Razlika između verzija stranice "Aktivno mjesto"

'''Aktivno mjesto''' svakog [[katalizator]]a ili [[enzim]]a je dio molekule koji direktno sudjeluje u stvaranju veze između enzima i [[Supstrat (biohemija)|supstrata]] i u samom katalitskom procesu.<ref>Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London,{{ISBN |0-674-30775-5}}, {{ISBN |0-674-30776-3}}.</ref><ref>Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, {{ISBN |0-12-361811-8}}.</ref><ref>Nelson D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger Principles of Biochemistry. W. H. Freeman and Co., {{ISBN |978-1-4641-0962-1}}.</ref>

Kod [[protein]]skih [[enzim]]a, aktivno mjesto uključuje mali broj [[aminokiselina]], smještenih u unutrašnjosti hidrofobnog dijela proteinske molekule. Njena prostorna struktura omogućava specifičnu vezu s molekulom [[Supstrat (biohemija)|supstrata]]. Taj trodimenzijski prostor, koji se formira u hidrofobnoj unutrašnjosti enzima, odgovoran je za njegovu katalitsku moć. [[Aminokiselina|Aminokiseline]] aktivnog mjesta ne moraju nužno biti susjedne u peptidnom lancu. Za katalitske reakcije su osposobljeni [[ribozim]]i – dijelovi [[ribonukleinska kiselina|ribonukleinske kiseline]] (RNK). U tom slučaju, aktivno mjesto čine [[nukleotid]]i. U trenutku katalitičke reakcije, u aktivnom mjestu, [[Supstrat (biohemija)|supstrat]] se, slabim nekovalentnim vezama, veže s enzimom ([[vodikova veza|vodikove veze]], hidrofobne i [[Van der Waalsove sile|Van der Waalsove veze]]), što omogućava brzu izmjenu [[molekula]] supstrata na enzimu. Budući da je veza [[Supstrat (biohemija)|supstrata]] na razini aktivnog mjesta uglavnom vrlo specifična, predložena su dva modela vezivanja molekula na aktivno mjesto.<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN |9958-10-222-6}}.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-1-8}}.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |978-9958-9344-8-3}}.</ref>