Razlika između verzija stranice "Njemačka"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m završetak popravljanja datuma |
m trans_title u trans-title |
||
Red 115:
Nakon kapitulacije nacističke Njemačke, Njemačka i [[Berlin]] su podijeljeni od strane saveznika na četiri okupacijske zone. Ove zone su zajedno prihvatile oko 6,5 miliona Nijemaca protjeranih iz istočnih dijelova Evrope ([[SSSR]], [[Poljska]], [[Jugoslavija]], [[Čehoslovačka]]). Od zapadnih sektora koji su bili pod kontrolom [[SAD]]-a, [[UK|Velike Britanije]] i [[Francuska|Francuske]] 23. maja [[1949.]] formirana je [[Zapadna Njemačka|Savezna Republika Njemačka]], a od sovjetskog sektora formirana je 7. oktobra [[1949.]] [[Njemačka demokratska republika]] poznatija i kao Istočna Njemačka. Za glavni grad Zapadne Njemačke odabran je [[Bonn]], a Istočne [[Berlin]].
Zapadna Njemačka je osnovana kao federalna parlamentarna republika sa socijalnom tržišnom ekonomijom. Počevši od [[1948.]] Zapadna Njemačka je postala glavni primatelj pomoći za obnovu poznatije kao [[Marshallov plan]], koji je koristila za obnovu industrijske proizvodnje, naročito za proizvodnju uglja.<ref>{{cite book|author=Carlin, Wendy|chapter=West German growth and institutions (1945–90)|editors=Crafts, Nicholas; Toniolo, Gianni|year=1996|title=Economic Growth in Europe Since 1945|publisher=Cambridge University Press|page=464|isbn=0-521-49964-X}}</ref> [[Konrad Adenauer]] je bio izabran za prvog saveznog kancelara (''Bundeskanzelar''), te je tu dužnost obavljao od [[1949.]] do [[1963.]] Pod njegovim i vodstvom [[Ludwig Erhard|Ludwiga Erharda]] BRD je imala dugotrajan privredni rast od [[1950-e|1950-ih]] koji je poznat kao ''ekonomsko čudo''.<ref>{{cite web|url=http://www.bpb.de/izpb/10131/wirtschaft-in-beiden-deutschen-staaten-teil-1|title=Deutschland in den 50er Jahren: Wirtschaft in beiden deutschen Staaten |
[[DDR|Istočna Njemačka]] je bila zemlja članica [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] pod političkom i vojnom kontrolom [[SSSR]]-a. Iako se DDR predstavljao kao demokratska zemlja, zapravo vlast u zemlji je vlast imala [[Partija socijalističkog jedinstva Njemačke]], koja je na vlasti opstajala zajvaljujući [[Stasi]]ju, golemom aparatu tajne policije<ref name="spiegel_20080311">{{cite web|url = http://www.spiegel.de/international/germany/0,1518,540771,00.html|title = New Study Finds More Stasi Spooks|author = maw/dpa|date=11. 3. 2008|work = [[Der Spiegel]]|accessdate=30. 10. 2011}}</ref> i mnogim drugim organizacijama. Ekonomiju DDR-a je kontrolirao Sovjetski savez, DDR je bio zemlja članica Savjeta za uzajamnu ekonomsku pomoć.<ref name=loc-cs>"Germany (East)", Library of Congress Country Study, [http://memory.loc.gov/frd/cs/germany_east/gx_appnb.html Appendix B: The Council for Mutual Economic Assistance]</ref>
Red 411:
{{glavni|Njemački jezik}}
[[Datoteka:Knowledge of German EU map.svg|thumb|Poznavanje Njemačkog jezika u zemljama EU.]]
[[Njemački jezik]] je službeni i jezik s najviše govornika u Njemačkoj, te predstavlja jedan od 24 službena jezika u [[EU|Evropskoj uniji]]<ref>{{cite web |url=http://ec.europa.eu/languages/policy/linguistic-diversity/official-languages-eu_en.htm |title=Official Languages |author=European Commission |accessdate=29. 7. 2014}}</ref> i jedan od tri službena jezika u [[Evropska komisija|Evropskoj komisiji]]. Njemački je najgovoreniji jezik u [[EU|Evropskoj uniji]] s oko 100 miliona govornika.<ref name="Marten">{{cite book |editor1-first= Thomas|editor1-last= Marten|editor2-first= Fritz Joachim|editor2-last= Sauer|title= Länderkunde – Deutschland, Österreich, Schweiz und Liechtenstein im Querschnitt|
Priznati jezici manjina u Njemačkoj su: [[Danski jezik|danski]], [[Niski njemački jezik|niski njemački]], [[Lužičkosrpski jezici|lužičkosrpski]], [[Romski jezik|romski]], [[Frizijski jezici|frizijski]] koji su službeno zaštićeni [[Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima|Evropskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima]]. Jezici doseljenika koji se najviše govore su: [[Turski jezik|turski]], [[Kurdski jezik|kurdski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenski jezici]] te [[Ruski jezik|ruski]]. 67% građana Njemačke trdi da može komunicirati na barem jednom stranom jeziku, a 27% grđana na najmanje dva strana jezika, izuzev materinjeg jezika.<ref name="Eurobarometer Languages">{{cite web|title=Special Eurobarometer 243: Europeans and their Languages (Survey)|publisher=[[Europa (web portal)]] |author=[[European Commission]]|year=2006|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_en.pdf| accessdate=28. 3. 2011}}<br />{{cite web|title=Special Eurobarometer 243: Europeans and their Languages (Executive Summary)|publisher=[[Europa (web portal)]] |author=[[European Commission]]|year=2006|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_sum_en.pdf |accessdate=28. 3. 2011}}</ref>
| |||