Razlika između verzija stranice "Ganglija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 26:
[[Datoteka:DRG Chicken e7.jpg|mini|right|300px|Leđni korijen ganglije pilećeg [[embrion]]a (stadij oko 7. dana) nakon inkubacije.<br> Zatamnjeni dio je anti-neurofilamentni, koji sadrži [[antitijelo|antitijela]].<br> [[Akson]] izrasta iz ganglija.]]
 
'''Ganglija''' ([[latinski jezik|lat.]] ''ganglion'') – u [[anatomija|anatomiji]]i – je [[neuron|nervna ćelija]].<ref>Sadava D. et al. (2008): The science of biology, 8th Ed. W. H. Freeman, {{ISBN |9780716776710}}.</ref> ili grupa ćelija koja se nalazi u [[ANS|autonomnom nervnom sistemu]].<ref>Brodal P. (2010): The central nervous system. Oxford University Press, {{ISBN |9780195381153}}.</ref> takva grupa neurona se označavaju kao '''jezgro''' u [[PNS|perifernom nervnom sistemu]] , odnosno '''ganglija'''. U ganglijama su ćelijska tijela [[aferentni živac|aferentnih živaca]] .
 
== Neurologija ==
U neurološkom kontekstu, ganglije su sastavljena uglavnom od [[Soma (biologija) |some]] i [[dendrit|dendritske strukture]] koje su u paketu ili povezane. Ganglije se često povezuju s drugim ganglijama i formiraju kompleksni sistem ganglija poznat kao [[Nervni pleksus |pleksus]]. Ganglija je [[relej]] i posrednik veza između različitih neuroloških struktura u tijelu, kao što su u [[PNS|perifernom]] i [[CNS|centralnom nervnom sistemu]].<ref>Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press, {{ISBN |978-1-59377-200-0}}:http://books.google.com/books/about/Medical_neuroscience.html?id=m7Y80PcFHtsC.</ref><ref>Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, {{ISBN |978-0-471-21005-4}}.</ref> <ref>http://books.google.com/?id=3nO6ggvV1PUC&dq=%22Comparative+vertebrate+neuroanatomy:+evolution+and+adaptation%22.</ref>
<ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, {{ISBN |0-7216-0240-1}}.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN |9958-10-222-6}}.</ref>
 
Među [[kičmenjak|kičmenjacima]] postoje tri glavne grupe ganglija:
Red 39:
=== Bazna ganglija ===
Izraz "ganglija" se odnosi na [[PNS|periferni nervni sistem]]. Međutim, u mozgu (dio [[CNS|centralnog nervnog sistema]]) postoji "[[bazna ganglija]]", ili ''bazno jezgro'', koje je grupa jezgra povezana sa [[moždana kora|moždanom korom]], [[talamus]]om i [[produžena moždina|produženom moždinom]], povezana s različitim funkcijama: upravljanje motorikom, [[spoznaja]]ma, [[emocija]]ma i [[učenje]]m.
Dijelom zbog ove nejasnoće, u ''[[Terminologia Anatomica]]'' se preporučuje korištenje termina ''bazna jezgra'' umjesto ''bazna ganglija''; međutim, ova upotreba nije generalno usvojena.<ref>Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321002102/http://otm.oxfordmedicine.com/ |date=21 Mart 2012 }} (5th ed.). Oxford University Press.</ref><ref>Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, {{ISBN |9783131081711}}.</ref><ref>Naidich T. P., Duvernoy H. M., Dalman B. N., Sorensen A. G., Kollias S. S., Haacke E. M. (2009): Duvernoy's atlas of the human brain stem and cerebellum. Springer, WienNewYork, {{ISBN |978-3-211-73970-9}}.</ref><ref>England M. A., Wakely J. (2005): Color atlas of the brain and spinal cord, 2nd Ed. Mosby, ISBN 13:978-0323036672; ISBN 10:032-3036678.</ref><ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, {{ISBN |9958-21-091-6}}.</ref>
 
===Pseudoganglija===
Red 60:
{{commons|Ganglion}}
{{Nervni sistem}}
 
[[Kategorija:Nervni sistem]]