Razlika između verzija stranice "Biološka raznolikost"

Iako u tom pogledu postoje različite procjene, smatra se da je do danas na našoj planeti poznato preko milion životinjskih i pola miliona biljnih vrsta, a skupa sa neopisanim oblicima, taj broj doseže opseg i 3–10 miliona. Jedna od njih je i vrsta [[Homo sapiens]] ("čovjek razumni"), koja obuhvata sve ljude današnjice i njihove neposredne [[Fosili|fosilne]] pretke.<ref>Cockell C. (2006). Biological processes associated with impact events ESF IMPACT (1. ed.). Berlin: Springer Verlag, {{ISBN |978-3-540-25735-6}}.</ref><ref>Dasmann R. F. (1968) A Different kind of country. MacMillan Company, New York, {{ISBN |0-02-072810-7}}.</ref><ref>Wilson E. O., Peter F. M. Eds (1988): Biodiversity. National Academy Press, New York, {{ISBN |0-309-03783-2}} ; {{ISBN |0-309-03739-5}} (pbk.), online Edition.</ref><ref>Global Biodiversity Assessment (1995): Biodiversity, Glossary of terms related to the CBD – UNEP, Annex 6, Glossary. Belgian Clearing-Hous, Bruxelles, {{ISBN |0-521-56481-6}}.</ref><ref>Hawksworth D. L. (1996). Biodiversity: measurement and estimation. Springer Verlag Stuttgart, {{ISBN |978-0-412-75220-9}}.</ref><ref>Edward O., Wilson E. O. (2002). The Future of Life. Alfred A. Knopf, New York, {{ISBN |0-679-45078-5}}.</ref><ref>Rashid H. M., Scholes R., Ash N. (2006). Ecosystems and human well-being: current state and trends : findings of the Condition and Trends Working Group of the Millennium Ecosystem Assessment. Island Press, {{ISBN |978-1-55963-228-7}}.</ref><ref>Van Dyke F. (2008). Conservation Biology: Foundations, Concepts, Applications, 2nd ed. Springer Verlag, Suttgart, {{ISBN |978-1-4020-6890-4}}.</ref><ref>Hunter M. L. (1996). Fundamentals of Conservation Biology. Blackwell Science Inc., Cambridge, Massachusetts. {{ISBN |0-86542-371-7}}.</ref><ref>Levin, S. Encyclopedia of Biodiversity. San Diego: Elsevier Academic Press, {{ISBN |9780123847195}}.</ref><ref>Leveque, C. & J. Mounolou (2003) Biodiversity. New York: John Wiley. {{ISBN |0-470-84957-6}}</ref><ref>Margulis L., Delisle, D. K., Lyons, C. Diversity of Life: The Illustrated Guide to the Five Kingdoms. Sudbury: Jones & Bartlett Publishers. {{ISBN |0-7637-0862-3}}</ref><ref>What is biodiversity?. United Nations Environment Programme, World Conservation Monitoring Centre.</ref>

*varijacija se uglavnom odnosi na '''prostornu''' ili sinhroničnu nejednakost '''različitih''' bioloških sistema.<ref>Burns E., Kind F., Meister K., Noack W. (1989): Das Biobuch. Verlag Moritz Diesterweg, Frankfurt am Main.</ref><ref>Cavalli–Sforza L. L., Bodmer W. F. (1999): The Genetics of Human Populations. Dover Publications, Mineola, New York.</ref><ref>Hennig W. (2002): Genetik. Springer–Verlag, Berlin, Heidelberg.</ref><ref>King R. C., Stansfield W. D. (1999): A Dictionary of Genetics. Oxford University Press, New York, Oxford, {{ISBN |0-19-509441-7}}; {{ISBN |0-19-509442-5}} (pbk).</ref><ref>Lawrence E., Ed. (1999): Henderson's Dictionary of Biological Terms. Longman, London.</ref><ref>Mayr E. (1970): Populations, Species, and Evolution. Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Mass.</ref><ref>Mayr E. (1988): Toward a New Philosophy of Biology – Observations of an Evolutionist. Harvard University Press, Cambridge, Mass.</ref><ref>Rieger R., Michaelis A., Green M. M. (1991): Glossary of Genetics and Cytogenetics – Classical and Molecular. Springer–Verlag, Berlin.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-2-6}}.</ref>

'''Populacijska bioraznolikost''' je osnovni preduslov svih [[evolucija|mikroevolucijskih]] procesa. Iako vodi porijeklo iz [[biologija|biološke]] različitosti pripadajućih individua, predstavlja novi – organizaciono viši nivo i kvalitet u odnosu na individualnu bioraznolikost. Ona ima posebne pojavne oblike i mjere. Bez obzira da li posmatramo kvalitativnu ili kvantitativnu individualnu varijaciju, grupno–specifična svojstva neminovno imaju količinske (kvantitativne) parametre.<ref>Hartl D. (2007). Principles of Population Genetics. Sinauer Associates, {{ISBN |978-0-87893-308-2}}.</ref><ref>Ewens W. .J. (2004). Mathematical Population Genetics (2nd Edition). Springer-Verlag, New York. {{ISBN |0-387-20191-2}}.</ref>

Ovaj najgrublji pokazatelj grupnih svojstava (očito) ne pruža ni najosnovnije podatke o unutargrupnoj varijaciji obuhvaćenih individua. Tako se isti njeni iznosi mogu javljati i u ekstremnim slučajevima kao kod apsolutne homogenosti ili heterogenosti posmatranog uzorka i [[populacija|populacije]], gdje su svi ispitanici iste visine i svaki ispitanik različite visine. Najbitnije podatke o strukturi upoređenih grupa daju standardizovani [[statistika|statistički]] pokazatelji raspona variranja, relativne učestalosti i gustine disperzije kvantitativnih kategorija, Među njima najznačajniji su: [[statistika|kvartil]]i, [[standardna devijacija]], [[statistika|varijansa]], [[statistika|standardna greška]], [[statistika|koeficijent varijabilnosti]] i neki drugi. Ove osnovne karakteristike strukture svake posmatrane grupe omogućavaju primjenu viših nivoa analize unutargrupne i međugrupne promjenljivosti, odnosno [[priroda|prirode]] i značaja uočenih međugrupnih razlika.<ref>Nipam H. Patel N. H. (2007). Evolution. Cold Spring Harbor Laboratory Press, {{ISBN |0-87969-684-2}}.</ref><ref>Bowler P. J.(2003). Evolution : the history of an idea (3rd ed.). Berkeley: University of California Press. {{ISBN |978-0-520-23693-6}}.</ref>