Razlika između verzija stranice "Ekologija"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 161.53.180.20 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika BosnianWikiS oznaka: vraćanje |
m →top: ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke |
||
Red 7:
}}
[[Datoteka:Ruwenpflanzen.jpg|mini|290p|desno|[[Ekosistem]] Ruvenzorija - [[Park prirode]] ([[ekološki zaštićeno područje]])]]
'''Ekologija''' (grč. οἶκος - ''oikos'' = dom, prebivalište + λογία - ''logos'' = nauka, znanje) – nauka o [[život]]u u svom domu – proučava složene interaktivne međuodnose živih bića i sredine u kojoj žive, uključujući živu i neživu prirodu. Proučava i načine i mogućnosti preživljavanja i mijenjanja životnih zajednica i biosfere u cjelini. Pojam ekologija je uveo [[Ernest Haeckel]] ([[1866]]).<ref name="Odum E. P. 2005">Odum E. P., Barrett G. W. (2005). Fundamentals of Ecology. Brooks Cole, {{ISBN
Ekologija je prirodna i interdisciplinarna ''[[nauka]]'', koja gradi svoje temelje u [[biologija|biologiji]], [[geografija|geografiji]], [[geologija|geologiji]], [[fizika|fizici]], [[hemija|hemiji]] i [[matematika|matematici]]. U zadnje vrijeme, [[informatika]] igra veliku ulogu u sintezi i sabiranju ekoloških podataka.
Ekologija pokušava da pronađe odgovor i riješenje brojnim problemima okoliša koji nas sve više okružuju. Nažalost, mnogi problemi današnjice su antropogenog porijekla. Prijevoz, termoelektrane i sagorijevanje [[fosil]]nog goriva za razne svrhe su odgovorni za više od 50% zagađenja zraka. Vode i tla sadrže sve veće količine raznih [[metal|teških metala]] i [[pesticidi|pesticida]]. [[nuklearna elektrana|Nuklearne elektrane]] proizvode velike količine [[radioaktivnost|radioaktivnog otpada]], čija manipulacija i odlaganje zahtijeva vrlo precizne mjere i standarde. Ovakvi problemi su samo par primjera.<ref
Ekologija se, dakle, suočava sa problemima interakcija žive i nežive [[priroda|prirode]] u njenom okolišu, na lokalnoj i globalnoj razini. Odgovori nisu uvijek evidentni, ni jednostavni, ni lagani. Ipak, sve više se širi shvatanje da [[čovjek]] nije neograničeni vladar prirodom i da je njen integralni i neraskidivi dio. U tome je i sadržana obaveza da, kao u jedini prirodi nosilac "materije koja kreativno misli", traži djelotvornija rješenja za budući opstanak sopstvene vrste i života u cjelini.
|