Razlika između verzija stranice "Bespolno razmnožavanje"

[[Bakterija|Bakterije]] se bespolno dijele putem binarne fisije; [[virus]]i preuzmu kontrolu nad ćelijom domaćina da bi proizveli više virusa; [[hidra]] i [[kvasac]] su u mogućnosti da se [[razmnožavanje|razmnožavaju]] [[pup]]ljenjem. Ovi organizmi često ne posjeduju različite [[spol]]ove, a sposobni su za "cijepanje" u dva ili više sopstvnih primjeraka. Većina [[biljke|biljaka]] imaju sposobnost za bespolnu reprodukciju, kao i mrav vrste ''Mycocepurus smithii''. Smatra se da se u potpunosti i redovno razmnožavaju aseksualnim putem.<ref>Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, {{ISBN |0-231-02837-7}}.</ref><ref>Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright © 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), London (England) , {{ISBN |0-674-36445-7}} ; {{ISBN |0-674-36446-5}}.</ref><ref name="Sofradžija A. 1996">Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN |9958-10-686-8}}.</ref>

Neke vrste koje se reproduciraju bespolno, kao što su [[hidra]] i [[kvasac]] mogu i [[spol]]no. Na primjer, većina [[biljka|biljaka]] je sposobna za vegetativno razmnožavanje – [[reprodukcija|reprodukciju]] bez [[sjeme]]na ili [[spora]], može se reproducirati i seksualno. Isto tako, [[bakterija|bakterije]] mogu razmjenjivati [[genetička informacija|genetičke informacije]], tj. rekombinirati genetički materijal, putem povremenog [[konjugacija|konjugiranja]].<ref name="Sofradžija A. 1996"/><ref>Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), London (England) , {{ISBN |0-674-36445-7}} ; {{ISBN |0-674-36446-5.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8}}.</ref>

Drugi načini aseksualna reprodukcije uključuju [[partenogeneza|partenogenezu]], [[Fragmentacija (reprodukcija) |fragmentaciju]] i formiranje [[spora]], koji uključuju samo [[mitoza|mitozu]].

*Partenogeneza je rast i razvoj [[embrion]]a ili [[sjeme]]na bez [[oplodnja|oplodnje]] [[jaje]]ta [[spermatozoid]]om. Prirodno se javlja u nekim [[vrstam]]a, uključujući i niže [[biljka|biljke]] (gdje se naziva [[apomiksija]]), [[beskičmenjak]]a (npr. [[dafnija]] [[uš]]i, neke [[pčela|pčele]] i [[parazit]]ske [[os]]ice) i [[kičmenjak]]a (npr. neki [[reptil]]i<ref>Halliday T. R., Kraig A., Eds (1986): Reptiles & Amphibians. Torstar Books, {{ISBN |0-920269-81-8}}.</ref> [[riba|ribe]], uključujući i [[ajkula|ajkule]], a vrlo rijetko i [[ptica|ptice]]).<ref>Savage T. F. (2005): A guide to the recognition of parthenogenesis in incubated turkey eggs. Oregon State University [http://oregonstate.edu/Dept/animal-sciences/poultry/index.html.]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>