Verzija na dan 8 decembar 2016 u 07:17 uredi Golden Bosnian Lily (razgovor \| doprinosi) Urednici 54.336 edits mNo edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 1 februar 2020 u 18:19 uredi poništi WumpusBot (razgovor \| doprinosi) Botovi, Izuzeci od IP-blokada 110.361 edit m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke Novija izmjena →
Red 23: \| DorlandsID = }} '''Sise''' ([[latinski jezik\|lat.]] ''mamma'', ''mammae'') – kod [[ženka\|ženki]] vrste ''Homo sapiens'' poznatije kao '''dojke''' ili '''grudi''' – su parna isturenja na gornjem dijelu ventralne regije grudnog koša kod [[ženka\|ženki]] [[primat]]a. U njuma su [[mliječne žlijezde]], koje produciraju sekret [[mlijeko]], kojim hrane mladunce.<ref>{{cite web\|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/breast\|title=Breast – Definition of breast by Merriam-Webster\|work=merriam-webster.com\|accessdate=~~2015-10-~~21. 10. 2015}}</ref> I mužjak\|mužjaci i ženke imaju grudi koje imaju isto [[embrion]]sko porijeklo. U [[pubertet]]u, [[estrogen]]i, zajedno sa [[hormon rasta\|hormonom rasta]], izazivaju [[razvoj grudi]]. Kod mužjaka se ne formiraju istaknute niti fiziološki aktivne sise zato što proizvode manju količinu estrogena, a veću količinu [[androgen]]a zvanog [[testosteron]], koji podržava supresiju efekata estrogena u razvijajućem tkivu sisa. Zato su grudi ženki obično daleko više istaknute nego mužjaka. Sise su obilježavajuća osobenost [[klasa (taksonomija)\|klase]] [[sisar]]i ([[latinski jezik\|lat.]] ''Mamalia''), koji su po njima imenovani i na latinskom i na većini [[južnoslavenski jezici\|južnoslavenskih jezika]].<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN \|9958-10-222-6}}.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN \|9958-10-686-8}}.</ref><ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, {{ISBN \|0-7216-0240-1}}.</ref> Veličinu i oblik sisa određuje [[masno tkivo\|potkožno masno tkivo]] koje oblikuje i obavija mrežu [[mliječna žlijezna\| mliječnih kanala]] koji konvergiraju u bradavice. Na krajevima kanala su [[mliječne režanj\| lobusi]] ili skupine [[mliječna alveola \| alveola]], gdje se mlijeko proizvodi i skladišti u odgovoru na [[hormon\| hormonske signale]]. U[[trudnoća\|trudnoći]], dojke odgovaraju na složene interakcije [[hormon]]a , uključujući i [[estrogen]]e, [[progesteron]] i [[prolaktin]], koji posreduju završetak svog razvoja, naime lobuloalveolarno sazrijevanje, u pripremi [[laktacija\|laktacije]] i [[dojenje\|dojenja]]. Nakon [[porođaj]]a, alveole stimuliraju proizvodnju i lučenje mlijeka za dojenčad. Uz funkcija u prehrana dojenčadi, ženske grudi imaju društvene i seksualne karakteristike. Grudi su predstavljena na značajnim antičkim i modernim skulpturama, drugim oblicima umjetnostnosti i fotografijaMA. Ženske grudi se shvataju kao istaknuta osobenost u percepciji žene, njene slike tijela i seksualne privlačnosti. Neke [[kultura\|zapadne kulture]] su na stanovištu da grudi svojom seksualnošću i imaju tendenciju golih grudi da smatraju kao neskromnost ili nepristojnost. Grudi i posebno bradavice su [[erogene zone]] žene. S obzirom na naglasak nekim kulturama na veličinu grudi i privlačnosti, neke žene traže podešavanje grudi ili druge [[operacija dojke \| operacije]] za povećanje ili smanjenje njihove veličine ili podizanje [[ptoza (grudi) \| opuštenih grudi]].<ref name=SEER>{{cite web\|title=SEER Training: Breast Anatomy\|url=http://training.seer.cancer.gov/breast/anatomy/\|publisher=National Cancer Institute\|accessdate=9. ~~May~~5. 2012}}</ref> ==Dojke pripadnica vrste ''Homo sapiens''== Red 51: == Embriologija == [[Datoteka:Breast changes during pregnancy.png\|mini\|280px\|Promjene dojki tokom trudnoće u prvom i trećem tromjesječju]] Dojka je modificirana [[znojna žlijezda]], koja se kod ženki razvija u funkcionalni organ, a u muškarca ostaje rudimentirana. Koncem prvog mjeseca [[embrion]]skog razvoja, duž ventrolateralne strane trupa, od osnove ruke do osnove noge, razvijaju se mliječne pruge. Njihovi kranijalnji dijelovi se razvijaju u mliječne žlijezde. Urastanjem zadebljale [[epiderma\|epiderme]] u mezenhim <ref>http://rakdojke.kbsplit.hr/slike/slika2.jpg (slika 2)</ref> iz njegovog distalnog kraja izrasta niz epitelnih tračaka (do 25), od kojih se razviju glavni odvodni kanali režnjeva mliječne žlijezde (''ducti lactiferi''). Krajem [[fetus]]ne faze života, epitelni trake se razgranavaju, pa se njima pojavljuje lumen. Prema vani, mliječni kanali se otvaraju u udubinu, od koje se, odmah nakon rođenja, formira bradavica, širenjem dubljeg mezenhima. Grananje epitelnih traka, koji predstavljaju buduće mliječne kanaliće, nastavlja se i nakon rođenja. Kod muškaraca, pod uticajem muških hormona i nedostatka dovoljne loličine [[estrogen]]a, grananje prestane prije [[pubertet~~\|puberteta~~]]a, pa mliječna žlijezda ostaje nerazvijena. Kod žene se, u tom dobu, nastavlje dioba [[epitel]]nih tračaka, uz istodobno gomilanje masnog tkiva. Konačno razgranjenje i formiranje žljezdanih dijelova i njihova diferencijacija u pravcu razvijanje sposobnosti za sekreciju mlijeka, završava za vrijeme [[trudnoća\|trudnoće]], a u starosti se dešva senilna involucija.<ref>{{Cite book \| author=Gilbert, Scott F. \|title=Developmental Biology \| edition=Ninth \| publisher=Sinauer Associates \| year=2010 \| isbn=978-0-87893-558-1.}}</ref><ref>{{cite book \| author=Hall, Brian Keith \| authorlink=Brian K. Hall \| title=Evolutionary developmental biology \| chapter=8.3.3 The gastrula and gastrulation \| chapterurl=http://books.google.com/books?id=JhSwumfgTQ4C&lpg=PA129&pg=PA132 \| publisher=Kluwer Academic Publishers \| edition=2nd \| location=The Netherlands \| year=1998 \| isbn=978-0-412-78580-1 \| url=http://books.google.com/books?id=JhSwumfgTQ4C}}.</ref><ref>{{cite book \| author=Harrison, Lionel G. \| authorlink=Lionel G. Harrison \| title=The Shaping of Life: The Generation of Biological Pattern \| publisher=Cambridge University Press \| year=2011 \| isbn=978-0-521-55350-6 \| url=http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.}}</ref> Red 64: Korijen dojke (''radix mammae'') je u području ispod drugog rebra i nastavlja se u trup dojke (''corpus mammae''), koja je obložena kožom, sa oštro-žlijebnim donjim naborom u (''sulcus submammalis)'' i prelazi u kožu grudnog koša. Na vrhu dojke je njena prirodna bradavica (''papilla mammae''), izbočena struktura, obično visine i širine po oko centimetar, kroz koju izlaze izvodni kanali mliječne žlijezde. Oko bradavice je kružno pigmentirano područje (''areola mammae'') . Dojku oblikuje žljezdano tkivo mliječne žlijezde (''glandula mammaria''), koje je ugrađeno u vezivnu stromu i obloženo masnim tkivom. Mliječna žlijezda sadrži 10 do 20 mjehurastocjevastih žlijezda (''lobi glandulae mammariae''), od kojih svaka ima sopstveni izvodni kanalić (''ductus lactiferi'') koji se posebno otvara na bradavici . Režnjevi se dijele na režnjiće (''lobuli glandulae mammariae''), koji su odivojeni vezivnim pregradama. To doprinosi da se palpacijom mliječna žlijezda čini kao zrnasta masa. Režnjevi i izvodni kanali raspoređeni su zrakasto oko bradavice, pa svaka operacija uvažava pravilo da rez dojke mora biti radijalan prema bradavici. Izvodni kanal proširuje se prije ulaska u bradavicu, u 5 do 9  mm široki sinus (''sinus lactiferus''), nakon čega se opet sužava, prije otvaranja na vrhu bradavice. Arterije dojke su grane triju arterija: unutrašnje (''[[a. thoracica interna]]''), lateralne (''[[a. thoracica lateralis]]'') i međurebrene arterije (''[[aa. intercostales]]''). ''[[Arteria thoracica interna]]'' snabdijeva krvlju srednji dio dojke; iz ove arterije polaze perforantni ogranci (''rr. perforantes'') koji probijaju međurebrene prostore. Od perforantnih grana odlaze ogranci za dojku (''rr. mammarii''). Bočni dio dojke prokrvljavaju ogranci ''a. toracike lateralis'' (''rami mammarii laterales''). Duboki dio opskrbljuju ogranci interkostalnih arterija (''rr. mammarii''). Vene dojke formiraju obilati potkožni splet, koji započinje oko areole, Hallerovim prstenom (''plexus venosum areolaris''). Vene medijalnog dijela dojke ulijevaju se u unutrašnje vene prsnog koša (''vv. thoracicae internae''), a iz bočnog dijela dojke, vensku krv odvode lateralna vena [[Grudni koš\|grudnog nog koša]] (''v. thoracica lateralis'') i međurebrene vene (''vv. intercostales''). Red 86: Pod uticajem [[progesteron]]a rastu režnjići, alveole pupaju, a alveolske ćelije poprimaju sekrecijska obilježja. To je analogno utjecaju progesterona na [[endometrij]] u drugoj polovini [[menstruacija\|menstruacijskog ciklusa]]. Estrogen i progesteron imaju i specifično inhibicijsko djelovanje na lučenje mlijeka. Prolaktin koji se luči iz [[hipofiza\|hipofize]] majke i podstiče lučenje mlijeka. Koncentracija mu se neprestano povećava, od 5. sedmice trudnoće do [[porođaj]]a. Pri porodu, koncentracija prolaktina je oko 10 puta veća od normalne. [[Posteljica]] utiče na lučenje mlijeka, kao i lučenjem velike količine somatotropina, koji djeluje blago laktogeno. Do poroda, dojka izlučuje male količine [[kolostrum]]a koji, za razliku od mlijeka, ne sadrži [[masti]]. Nakon poroda prestaje lučenje [[estrogen]]a i [[progesteron]]a, što omogućava ispoljavanje laktogenog efekta [[prolaktin]]a. Dva do tri dana nakon poroda, počinje obilno lučenje mlijeka, za što je, osim prolaktina potrebno lučenje i ostalih majčinskih hormona, od kojih su najvažniji [[hormon rasta]], glukokortikoidi [[nadbubrežne žlijezde]] i paratiroidni hormon. Oni utiču na [[metabolizam]] [[aminokiselina]]], masnih kiselina, [[Glukoza\|glukoze]] i [[kalcij]]a, koji su potrebni za stvaranje mlijeka. Razina prolaktina poslije poroda opada na netrudničku, ali svako dojenje izaziva deseterostruko povećanje lučenja prolaktina koje traje oko jedan sat, uslijed refleksnog djelovanja podražaja bradavice na [[hipotalamus]]. Taj prolaktin osigurava mlijeko za iduće dojenje. Ako se dojenje prekine ili kada dođe do oštećenja [[hipotalamus]]a ili [[Hipofiza\|hipofize]], za nekoliko dana se izgubi sposobnost stvaranja mlijeka. [[Mlijeko]] se neprekidno luči u alveole mliječnih žlijezda, a u kanaliće, tj. do dojenčeta dolazi kombiniranim, neurogenim i hormonskim podražajem [[oksitocin]]a. Oksitocin se luči istovremeno s prolaktinom, prijenosom impulsa somatskim nervima, preko [[Kičmena moždina\|kičmene moždine]], u [[hipotalamus]]. U dojku dolazi putem krvi i izaziva kontrakciju mioepitelnih ćelija koje okružuju alveole, što izaziva istiskivanje mlijeka u kanaliće. Ovaj proces započinje pola do jedne minute nakon što dijete počne sisati, a javlja se u obje dojke. Kao stimulacija, često je dovoljno samo tetošenje djeteta ili dječji plač. Nasuprot tome, inhibicija lučenja oksitocina nastaje zbog mnogih psihogenih faktora, kao i uopćene simpatičke stimulacije. Zato je značajno da [[majka]] ima nesmetane uvjete da bi dojila [[dijete]].<ref>Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, {{ISBN \|0-07-290584-0}}; {{ISBN \|0-07-117940-2}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN \|9958-9344-3-4}}.</ref> == Bolesti dojke == Red 106: :Poremećaji funkcije dojki su galaktoreja (izlučivanje mlijeka izvan doba dojenja), secernirajuća dojka, krvareća dojka, mastodinija (bolna dojka), produljeno dojenje, preobilna količina mlijeka, neizdašnost dojki i spontano istjecanje mlijeka. :Regresivne promjene dojke su [[ atrofija]] (smežurane dojke) , [[distrofija]] (pretvaranje tkiva dojke u masnoće, [[sluz]] ili stvaranje kalcifikata) i steatonekroza (u izumrlom masnom tkivu taloži [[krečnjak]], koji se ispoljava kao tvrd, ponekad bolan čvor). :Upalne promjene dojke su teilitis (upala bradavice), areolitis (upala areole), intertrigo (ekcem subddojknog nabota), mastitis (upala mliječne žlijezde, najčešće u prva dvije sedmice nakon poroda), apsces (lokalizirana gnojna upala), karbunkul (gnojna infekcija kože i potkožnog tkiva s brojnim gnojnim čepovima) i rijetko [[tuberkuloza]], [[sifilis]] i aktinomikoza. Red 136: * [http://www.007b.com/breast_gallery.php Images of female breasts] * [http://www.mdanderson.org/patient-and-cancer-information/cancer-information/cancer-types/breast-cancer/index.html Breast Cancer Treatment and Facts] * {{cite web\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111202170751/http://www.nyu.edu/fas/ihpk/CultureMatters/Mascia-Lees.htm\|title=Are Women Evolutionary Sex Objects?: Why Women Have Breasts\|archivedate=~~2011-~~2. 12~~-02~~. 2011\|url=http://www.nyu.edu/fas/ihpk/CultureMatters/Mascia-Lees.htm}} [[Kategorija:Sisari]]

Razlika između verzija stranice "Dojka"