Razlika između verzija stranice "Sjenica (Srbija)"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m ZD-X > ZD; razne ispravke
Red 9:
| simbol =COA_Sjenica.png
| veličina_slike =
| država = {{ZD-S|SRB}} [[Srbija]]
| regija = [[Zlatiborski upravni okrug|Zlatiborski okrug]]
| općina =
Red 38:
== Historija ==
 
Sjenica je stara naseobina, prvi put se spominje 1253. godine kao mjesto na dubrovačkom putu, gdje su pristajali i plaćali carinu dubrovački trgovci. Vijekovima se u Sjenici trgovalo stokom i stočnim proizvodima. U osmansko doba Sjenica je bila dobro utvrđena kasaba i značajna trgovačka i karavanska stanica. [[Osmanlije|Osmanlije]] su, na uzvišenom dijelu podigli utvrđenje Grad koje je kasnije porušeno. U blizini utvrđenja bila je čaršija sa dućanima i kućama od brvana i dasaka. U 16. i 17. vijeku Sjenica se spominje kao stanica na trgovačkom putu [[Dubrovnik]]-[[Novi Pazar]].
 
Zbog svog strateškog, vojnog i političkog značaja u 19. vijeku Sjenica se od samog početka ovog vijeka smatra važnom strategijskom tačkom, pa su prema njoj bile usmjeravane vojne operacije i u [[I Srpski ustanak|I srpskom ustanku]] kojima je rukovodio Karađorđe. Po jednom zapisu iz 1809. godine " Karađorđe osvoji Sjenicu, poruši grad i izgna [[Turci|Turke]]" (K.Kostić, Naši gradovi na jugu, Beograd 1922, str. 64-65). Po zapisima iz 1809. godine Karađorđevi ustanici su boravili u Sjenici gdje su počinili genocid nad domaćim stanovništvom. Poklano je od 2500 do 3000 Bošnjaka u tom malom gradu <ref>Antonije Protić, Povesnica, od početka vremena Vožda Srpskog Karađorđa Petrovića, objavljeno 1853. u Smederevu</ref>. Sjenica im je bila usputna stanica na putu k Novom Pazaru i Rogozni. Karađorđe je potom obustavio ratovanje u [[Sandžaku]] i povukao se u [[Šumadija|Šumadiju]]. Nema podataka da li je bilo neke graditeljske aktivnosti poslije razaranja Sjenice, ali je poznato da je 1821. obnovljena tvrđava i opremljena sa šest topova.
 
Uskoro je uslijedio novi talas nemira u ovom kraju, vezan za pokret otpora radikalnim reformama [[Sultan Mahmud II|Sultana Mahmuda II]] (1809-1839). Ukidanje [[janičari|janičara]] i zavođenje regularne vojske (nizama) izazvalo je širom carstva otpore, što se odrazilo i na feudalce u [[Bosna|Bosni]] i [[Albanija|Albaniji]]. Počev od 1831. godine kada su Bosanci predvođeni [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseinom-kapetanom Gradaščevićem]] ( u narodu zvanim [[Zmaj od Bosne]]) krenuli u direktan okršaj sa sultanovom vojskom na [[Kosovo|Kosovu]], u narednim godinama sve do slamanja otpora 1850. godine od strane [[Omer-paša Latas|Omer-paše Latasa]], bosansko pobunjeničko plemstvo je stajalo na putu [[Porta|Porti]] da sprovede zacrtane reforme. Sjenica je tada bila u sastavu [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] kao nahija Stari Vlah. Kroz Sjenicu je tada prolazio put koji je preko [[Nova Varoš|Nove Varoši]] i [[Priboj|Priboja]]a vezivao [[Bosanski pašaluk]] sa ostalim dijelovima [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], tzv. carskim drumom. Ovim putem prošla je kroz Sjenicu [[bosanska vojska|bosanska vojska]] na čelu sa Huseinom Kapetanom Gradaščevićem, pozdravljena ispaljivanjem topovske salve iz topova sa tvrđave, a na isti način pozdravljena je i pobjeda ustanika na povratku. Za bosanskom vojskom, koja nije znala pravilno da iskoristi pobjedu već je došlo do rasula pri povratku prema Bosni, nastupala je sultanova vojska sa zadatkom da smiri Bosnu. Sjenički kraj je tada stradao zbog svoje podrške ustanicima.
 
Koliko je Sjenica postradala i osiromašila u svim tim ratnim pohodima govori opis Anri Bue-a iz 1836. godine, koji Sjenicu naziva selom od 150 kuća-brvnara, daskama pokrivenim. Ostalo je zabilježeno da je stanovništvo bilo većinom [[Bošnjaci|bošnjačko]] i da je ta mala Sjenica, s obzirom da je bila na važnom drumu imala poštu. Za poređenje o padu broja stanovnika treba navesti podatke putopisca Baron Božura (kraj 18. vijeka) po kome varošica Sjenica, koju je branila četvrtasta tvrđava ima 3000-4000 stanovnika, i zapis Anri Pokolje (sam početak 19.veka) koji je u svom opisu naveo 700 kuća i čak 9 džamija.
 
Omer-paša Latas je poslije smrti prethodnog bosanskog valije i njegovog neuspjeha da umiri pobunjene Krajišnike imenovan za novog bosanskog valiju. Pošto je umirio Bosnu svojom krvavom ekspedicijom i tako slomio i dobrim dijelom uništio tradicionalno bošnjačko plemstvo, pozatvarao je 1000 najuglednijih aga i begova i oko 400 okovanih poslao u [[Istanbul|Carigrad]]. On je sproveo i novu teritorijalnu podjelu,podijelivši [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na dva zasebna ejaleta. Bosanski ejalet je imao šest kajmakamlija pet u samoj Bosni i šesti Novopazarski sa sjedištem u Sjenici koji je obuhvatao mudirluke: Novi Pazar, Višegrad, Sjenica, [[Bijelo Polje]], [[Trgovište]] i Nova Varoš. Poslije smjene Sultana u Carigradu, novom uredbom od 1865. godine obnovljen je Bosanski vilajet sastavljen od sedam [[Sandžak (osmanlijska upravna oblast)|sandžaka]]. Novopazarski sandžak sa kazama (srezovima): Novi Pazar, Sjenica, [[Pljevlja]], Nova Varoš, [[Prijepolje]], [[Kosovska Mitrovica|Mitrovica]], [[Berane]] i [[Kolašin ]] imao je sjedište u Sjenici, čime je definitivno potvrđen njen strateški značaj.
 
Cio [[Novopazarski sandžak]] je za portu dobio povećan značaj u trenutku kada su počeli da se javljaju novi ratovi. Ojačavanjem linije na [[Lim|Limu]]u i utvrđenih mjesta Nova Varoš, Sjenica i Novi Pazar formiran je trougao utvrđenja koji je trebao da štiti Novopazarski sandžak od napada [[Srbija|Srbije]] sa sjevera. U Sjenici je bilo glavno utvrđenje čitavog područja, a istovremeno sjedište civilnih i vojnih vlasti, što je sigurno bilo praćeno značajnom graditeljskom aktivnošću, od popravljanja tvrđave do izgradnje čitavog niza objekata različite namjene. Kada su buknuli ustanak u [[Hercegovina|Hercegovini]] i srpsko-osmanski ratovi (1876-1878) [[Osmansko carstvo]] je popustilo pod htjenjima velikih kršćanskih sila [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Rusija|Rusije ]] da se suoči sa gubitkom pobunjenog [[Bosanski vilajet|Bosanskog vilajeta]] i da Srbiji i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] prizna samostalnost. Na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 1878. godine Austro-Ugarska je stekla pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu, sa motivom da se vojno, politički i ekonomski konsoliduje ova regija.
 
Osmansko carstvo je izgubilo i gradove [[Niš]], [[Vranje]], [[Pirot]], [[Prokuplje]], [[Nikšić]], [[Podgorica| Podgoricu]], [[Bar]] sa okolicom koji su pripojeni novoproglašenim državama Srbiji i Crnoj Gori. Okupacija Bosne i Hercegovine uslijedila je 1878. godine a nepunu godinu poslije toga Austro-Ugarske trupe ušle su i u Priboj, Prijepolje, i Pljevlja. Kaze Pljevlja, Prijepolje kao i nahija Priboj odvojene su od Novopazarskog sandžaka i pripojene novostvorenom [[Pljevaljski sandžak|Pljevaljskom sandžaku]] (1880) čije su se granice poklopile sa granicama okupacionog područja. Sjenica je tako ostala središte sandžaka sa kazama: Sjenica, Novi Pazar, Bijelo Polje, Nova Varoš i Kolašin koja je priključena Kosovskom vilajetu u čijem je sastavu ostao do 1912. godine kada je [[Turska ]] napustila ove krajeve. Za vrijeme [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] srpska vojska je ušla u Sjenicu 10. oktobra 1912. godine U toku Drugog svjetskog rata,Sjenica je 8.Juna 1941. godine,odlukom tadašnjih gradskih vlasti o pozivu,ulaskom ustaških jedinica na čelu sa Stjepanom Jakovljevićem pripala [[NDH|Nezavisnoj državi Hrvatskoj]],te je uspostavljen Kotar sjenički,sa cjelokupnom administracijom<ref>(Vladimir Dedijer - Antun Miletić: "Genocid nad Muslimanima 1941-1945, zbornik dokumenata", Sarajevo, 1990</ref>(Vladimir Dedijer - Antun Miletić: "Genocid nad Muslimanima 1941-1945, zbornik dokumenata", Sarajevo, 1990).
 
Na kraju, snage NOP-a su zauzele Sjenicu 8. januara 1945. godine.
Red 62:
Čitavo područje Sjeničko-pešterske visoravni je planinskog karaktera. Iako riječ visoravan asocira na određen pojam prostora sa izvesnom crtom monotonije, morfologija Sjeničko-pešterske visoravni sa svojim planinama i rijekama , vodopadima i slapovima , pećinama i jamama, klisurama i kanjonima, vrelima i ponornicama, vrtačama, škrapama, uvalama, poljima, močvarama i jezerima, šumama i pašnjacima predstavlja iznenađenje ne samo za onoga ko se po prvi put upoznaje sa ovim krajem, već i za dugogodišnje istraživače, kojima svaki novi boravak na Pešteri donosi nova saznanja, uzbuđenja i emocije. U okolini Sjenice nalaze se planine: [[Jadovnik]] (1734m), [[Zlatar]] (1627m), Ozren (1680m), Giljeva (1617m), Žilidar (1616m), [[Javor]] (1520m) i [[Golija]](1833m). Ima dosta smučarskih terena, a na Radišića brdu, igrađen je moderan ski-lift.
[[Datoteka:Мост на реци Увац - Жвале.jpg|mini|desno|270px|Stari most na rijeci [[Uvac (rijeka)|Uvac]] 1975. godine. Danas se nalazi na dnu jezera.]]
Na Sjeničko-pešterskoj visoravni preovladavaju krečnjački tereni pa ima dosta razvijenih kraških oblika reljefa. Kao osobene prirodne ljepote i rijetkosti izdvajaju se: jame (Bezdan, Suho Polje i Turski Vrh) i pećine od kojih su najpoznatije Tubića pećina i Ušačka pećina. Okolina je bogata rijekama, sa prelijepim vodopadima i slapovima (Skudline i Uvac) i raznovrsnom ribom (mladicom, pastrmkom, lipljenom, krkušom i drugima). Vapa spada u rijeke bogatije ribom. U blizini Sjenice nalazi se i vještačko jezero Uvac dugačko 20km20&nbsp;km. Peštersko polje (lokalni naziv za pećine su pešteri otuda i naziv Pešter) je posebna prirodna ljepota. Najveće je polje u [[Sandžaku]] (50 kvadratnih kilometara) i najviše (oko 1100m iznad mora) kraško polje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanskom poluostrvu]].
 
U pradavnim geološkim periodima polje je bilo ispunjeno velikim jezerom koje je oteklo a čiji je ostatak sadašnje malo jezero u ataru sela Tuzinje. Pešter je uglavnom nenastanjena i neobrađena (nastanjen je djelimično samo njen obodni dio).Velika nadmorska visina, oštra klima nisu pogodovali razvoju zemljoradnje, a obzirom da nema ni bogatih šuma to ni eksploatacija drveta nije bila moguća. Ali zato,prostrani pašnjaci bogati kvalitetnom travom pogoduju gajenju svih vrsta stoke a posebno ovaca.Na nepreglednim pešterskim poljima mogu se vidjeti stočari koji napasaju svoja brojna stada ovaca i goveda. Sir napravljen od mlijeka sjeničke ovce spada u najkvalitetnije sireve, a izuzetna poslastica je i sjeničko jagnje, poznato po svom dobrom ukusu.Od fine vune sjeničkih ovaca tkaju se poznati ćilimi.
Red 78:
 
== Gradovi partneri ==
* {{ZD-D|DAN}} '''[[Nakskov]]''', [[Danska]]
 
== Također pogledajte ==