Verzija na dan 23 januar 2020 u 15:23 pogledaj izvor WumpusBot (razgovor \| doprinosi) Botovi, Izuzeci od IP-blokada 110.361 edit m vanjski link u "website"; razne ispravke ← Starija izmjena		Verzija na dan 23 januar 2020 u 16:58 pogledaj izvor Srđan (razgovor \| doprinosi) Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 72.941 edit m Stoji od jula. Vrati šablon kad ili ako nastaviš s pisanjem. Novija izmjena →
Red 1: ~~{{Izmjene u toku}}~~ [[Datoteka:Cyril-methodius-small.jpg\|mini\|Ćirilo i Metodije, murali iz manastira Trojan u [[Bugarska\|Bugarskoj]].]] '''Ćirilo (Konstantin) i Metodije''' (~~[[Grčki jezik]]~~ {{jez-el\|Κύριλλος καὶ Μεθόδιος,}}; [[~~Staroslavenski~~staroslavenski jezik\|staroslavenski]]: Кѷриллъ и Меѳодїи) dva su brata porijeklom iz [[Grčka\|Grčke]]. Bili su [[Bizantijsko carstvo\|bizantijski]] [[Hrišćanska teologija\|hrišćanski teolozi]] i [[Hrišċansko misionarstvo\|hrišċanski misionari]]. Kroz svoj rad utjecali su na kulturni razvoj svih [[Slaveni\|Slavena]], zbog čega su dobili naziv "slavenski apostoli".<ref>{{Cite web\|url =https://www.researchgate.net/publication/237540225_Figures_of_trans-_national_religious_memory_of_the_Orthodox_southern_Slavs_before_1945_an_outline_on_the_examples_of_SS_Cyril_and_Methodius\|title=(PDF) Figures of (trans-) national religious memory of the Orthodox southern Slavs before 1945: an outline on the examples of SS. Cyril and Methodius\|work =researchgate.net\|accessdate=15. 11. 2018}}</ref> Smatraju se prvim osobama koje su [[Južni Slaveni\|Južnim Slavenima]], kao i području [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]] donijeli pismenost. Line 89 ⟶ 88: {{Citat\|"Naši ljudi su već odbacili [[paganizam]] i poštuju hrišćanske zakone, ali mi nemamo učitelje koji nas mogu poučavati na našem jeziku u pravoj hrišćanskoj vjeri, tako da drugi narodi, kada ih vide, mogu nas oponašati. Zato, pošaljite nam Gospodine, biskupa i učitelja. Zbog vas se dobar zakon širi na sve zemlje." Odlomak iz pisma kneza Rastistava bizantijskom caru Mihajlu III.}}<ref name ="JE">{{Cite web \|title =Život sv. Konstantina (Fontes rerum Bohemicarum I: Vitae Sanctorum et aliorum quorundam pietate insignium.), Josef Emler\|~~work~~url = http://147.231.53.91/src/index.php?s=v&cat=11&bookid=138&\|accessdate=1. 8. 2017}}</ref><ref>Die Sprachbarriere zwischen dem lateinischen Klerus und dem Volk wird nicht der wichtigste Grund für Rastislavs Bitte sein. Schon die fränkischen Missionare hatten wichtige Artikel für die Christenlehre in die slawische Sprache übersetzt. Rastislav wollte in erster Linie eine vom bayerischen Episkopat unabhängige Kirchenorganisation in Großmähren aufbauen und damit auch seine politische Unabhängigkeit stärken. Deshalb sein ausdrücklicher Wunsch nach einem Bischof.</ref> Cilj je bio širenje [[kršćanstvo\|kršćanske vjere]] među njegovim mnogobožačkim podaničkim narodom, [[Slaveni]]ma i da pomogne u osnivanju biskupije u Velikoj Moravskoj, nezavisnu od franačkih biskupa. Hrišćanstvo je već bilo poznato u Velkoj Moravskoj od strane misionara iz [[Istočna Franačka\|Istočne Franačke]], ali je princ Rastislav izbacio franačke sveštenike iz zemlje iz zabrinutosti zbog rastućeg političkog i religijskog utjecaja Istočnog Franačkog Carstva.<ref name=Ivanov>Vizantiiskoe missionerstvo, Ivanov S. A., Iazyki slavianskoi kul'tury, Moskva 2003, p. 147</ref> Sa istim zahtjevom, Rastislav se prethodno obratio rimskom [[Papa\|papi]], koji nije odgovorio na njegov zahtjev zbog prigovora franačkih biskupa.<ref name=IUN>{{cite web \|url=http://www.iun.edu/~hisdcl/h113_2001/byzantium.htm \|title=From Eastern Roman to Byzantine: transformation of Roman culture (500-800) \|publisher=Indiana University Northwest \|date= \|access-date=31. 8. 2017 \|url-status=live \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170916164425/http://www.iun.edu/~hisdcl/h113_2001/byzantium.htm \|archivedate=16. 9. 2017}}</ref>

Razlika između verzija stranice "Ćirilo i Metodije"