Razlika između verzija stranice "Bakarno doba"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke |
||
Red 3:
'''Bakarno doba, eneolit,''' '''halkolit''' (grč. ''khalkos'' = bakar + ''lithos'' = kamen) ili kuprolit javlja se kao uvodni stepen razvoja naprednijih kultura metala. Izniklo je iz krila [[neolit]]ske kulture i označava "početak kraja" dominacije kamena u razvoju [[Kultura|kulture]] i [[Tehnologija|tehnologije]] u proizvodnji oruđa i ostalih potrepština. [[Bakar]] se relativno često proizvodio i u neolitu (jer se mogao naći i u elementarnom stanju), ali je zbog niske tvrdoće bio nepodesan za proizvodnju čvrstijih predmeta.
Procjenjuje se da je bakreno doba u razvoju kulture trajalo između oko 3500. - 2000. godine p.n.e. zbog usporedne upotrebe [[bronza|bronze]] i [[kamen]]a. Njegovo širenje u [[Evropa|Evropu]] se veže uz početak nastanka indoevropskih [[Pleme (biologija)|plemenskih]] zajednica na područjima oko [[Crno more|Crnog mora]]), na [[Balkan]]u i [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. Obilježeno je intenziviranjem razvoja [[Stočarstvo|stočarstva]], koje je imalo prednost nad [[ratarstvo]]m, [[lov]]om i [[ribolov]]om, što je dovelo do snažnijeg povezivanja plemenske zajednice. Praćeno je razvojem bakrene tehnologije, [[patrijarhat|patrijarhalne]] strukture društva i prodiranjem indoevropskih grupa s Istoka.
== Karakteristike bakra ==
Red 15:
Sve veća upotreba bakra u svakodnevnoj upotrebi unijela je značajne promjene i u tadašnja društva. Pojavili su se i prvi majstori specijalisti - [[Rudarstvo|rudari]], [[kovač]]i, [[Metalurgija|metalurzi]]. Ubrzano je rasla i potraga za bakarnim [[rude|rudama]]. Tako se do 3800. p.n.e, upotreba bakra proširila širom [[Sredozemlje|Sredozemlja]] i obalama [[Atlantski okean|Atlantika]]. Budući da rude bakra sadrže i [[Plemeniti metali|plemenite]] i druge [[metal]]e, započeta je eksploatacija [[Zlato|zlata]], [[Srebro|srebra]] i [[olovo|olova]]. Oko 3500. godine p.n.e. otkriven je i [[arsen]] koji pri dodavanja bakru, povećava njegovu tvrdoću, jer nastaje arsenova [[bronza]].
Na osnovu [[arheologija|arheoloških]] nalaza postoje naznake da je eneolitska kultura i na teritoriji bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] bila široko rasprostranjena i bogato zastupljena. U mnogim dijelovima postojali su ili u talasima pristizali izdanci eneolitskih kultura, kao što su: [[Butmirska kultura]], [[Badenska kultura|badenska]], cetinska, hvaranska, [[Kostolačka kultura|kostolačka]], lasinjska, [[Ljubljanska kultura|ljubljanska]], lengyelska, potiska, sopotska, [[Vinčanska kultura|vinčanska]] i [[vučedolska kultura]], te Bodrogkeresztúr, Cotofeni, Retz-Gayary, Saleuta i druge.<ref>Basler Đ. et al., red. (1979): Praistorija jugoslavenskih zemalja – III Eneolitsko doba. Svjetlost i ANUBiH, Sarajevo.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN
== Reference ==
{{reference}}
== Također pogledajte ==
Red 24:
*[[Mezolit]]
*[[Neolit]]
[[Kategorija:Historija]]
[[Kategorija:Kultura]]
| |||