Razlika između verzija stranice "Draža Mihailović"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Odbijene posljednje 3 izmjene teksta korisnika 31.45.226.137 i vraćeno na izmjenu 3011017 korisnika AnToni
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 41:
}}
}}
'''Dragoljub "Draža" Mihailović''' (također ''Čiča'', ''Draža Mihailović''), rođen [[26. april]]a [[1893.]] godine u [[Ivanjica|Ivanjici]], u [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] bio je [[armijski general]] i načelnik Štaba [[Vrhovna komanda JVuO|Vrhovne komande]] samoprozvane [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u Otadžbini]],<ref name="KN">{{Cite book|last=Knežević| first = Radoje| title = Knjiga o Draži: 1944-1946|year=1956| publisher = Srpska narodna odbrana| url = https://books.google.ba/books?id=FDvRAAAAMAAJ}}</ref><ref name="HS">[[Holm Sundhaussen]] ''Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943-2011 - Eine ungewönhliche Geschichte des Gewönhlichen'', Böhlau Verlag Wien - Köln - Weimar, {{ISBN |978-3-205-79609-1}} {{de simbol}}</ref> nastale povezivanjem [[Četnici|četničkih]] odreda u okupiranim dijelovima Srbije, kao i [[Spisak ministara odbrane Jugoslavije|ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], u [[Prva vlada Slobodana Jovanovića|prvoj]] i [[Druga vlada Slobodana Jovanovića|drugoj vladi]] [[Slobodan Jovanović|Slobodana Jovanović]], u [[vlada Miloša Trifunovića|međuvladi]] [[Miloš Trifunović|Miloša Trifunovića]] i [[Vlada Božidara Purića|vladi]] [[Božidar Purić|Božidara Purića]], u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="KD">Knjiga o Draži, uredio Radoje Knežević, Avala, Vindzor, Kanada, 1956.</ref> Mada je formalno bio ministar, [[de facto]] tu funkciju nikada nije obavljao. Kao jugoslavenski [[monarhizam|monarhista]] i srpski [[Nacionalizam|nacionalist]], Mihailović je težio ponovnoj uspostavi [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i uspostavljanju Velike Jugoslavije s etnički čistom [[Velika Srbija|Velikom Srbijom]], koja bi trebala obuhvaćati prostore današnje [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Kosovo|Kosova]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Srem]]a, [[Banat]]a i [[Bačka|Bačke]].<ref name="HS_srb">[[Holm Sundhaussen]] ''Geschichte Serbiens : 19.–21. Jahrhundert'', Böhlau Verlag Wien - Köln - Weimar, ISBN ISBN=978-3-205-77660-4 {{de simbol}}</ref> Nakon završetka Drugog svjetskog rata uhapšen je i u [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] osuđen je na smrt strijeljanjem zbog [[kolaboracija|kolaboracije]] i [[Ratni zločini|ratnih zločina]].<ref name="HS"/> Godine 2015. Viši sud u Beogradu je usvojio zahtjev za [[Proces rehabilitacije Dragoljuba Mihailovića|njegovu rehabilitaciju]], te proglasio ništavnom presudu koja je donesena 69 godina ranije.
 
== Biografija ==
Rođen je [[26. april]]a [[1893]]. godine u [[Ivanjica|Ivanjici]], [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] od roditelja Mihaila i Smiljane Mihailović. Prije no što se u Ivanjici zaposlio kao pisar Moravičkog sreza, Mihailo Mihailović je iza sebe već imao jedan brak i dvoje djece. Osim Draže, Smiljana i Mihailo dobili su kćerke Milicu i Jelicu.
Mihailovićevi roditelji su umrli relativno rano. Otac Mihailo je umro od tuberkuloze odmah po Jeličinom rođenju, a majka Smiljana pet godina kasnije. Zato je 1901. godine njihov stric, veterinarski major Vladimir Mihailović, doveo siročad u svoj dom u Beogradu, u Studeničkoj ulici (danas ulica Svetozara Markovića), preuzevši staranje o njima.
 
=== Školovanje ===
Red 70:
==== 1943. ====
[[Datoteka:Draža confers with his men.jpg|mini|Draža Mihailović i njegovi oficiri]]
U martu Mihailović osobno zapovjeda četničkim snagama od 20.000 ljudi koje su trebale pomoći Nijemcima, Italijanima i ustašama u uništenju partizana u [[Bitka na Neretvi|bitci na Neretvi]]. nakon što su partizani prešli na lijevu obalu Neretve izvan dosega Nijemaca, Nijemci su očekivali od Mihailovićevih četnika da unište partizane. No u borbama kod [[Kalinovik]]a i [[Nevesinje|Nevesinja]] četnici bivaju potpuno razbijeni i trpe veliki poraz. Glavni zapovjednik njemačkih snaga na [[Balkan]]u, general [[Alexander von Lohr]] je izvjestio njemačko vrhovno zapovjedništvo da Draža Mihailović snosi glavnu krivicu za neuspjeh i da je kao vojni zapovjednik potpuno zakazao. U aprilu Mihailović napušta [[Lipovo]] i vraća se u Srbiju. Od maja se iz Londona sve više traži traži da četnici prestanu s napadima na partizane i da započnu borbu s okupatorima. Četnici više i ne skrivaju saradnju s Nijemcima u borbi protiv partizana i 28. novembra zapadni saveznici odlučuju uskratiti materijalnu pomoć Mihailovićevim četnicima. Krajem 1943. počeo se kriti u istočnoj Bosni gdje je zajedno sa svojim trupama počinio zločine nad civilnim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom kao i nad pripadnicima partizanskog pokreta. Sa svojim trupama se na početku borio protiv Njemačkog okupatora, dok je kasnije četnički pokret počeo otvoreno surađivati sa okupatorom u borbi protiv jugoslavenskih partizana.
 
==== 1944. ====
Polovicom januara Mihailović u selu [[Ba]] organizira tzv. [[Svetosavski kongres]], kao pandan Drugom zasjedanju [[AVNOJ]]-a krajem 1943. na kongresu su učestvovali pripadnici prijeratnih srpskih stranaka i četnički visoki oficiri a Mihailovićeva namjera je bila prikazati kongres kao "svejugoslvenski" skup a četnike kao vojsku svih naroda Jugoslavije koja ima podršku zapadnih saveznika.
 
U maju Mihailović naređuje ubistvo [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], vođe suparničkog četničkog pokreta. Istog mjeseca svi američki i britanski oficiri za vezu su povučeni iz četničke vrhovne komande.
Red 91:
== Suđenje ==
{{Glavni|Beogradski proces}}
Tokom sudskog procesa održanog od 10. juna do 15. jula 1946. godine, poznatog kao Beogradski proces, i iznešenih dokaza Draža Mihailović je osuđen na smrt a njegovo pogubljenje je izvršeno 2 dana kasnije 17. jula 1946.
 
== Nakon rata ==
Red 110:
 
{{DEFAULTSORT:Mihailović, Draža}}
 
[[Kategorija:Ratni zločinci u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Četnici u Drugom svjetskom ratu]]