Razlika između verzija stranice "Epigenetika"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m →‎top: ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 1:
[[Datoteka:Epigenetic_mechanisms.jpg|right|thumb|350px|Putevi epigenetičkog uticaja na fenotipsko ispoljavanje [[genetika|genetičke]] informacije i oblikovanje [[osobina]]]]
'''Epigenetika''' u [[biologija|biologiji]], a osobito u [[genetika|genetici]] proučava '''nasljedne''' promjene koje '''nisu''' uzrokovane promjenama [[DNK]] sekvence. U manjoj mjeri, epigenetika također opisuje i proučava i stabilnie, dugoročne promjene u [[transkripcija| transkripcijskom]] potencijalu [[ćelije (biologija|ćelije]] koje nisu nužno nasljedne. Za razliku od „standardne“ genetike, zasnovane na proučavanju strukture i funkcije DNK ([[genotip]]a), epigenetika je usmjerena na promjene u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]] ili [[ćelije (biologija) | ćelije]], koje imaju druge uzroke, što opisuje termin ''epizoda'', tj. njen [[prefiks]] (grč. επί - ''epi'' = preko, izvan, oko) + [[genetika]].<ref>Spector T. (2012): Identically Different: Why You Can Change Your Genes. Weidenfeld & Nicolson, London, {{ISBN |9780297866312}}.</ref>
[[Datoteka:Cloned mice with different DNA methylation.png|thumb|300px|Zakrivljenost mišjeg repa zavisi od djelovanja epigenetičkih faktora (metilacijom [[DNK]])]]
Ogroman značaj faktora unutrašnjeg medija u realizaciji genetičkog [[kod]]a veoma ilustrativno dokazuje [[ontogeneza|ontogenetska]] promjenljivost, koja se ostvaruje pri nepromijenjenoj genetičkoj konstituciji (izuzimajući rijetke somatske [[mutacija|mutacije]]). Isti genotip u različitim fazama razvoja ima široko heterogene efekte, koji počivaju na odgovarajućim fiziološko–genetičkim pretpostavkama alohronične regulacije aktivnosti pojedinih [[gen]]skih [[lokus]]a i njihovih funkcionalnih cjelina. Uključivanje, trajanje, balansiranje i gašenje tih aktivnosti su u velikoj mjeri genetički definirani kao i temporalni i tkivni “programi” (u cjelini). Ti unutrašnji faktori su (krajem četvrte decenije prošlog vijeka) označeni kao epigenetički. To su svi procesi koji su u vezi sa ekspresijom i interakcijom genetičkog materijala tokom [[transkripcija|transkripcije]] i [[translacija|translacije]]. Oni mogu djelovati na tri glavne razine:
# direktna regulacija [[gen]]ske funkcije (“paljenje” i “gašenje”) ili moduliranje sinteze specifičnih proteina,
# reguliranje ćelijske diferencijacije modifikacijom translacije [[RNK]] u [[protein]]e i
# regulacija mikrotopografske distribucije i funkcije proteina. Nauka o tim pojavama i procesima je epigenetika.<ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-2-6}}.</ref>
*''Epigenotip'' je sveukupnost kompleksnog ontogenetskog sistema međuodnosa unutrašnjih razvojnih osnova koje realiziraju adultni organizam. Obuhvata međugenske koakcije i interakcije između [[gen]]a i spoljnih faktora, što se, u konačnici, ispoljava u individualnom fenotipu.
*''Epifenotip'' je skup ispoljavanja svih epigenetičkih kapaciteta koji su pod kontrolom prepoznatljivih ekstranuklearnih citodiferencija i pokazatelj je relativnog učešća epigenetičkih faktora u ukupnom fenotipskom izrazu. Dokazi uticaja ovih faktora na fenotipsko ispoljavanje [[osobina]], uveliko je doprinijelo boljem razumisevanju prirode biološkog nasljeđivanja, uključujući i neke [[bolest]]i.<ref>Carey N. (2011): Epigenetics revolution: How modern biology is rewriting our understanding of genetics, desease and inheritance. Icon Books, London, {{ISBN |978-1-84831-315-6}}; {{ISBN |978-1-84831-316-3}}.</ref>
 
== Reference ==