Razlika između verzija stranice "Alanin"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →top: ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke |
|||
Red 20:
[[Datoteka:D+L-Alanine.gif|thumb||desno|Dva izomera alanina: <small>D</small>-alanin i <small>L</small>-alanin]]
'''Alanin''' (al[dehid] + -anin), 2-aminopropionska kiselina – skraćenice ''Ala'' i ''A'' – je neesencijalna [[aminokiselina]] sa. Njekovu ugradnju u [[protein]]ski lanac kodiraju [[triplet]]i GCU i GCC.<ref>Doolittle R. F. (1989): Redundancies in protein sequences, in Fasman, G. D., Prediction of Protein Structures and the Principles of Protein Conformation, New York: Plenum, pp. 599–623, {{ISBN
Alanin se javlja u vidu dva enantiomera:
* α-alanin – hemijska formula: CH<sub>3</sub>CH(NH<sub>2</sub>)COOH jedna je od najčeščih aminokiselina koja gradi molkekule [[protein]]a. Uključen je u [[metabolizam]] [[šećer]]a i organskih kiselina, a jedan je od glavnih sastojaka svilenog vlakna. U slobodnom obliku se javlja u [[krv|krvnoj plazmi]];
* β-alanin – NH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>COOH – se javlja kod [[bakterija]] u [[ćelijski zid
▲* β-alanin – NH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>COOH – se javlja kod [[bakterija]] u [[ćelijski zid |ćelijskom zidu]] i nekim peptidnim [[antibiotik|antibioticima]]. Nije proteogen, ali ulazi u sastav [[enzim|koenzima]] A i prirodnih peptida. U nevezanom obliku se nalazi u [[mozak|mozgu]].
== Biosinteza ==
U procesu biosinteze obično nastaje redukcijskom aminacijom [[piruvat]]a. [[Transaminacija]] je reverzibilna reakcija pa se alanin vrlo lahko stvara od piruvata; zato sudjeluje u metaboličkim putevima [[glikoliza|glikolize]], [[glukoneogeneza|glukoneogeneze]] i [[ciklus limunske kiseline|ciklusa limunske kiseline]].
|