Razlika između verzija stranice "Hipofiza"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 12:
| Precursor = Nervni i usni [[ektoderm]], uključujući [[Rathkeova kesa|Rathkeovu kesu]]
| System = [[Endokrini sistem|Endokrini]]
| Artery = [[Gornja hipofizna arterija]], infundibularna arterija, prehijazmna arterija, [[donja hipofizna arterija]], kapsulska arterija, arteri donjeg kavernskog sinusa <ref>{{cite journal |authors=Gibo H, Hokama M, Kyoshima K, Kobayashi S | title = [Arteries to the pituitary] | journal = Nippon Rinsho | volume = 51 | issue = 10 | pages = 2550–4 | year = 1993 | pmid = 8254920}}</ref>
| Vein =
| MeshName = Pituitary+Gland
Red 18:
}}
[[Datoteka:Development of the pituitary gland.webm|thumb|Objašnjenje razvoja hipofize (Hypophysis cerebri) i kongenitalnih anomalija.]]
'''Hipofiza''' ([[latinski jezik|lat.]] ''glandula pituitaris'') je najznačajnija [[endokrinologija|endokrina]] žlijezda. Proizvodi mnoge [[hormon]]e i upravlja radom svih drugih žlijezda. Nalazi se sa donje strane [[mozak|mozga]] i žlijezda je s unutrašnjim lučenjem, a funkcionalno je povezana sa [[hipotalamus]]om.<ref name=“Sofradzija“"Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref> <ref name=<“Korene“>{{cite book|authors=Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. |year=2001|title=Biologija 8|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn=9958-10-396-6}}</ref>
 
Građena je od tri temeljna dijela: prednjeg, srednjeg i stražnjeg režnja, koji se razlikuju po svom razvoju, građi i funkciji:
Red 29:
[[Vazopresin]] ili antidiuretski hormon djeluje na [[Krvni sudovi|krvne sudove]] i vrši njihovo skupljanje (vazokonstrikcija), a drugo ime je dobio po tome što smanjuje diurezu (lučenje urina) što se normalno javlja kada organizmu fali tekućine. Djeluje na [[bubreg]]e.
 
[[Oksitocin]] je hormon koji stimulira [[Materica|matericu]] da se kontrahira i započne [[porod]]. Ginekolozi daju sintetičku verziju ovog hormona kod poroda. Oksitocin je [[polipeptid]] izgrađen od devet [[aminokiselina]] (nonapeptid). Naziva se još i hormon ljubavi, jer je utvrđeno da djeluje na proces emotivnog zbližavanja ljudi.<ref name="Medical Physiology">Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) ''Textbook of Medical Physiology'' (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder {{ISBN |0-7216-0240-1}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name=“Hadži"Hadži-Masl“Masl">{{cite book|author=Hadžiselimović R., Maslić E. |year= 1996|title=Biologija 1|publisher=Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta|place= Sarajevo}}</ref>
 
*[[Srednji režanj hipofize]] (''pars intermedia'') - razvijeniji je kod nekih životinja, izlučuje melanocit-stimulirajući hormon (MSH)
* Stražnji režanj (''[[neurohipofiza]]'') - izlučuje [[oksitocin]] i antidiuretski hormon ([[vazopresin]])
Prema svom položaju hipofiza je najzaštićeniji dio tijela, a velika je oko 1 &nbsp;cm i teška oko 0,5 grama. Smještena je u donjem dijelu [[Veliki mozak|velikog mozga]], kao moždani privjesak koji visi na "turskom sedlu". Djeluje na rast tjela, [[krvni pritisak]], rad [[bubreg]]a, promet materija... Hipofiza usklađuje rad drugih žlijezda sa unutrašnjim lučenjem.
 
== Također pogledajte ==
Red 44:
{{Commonscat|Pituitary gland}}
{{Endokrinološka fiziologija}}
 
[[Kategorija:Endokrine žlijezde]]