Razlika između verzija stranice "Heritabilnost"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke |
||
Red 33:
|<math>\frac{1}{16}</math>
|}
Poznato je da u analizi svake [[populacija|unutargrupne]], odnosno [[jedinka|individualne]] varijacije, kao nezaobilazno pitanje se postavlja problem odnosa genetičkih i negenetičkih faktora u njenoj determinaciji. Relativni udio nasljednih činilaca u determinaciji individualnih razlika po jednoj ili više fenotipskih osobina obuhvata pojam – '''heritabilnost'''. Kvantitativni pokazatelj (procenat, proporcija, koeficijent) heritabilnosti izvjesne [[osobina|osobine]], pritom, nije mjera nasljednosti tog svojstva na nivou individua, nego je relativna procjena [[genetika|genetički]] kontrolisanog dijela ukupnih [[fenotip]]skih razlika među [[jedinka]]ma u posmatranoj [[populacija|grupi]].<ref>King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, {{ISBN
Hertabilnost se najčešće procjenjuje gemelološkim metodom, tj. uporednim posmatranjem ili mjerenjem parova dvojajnih i jednojajnih [[blizanac]]a, odraslih skupa i odvojeno, a rjeđe komparativnim proučavanjem parova na nižim razinama srodstva.
Red 44:
Individualna [[Biološka raznolikost|bioraznolikost]] je jedna od najuočljivijih [[osobinaodlika]] svekolikog čovječanstva. Tu činjenicu dovoljno jasno ilustruje pominjani podatak da u cjelokupnoj ljudskoj populaciji (preko sedam milijardi [[čovjek|ljudi]]) nije moguće naći dvije apsolutno identične osobe. Traganje za izvorima individualne varijacije i objašnjenje njenih fenomena spadaju u esencijalne probleme humanogenetičkih istraživanja.
Poznato je da ukupnu [[fenotip]]sku raznolikost [[jedinka|individua]] (V<sub>f</sub>) u nekoj posmatranoj grupi (potencijalno) određuju dvije kompleksne sfere činilaca: [[genetika|genetički]] (V<sub>g</sub> – nasljedni) i negenetički (tj. faktori unutrašnje sredine i spoljne okoline: V<sub>e</sub>), te efekti njihove interakcije (V<sub>ge</sub>). Pojednostavljeno, ta pojava se može opisati izrazom:
''V<sub>f</sub>'' = ''V<sub>g</sub>'' + ''V<sub>e</sub> + ''V<sub>ge</sub>.
Red 88:
<br>''M<sub>1</sub>'' – srednja apsolutna intraparska razlika u seriji monozigotnih blizanaca
<br>''M<sub>2</sub>'' – srednja apsolutna intraparska razlika u seriji dizigotnih blizanaca
(Cavalli – Sforza, Bodmer 1999)<ref>Cavali-Sforza L. L., Bodmer W. F. (1999): The genetics of human populations. Dover PublicTIONS, Inc., Mineola, New York, {{ISBN
<br>'''1'''.'''2''':
<br>''T = (f – i)/i'';
Red 214:
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" |'''[[Heritabilnost (h) odabranih
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''[[Svojstvo]]'''
| |||