevanjima ljudskog porijekla nisu jasni, ali takson uglavnom uključuje one [[vrsta|vrste]] čija se [[DNK]] više od 97% podudara sa sa [[genom]]om modernog čovjeka, i ispoljavaju potencijale za [[jezik]] ili za jednostavne [[kultura|kulturi]] slične aktivnosti izvan porodice ili grupe. [[Teorija]] uma, uključujući i onu koja se predaje na fakultetima, kao mentalno stanje atribucije, empatije, pa čak i empatične obmane je kontroverzan kriterij za razlikovanje odraslih ljudi, u tom pogledu, kao samih među hominidima. Ljudi stiču ove kapaciteta pri uzrastu od oko četiri i po godine, dok nije ni dokazano niti opovrgnuo da je [[gorile]], [[čimpanze]] i bonobo razvijaju teoriju uma.<ref>http://www.bbsonline.org/documents/a/00/00/05/46/index.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071204144328/http://www.bbsonline.org/documents/a/00/00/05/46/index.html |date=4. 12. 2007 }}.</ref> Ovo se također odnosi i na [[Majmuni Novog svijeta|majmune Novog svijeta]], koji su izvan porodic velikih majmuna, kao, npr. [[kapucin]]i i[[Zamorac|zamorci]].<ref name="Natural History 1991"/><ref>Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,{{ISBN |0-13-080793-1}}. </ref><ref>Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, {{ISBN |0-07-290584-0}}; {{ISBN |0-07-117940-2.</ref><ref>British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution.Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 4}}.</ref>
 
Međutim, bez mogućnosti da se testira da li su rani članovi tribusa ''Hominini'' (kao što je '' [[Homo erectus]] '', ''[[Neandertalac| Homo neanderthalensis]] '', ili čak ''Australopithecinae'' imali teoriju uma, teško je ignorirati sličnosti koje su tako uočljive kod svojoih današnjih srodnika. Orangutani su također pokazali da imaju predispozicije''kulture'', poredeći ih sa onim kod [[čimpanze|čimpanzi]], pa neki smatraju da i oni mogu zadovoljiti ove kriterije. Međutim, ovakve naučne debater imaju i [[politika|političko]] značenje za zagovornike personaliteta i osobenosti [[veliki majmuni|velikih majmuna]].
 
== Klasifikacija==
Red 162:
Pored postojećih vrsta i podvrsta, arheolozi, paleontolozi i antropolozi (a ponekad i „slučajni nalaznici“ ) su otkrili brojne izumrle vrste velikih majmuna. U nastavku slijedi njihova taksonomija.<ref>http://www.helsinki.fi/~mhaaramo/metazoa/deuterostoma/chordata/synapsida/eutheria/primates/hominoidea/hominoidea.html.</ref>
'''[[Familija]] ''[[Hominidae]]'''
* Sub[[familija]] ''[[Ponginae]]''<ref>{{Cite web | url = http://www.helsinki.fi/~mhaaramo/metazoa/deuterostoma/chordata/synapsida/eutheria/primates/hominoidea/pongidae.html | title = Pongidae | publisher = Mikko's Phylogeny Archive | date = 4. 2. 2004-02-04 | first = Mikko | last = Haaramo}}</ref>
** [[Tribus]] ''Lufengpithecini'' [[†]]
*** ''Lufengpithecus''
Red 272:
! style="background-color:#efefef;" | Procijenjeni broj
|-
! style="background-color:#eeddbb;"|[[Orangutan|Borneanski orangutan]]
! style="background-color:#eeddbb;"|61.234
|-
! style="background-color:#eeddbb;"|[[Orangutani|Sumatranski orangutan]]
! style="background-color:#eeddbb;"|6.667 <ref>http://www.yorku.ca/arusson/Papers/GoI%20OU%20action%20plan%2007-17.pdfOrangutan{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Action Plan 2007–2017, ''Government of Indonesia'' .</ref >
|-
! style="background-color:#cef2e0;"|[[Gorile|Zapadni gorila]]