Razlika između verzija stranice "Genetička ravnoteža populacije"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
 
Red 12:
• Prilikom tog parenja svaki [[gamet]] jedne jedinke ima podjednaku šansu da se spoji sa bilo kojim gametom jedinke suprotnog spola;
 
• Iz dva prethodna uvjeta, proističe da svaki [[gamet]] u populaciji ima podjednaku šansu da se spoji sa bilo kojim gametom u istoj populaciji.<ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-2-6}}.</ref>
 
*Pored toga, za održavanje genetičke ravnoteže (ekvilibrijuma) u populaciji neophodno je odsustvo [[evolucija|evolucijskih]] faktora koji je remete ([[selekcija]], [[mutacija|mutacije]], [[izolacija]] i [[genetički drift]]).
Red 18:
 
===Teorijske relacije osnovnih pokazatelja genetičke strukture ===
Genetički ravnotežni odnosi su mogući samo u panmiktičnim [[populacija]]ma, što podrazumijeva slučajno formiranje reproduktivnih parova (“tipova parenja”) praćeno i slučajnim spajanjem [[gamet]]a u ostvarenim reproduktivnim kontaktima. Drugim riječima, temeljni uvjeti za [[genetička ravnoteža|genetičku ravnotežu]] su da svaka jedinka u populaciji ima podjednake izglede za parenje sa bilo kojom jedinkom suprotnog spola i da, tom prilikom, svaki njen gamet ima jednaku šansu da se spoji sa bilo kojim gametom parnjaka.
 
U takvim okolnostima ostvaruje se i suštinsko obilježje panmiksije – slučajno spajanje svakog gameta sa bilo kojim drugim gametom u populaciji. Pored toga, koncept genetičke ravnoteže u ljudskim (kao i ostalim biparentalnim) populacijama podrazumijeva jednaku reproduktivnost svih genotipova, odnosno postojanost njihovog relativnog učešća u formiranju narednih pokoljenja.
To podrazumijeva i pretpostavku da je svaka generacija osnovna i diskretna temporalna jedinica, bez prepokrivanja sa susjednim pokoljenjima. Izuzimajući određena patološka svojstva i ekstreme kvantitativne varijacije, u [[čovjek|ljudskoj]] populaciji se relativno rijetko susreću primjeri diferencijalnog izbora reproduktivnog partnera po najvećem broju individualnih fenotipova (svakako i odgovarajućih [[genotip]]ova i [[gen]]a). Svaka selekcija partnera po bilo kojem [[fenotip|feno]]–[[genotip]]skom [[osobina|svojstvu]] predstavlja jedan od osnovnih činilaca remećenja genetičke ravnoteže.
U [[genetička ravnoteža|genetički genetički ravnotežnim populacijama]], dva alternativna alela (''A'' – ''a'') istog lokusa u potomstvu se slučajno kombinuju (po složenoj vjerovatnoći međusobnog spajanja), pa je frekvencija pojedinih genotipova izraz kvadrata njihove proporcije, tj. ekspanzije binoma: