Razlika između verzija stranice "Sjenica (Srbija)"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
m ZD-X > ZD; razne ispravke |
||
Red 9:
| simbol =COA_Sjenica.png
| veličina_slike =
| država = {{ZD
| regija = [[Zlatiborski upravni okrug|Zlatiborski okrug]]
| općina =
Red 38:
== Historija ==
Sjenica je stara naseobina, prvi put se spominje 1253. godine kao mjesto na dubrovačkom putu, gdje su pristajali i plaćali carinu dubrovački trgovci. Vijekovima se u Sjenici trgovalo stokom i stočnim proizvodima. U osmansko doba Sjenica je bila dobro utvrđena kasaba i značajna trgovačka i karavanska stanica. [[
Zbog svog strateškog, vojnog i političkog značaja u 19. vijeku Sjenica se od samog početka ovog vijeka smatra važnom strategijskom tačkom, pa su prema njoj bile usmjeravane vojne operacije i u [[I Srpski ustanak|I srpskom ustanku]] kojima je rukovodio Karađorđe. Po jednom zapisu iz 1809. godine " Karađorđe osvoji Sjenicu, poruši grad i izgna [[Turci|Turke]]" (K.Kostić, Naši gradovi na jugu, Beograd 1922, str. 64-65). Po zapisima iz 1809. godine Karađorđevi ustanici su boravili u Sjenici gdje su počinili genocid nad domaćim stanovništvom. Poklano je od 2500 do 3000 Bošnjaka u tom malom gradu <ref>Antonije Protić, Povesnica, od početka vremena Vožda Srpskog Karađorđa Petrovića, objavljeno 1853. u Smederevu</ref>. Sjenica im je bila usputna stanica na putu k Novom Pazaru i Rogozni. Karađorđe je potom obustavio ratovanje u [[Sandžaku]] i povukao se u [[Šumadija|Šumadiju]]. Nema podataka da li je bilo neke graditeljske aktivnosti poslije razaranja Sjenice, ali je poznato da je 1821. obnovljena tvrđava i opremljena sa šest topova.
Uskoro je uslijedio novi talas nemira u ovom kraju, vezan za pokret otpora radikalnim reformama [[Sultan Mahmud II|Sultana Mahmuda II]] (1809-1839). Ukidanje [[janičari|janičara]] i zavođenje regularne vojske (nizama) izazvalo je širom carstva otpore, što se odrazilo i na feudalce u [[Bosna|Bosni]] i [[Albanija|Albaniji]]. Počev od 1831. godine kada su Bosanci predvođeni [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseinom-kapetanom Gradaščevićem]] ( u narodu zvanim [[Zmaj od Bosne]]) krenuli u direktan okršaj sa sultanovom vojskom na [[Kosovo|Kosovu]], u narednim godinama sve do slamanja otpora 1850. godine od strane [[Omer-paša Latas|Omer-paše Latasa]], bosansko pobunjeničko plemstvo je stajalo na putu [[Porta|Porti]] da sprovede zacrtane reforme. Sjenica je tada bila u sastavu [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] kao nahija Stari Vlah. Kroz Sjenicu je tada prolazio put koji je preko [[Nova Varoš|Nove Varoši]] i [[Priboj
Koliko je Sjenica postradala i osiromašila u svim tim ratnim pohodima govori opis Anri Bue-a iz 1836. godine, koji Sjenicu naziva selom od 150 kuća-brvnara, daskama pokrivenim. Ostalo je zabilježeno da je stanovništvo bilo većinom [[Bošnjaci|bošnjačko]] i da je ta mala Sjenica, s obzirom da je bila na važnom drumu imala poštu. Za poređenje o padu broja stanovnika treba navesti podatke putopisca Baron Božura (kraj 18. vijeka) po kome varošica Sjenica, koju je branila četvrtasta tvrđava ima 3000-4000 stanovnika, i zapis Anri Pokolje (sam početak 19.veka) koji je u svom opisu naveo 700 kuća i čak 9 džamija.
Omer-paša Latas je poslije smrti prethodnog bosanskog valije i njegovog neuspjeha da umiri pobunjene Krajišnike imenovan za novog bosanskog valiju. Pošto je umirio Bosnu svojom krvavom ekspedicijom i tako slomio i dobrim dijelom uništio tradicionalno bošnjačko plemstvo, pozatvarao je 1000 najuglednijih aga i begova i oko 400 okovanih poslao u [[Istanbul|Carigrad]]. On je sproveo i novu teritorijalnu podjelu,podijelivši [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na dva zasebna ejaleta. Bosanski ejalet je imao šest kajmakamlija pet u samoj Bosni i šesti Novopazarski sa sjedištem u Sjenici koji je obuhvatao mudirluke: Novi Pazar, Višegrad, Sjenica, [[Bijelo Polje]], [[Trgovište]] i Nova Varoš. Poslije smjene Sultana u Carigradu, novom uredbom od 1865. godine obnovljen je Bosanski vilajet sastavljen od sedam [[Sandžak (osmanlijska upravna oblast)|sandžaka]]. Novopazarski sandžak sa kazama (srezovima): Novi Pazar, Sjenica, [[Pljevlja]], Nova Varoš, [[Prijepolje]], [[Kosovska Mitrovica|Mitrovica]], [[Berane]] i [[Kolašin
Cio [[Novopazarski sandžak]] je za portu dobio povećan značaj u trenutku kada su počeli da se javljaju novi ratovi. Ojačavanjem linije na [[Lim
Osmansko carstvo je izgubilo i gradove [[Niš]], [[Vranje]], [[Pirot]], [[Prokuplje]], [[Nikšić]], [[Podgorica|
Na kraju, snage NOP-a su zauzele Sjenicu 8. januara 1945. godine.
Red 62:
Čitavo područje Sjeničko-pešterske visoravni je planinskog karaktera. Iako riječ visoravan asocira na određen pojam prostora sa izvesnom crtom monotonije, morfologija Sjeničko-pešterske visoravni sa svojim planinama i rijekama , vodopadima i slapovima , pećinama i jamama, klisurama i kanjonima, vrelima i ponornicama, vrtačama, škrapama, uvalama, poljima, močvarama i jezerima, šumama i pašnjacima predstavlja iznenađenje ne samo za onoga ko se po prvi put upoznaje sa ovim krajem, već i za dugogodišnje istraživače, kojima svaki novi boravak na Pešteri donosi nova saznanja, uzbuđenja i emocije. U okolini Sjenice nalaze se planine: [[Jadovnik]] (1734m), [[Zlatar]] (1627m), Ozren (1680m), Giljeva (1617m), Žilidar (1616m), [[Javor]] (1520m) i [[Golija]](1833m). Ima dosta smučarskih terena, a na Radišića brdu, igrađen je moderan ski-lift.
[[Datoteka:Мост на реци Увац - Жвале.jpg|mini|desno|270px|Stari most na rijeci [[Uvac (rijeka)|Uvac]] 1975. godine. Danas se nalazi na dnu jezera.]]
Na Sjeničko-pešterskoj visoravni preovladavaju krečnjački tereni pa ima dosta razvijenih kraških oblika reljefa. Kao osobene prirodne ljepote i rijetkosti izdvajaju se: jame (Bezdan, Suho Polje i Turski Vrh) i pećine od kojih su najpoznatije Tubića pećina i Ušačka pećina. Okolina je bogata rijekama, sa prelijepim vodopadima i slapovima (Skudline i Uvac) i raznovrsnom ribom (mladicom, pastrmkom, lipljenom, krkušom i drugima). Vapa spada u rijeke bogatije ribom. U blizini Sjenice nalazi se i vještačko jezero Uvac dugačko
U pradavnim geološkim periodima polje je bilo ispunjeno velikim jezerom koje je oteklo a čiji je ostatak sadašnje malo jezero u ataru sela Tuzinje. Pešter je uglavnom nenastanjena i neobrađena (nastanjen je djelimično samo njen obodni dio).Velika nadmorska visina, oštra klima nisu pogodovali razvoju zemljoradnje, a obzirom da nema ni bogatih šuma to ni eksploatacija drveta nije bila moguća. Ali zato,prostrani pašnjaci bogati kvalitetnom travom pogoduju gajenju svih vrsta stoke a posebno ovaca.Na nepreglednim pešterskim poljima mogu se vidjeti stočari koji napasaju svoja brojna stada ovaca i goveda. Sir napravljen od mlijeka sjeničke ovce spada u najkvalitetnije sireve, a izuzetna poslastica je i sjeničko jagnje, poznato po svom dobrom ukusu.Od fine vune sjeničkih ovaca tkaju se poznati ćilimi.
Red 78:
== Gradovi partneri ==
* {{ZD
== Također pogledajte ==
|