Razlika između verzija stranice "Njemačka"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →‎top: završetak popravljanja datuma
m završetak popravljanja datuma
Red 57:
Za područje pod imenom Germania u kojoj živi nekoliko [[Germani|germanskih naroda]] se zna i bilježi već od 100. godine n. e. Počevši od [[10. vijek]]a, njemačka područja čine središnji dio [[Sveto rimsko carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] koje traje sve do [[1806.]] godine. Tokom [[16. vijek]]a, sjever Njemačke postaje središte [[Reformacija|protestanske reformacije]]. Njemačka se prvi put pojavljuje kao savremena [[nacionalna država]] nakon [[Ujedinjenje Njemačke|Njemačkog ujedinjenja]] tokom [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]] [[1871.]] godine. Nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], Njemačka je bila podijeljena u dvije zasebne države: [[Njemačka demokratska republika|Istočnu Njemačku]] i [[Zapadna Njemačka|Zapadnu Njemačku]] u skladu sa granicama savezničkih okupacionih zona.<ref>[[Federalni Ustavni sud Njemačke]] (2 BvF 1/73; BVerfGE 36, 1): [[Njemačko carstvo]] kao država Nijemaca je potpuno identično [[Zapadna Njemačka|Saveznoj republici Njemačkoj]] [jer postoji kao nacionalna država i ''međunarodnopravnni subjektivitet''([[međunarodno javno pravo]]) od 1871]. Godine 1949, nakon podjele na [[Njemačka demokratska republika|istočnu]] i zapadnu Njemačku nije se smatralo za osnivanje nove zapadnonjemačke države niti nasljednice Njemačkog carstva, nego je reorganizovan samo taj dio Njemačke.</ref> Dvije države su ponovno [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjene]] [[1990.]] godine. Zapadna Njemačka je [[1957.]] godine postala osnivačka članica Evropske zajednice, koja 1993. godine postaje Evropska unija. Njemačka je dio neograničene [[Šengenski sporazum|Šengenske zone]] i usvojila je evropsku valutu, [[euro]], [[1999.]] godine.
 
Njemačka je [[Federacija|federalna]] [[parlamentarna republika]] sastavljena od [[Njemačke savezne pokrajine|16 saveznih država]]. Glavni i ujedno najveći grad je [[Berlin]]. Njemačka je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[NATO|NATO-a]], [[G8]] i [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]]. Ona je jedna od vodećih industrijskih zemalja u svijetu, sa trećom najvećom privredom po nominalnom [[Bruto domaći proizvod|BDP-u]] i petom po [[Paritet kupovne moći|PKM-u]]. Ona je najveći izvoznik i drugi najveći uvoznik robe. Godišnje alocira drugi najveći iznos međunarodne pomoći u svijetu,<ref>{{cite web|url=http://www.topnews.in/germany-worlds-second-biggest-aid-donor-after-us-229970|title=Germany world's second biggest aid donor after US - TopNews|work=topnews.in|accessdate=23. 9. 2015}}</ref> dok je šesta u svijetu po vojnim troškovima.<ref>{{cite web | url = http://www.sipri.org/contents/milap/milex/mex_major_spenders.pdf/download | title = The fifteen major spenders in 2006 | pristupdatum=23. 8. 2007 | year = 2007 | format = PDF | work = Recent trends in military expenditure | publisher = Stockholm International Peace Research Institute | accessdate=5. 2. 2009 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070814224502/http://www.sipri.org/contents/milap/milex/mex_major_spenders.pdf/download | archivedate=14. 8. 2007 | url-status = dead }}</ref> Ona je razvila visoki standard života i uspostavila opsežni sistem [[Socijalna sigurnost|socijalne sigurnosti]]. Igra važnu ulogu u evropskoj politici a održava mnoga bliska partnerstva i na globalnom nivou.<ref>{{cite web|url=http://www.iht.com/articles/2008/04/04/europe/poll.php|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080404235732/http://www.iht.com/articles/2008/04/04/europe/poll.php|title=The leader of Europe? Answers an ocean apart|archivedate=4. 4. 2008|work=iht.com|accessdate=23. 9. 2015|url-status=live}}</ref> Njemačka je poznata i kao vodeća zemlja u nekoliko naučnih i tehnoloških područja.<ref>{{cite web|url=http://www.innovations-report.de/html/berichte/informationstechnologie/bericht-109339.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111005051348/http://www.innovations-report.de/html/berichte/informationstechnologie/bericht-109339.html|title=Confidently into the Future with Reliable Technology|author=Idea TV GmbH|archivedate=5. 10. 2011|work=innovations-report.de|accessdate=23. 9. 2015|url-status=dead}}</ref>
 
==Historija==
Red 411:
{{glavni|Njemački jezik}}
[[Datoteka:Knowledge of German EU map.svg|thumb|Poznavanje Njemačkog jezika u zemljama EU.]]
[[Njemački jezik]] je službeni i jezik s najviše govornika u Njemačkoj, te predstavlja jedan od 24 službena jezika u [[EU|Evropskoj uniji]]<ref>{{cite web |url=http://ec.europa.eu/languages/policy/linguistic-diversity/official-languages-eu_en.htm |title=Official Languages |author=European Commission |accessdate=29. 7. 2014}}</ref> i jedan od tri službena jezika u [[Evropska komisija|Evropskoj komisiji]]. Njemački je najgovoreniji jezik u [[EU|Evropskoj uniji]] s oko 100 miliona govornika.<ref name="Marten">{{cite book |editor1-first= Thomas|editor1-last= Marten|editor2-first= Fritz Joachim|editor2-last= Sauer|title= Länderkunde – Deutschland, Österreich, Schweiz und Liechtenstein im Querschnitt|trans_title= Regional Geography – An Overview of Germany, Austria, Switzerland and Liechtenstein|year= 2005|publisher= Inform-Verlag|language= de|isbn= 3-9805843-1-3|page= 7}}</ref>
 
Priznati jezici manjina u Njemačkoj su: [[Danski jezik|danski]], [[Niski njemački jezik|niski njemački]], [[Lužičkosrpski jezici|lužičkosrpski]], [[Romski jezik|romski]], [[Frizijski jezici|frizijski]] koji su službeno zaštićeni [[Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima|Evropskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima]]. Jezici doseljenika koji se najviše govore su: [[Turski jezik|turski]], [[Kurdski jezik|kurdski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenski jezici]] te [[Ruski jezik|ruski]]. 67% građana Njemačke trdi da može komunicirati na barem jednom stranom jeziku, a 27% grđana na najmanje dva strana jezika, izuzev materinjeg jezika.<ref name="Eurobarometer Languages">{{cite web|title=Special Eurobarometer 243: Europeans and their Languages (Survey)|publisher=[[Europa (web portal)]] |author=[[European Commission]]|year=2006|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_en.pdf| accessdate=28. 3. 2011}}<br />{{cite web|title=Special Eurobarometer 243: Europeans and their Languages (Executive Summary)|publisher=[[Europa (web portal)]] |author=[[European Commission]]|year=2006|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_sum_en.pdf |accessdate=28. 3. 2011}}</ref>
Red 427:
{{glavni|Zdravstvena zaštita u Njemačkoj}}
[[Datoteka:Akkon MD 82-85-07.JPG|thumb|Vozilo hitne pomoći u Njemačkoj.]]
Njemačka ima najstariji univerzalni zdravstveni sistem na svijetu, koji još seže iz doba vladavine [[Otto von Bismarck|Otta von Bismarcka]].<ref>{{cite book| title= Health Care Systems in Transition: Germany | url = http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0010/80776/E68952.pdf |accessdate=15. 4. 2011 |year =2000 |publisher =European Observatory on Health Care Systems |id = AMS 5012667 (DEU) | page = 8 }}</ref> Stanovništvo je trenutno obuhvaćeno planom zdravstvene zaštite, što je osigurano statutom uz neke određene kriterije, te uz mogućnostima privatnog zdravstvenog osiguranja kod nekih određenih grupa. Prema podacima iz [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] njemački zdravstveni sistem 77% financira Vlada, a 23% privatni sektor u [[2005.]]<ref name=health>{{cite web|url=http://apps.who.int/gho/data/node.country.country-DEU?lang=en|title=Germany statistics summary (2002 - present)|publisher=World Health Organization|accessdate=8. 5. 2015}}</ref> U [[2005.]] godini Njemačka je utrošila 11% svojeg BDP-a na zdravstvo. Njemačka zauzima 20. mjesto u svijetu po očekivanoj dužini trajanja života stanovništva, muškarci prosječno dožive 77 godina, a žene 82 godine života. Njemačka ima vrlo nisku stopu smrtnosti dojenčadi (4 na 1000 živorođenih).
 
U [[2010.]] godini glavni uzroci smrtnosti su bili kardiovaskularne bolesti sa 41%, zatim maligna oboljenja sa 26%.<ref>{{cite web|url=http://www.presseportal.de/pm/32102/2117452/2010-herz-kreislauferkrankungen-verursachten-rund-41-aller-todesfaelle|language=de |title=2010: Herz-/Kreislauferkrankungen verursachen 41 % aller Todesfälle|publisher=Destatis.de |accessdate=8. 5. 2015}}</ref> U [[2008.]] godini oko 82.000 Nijemaca je bilo zaraženo [[HIV|virusom humane imunodeficijencije]] (HIV/AIDS), od čega je umrlo 26.000 Nijemaca od 1982. godine. <ref name=cp>{{cite web| url = http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Germany.pdf| title = Country Profile Germany|date=April 2008| publisher = [[Library of Congress]] [[Federal Research Division]]| format = PDF| accessdate=7. 5. 2011}}</ref> Prema istraživanjima iz 2005. godine, 27% odraslih Nijemaca su pušači.<ref name=cp/> [[Gojaznost]] je navedena kao glavni zdravstveni problem u Njemačkoj.
Red 482:
Njemačka književnost može se pratiti unatrag do srednjeg vijeka djelima pisaca kao što su [[Walther von der Vogelweide]] i [[Wolfram von Eschenbach]]. Poznati njemački pisci su [[Johann Wolfgang von Goethe]], [[Friedrich Schiller]], [[Gotthold Ephraim Lessing]] i [[Theodor Fontane]]. [[Braća Grimm]] su stekla slavu skupljajući i objavljivajući zbirke njemačkih bajki. Grimmovi su također skupili i kodificirali regionalne verzije njemačkog jezika, temeljeći svoj rad na historijskim načelima, njihov ''Deutsches Wörterbuch'', ili njemački rječnik, ponekad se naziva Grimm rječnik, što je počelo 1838, a objavljen je 1854.<ref name = DWBhistory>History of the ''Deutsches Wörterbuch'' from the [http://150-grimm.bbaw.de/start.htm DWB 150th Anniversary Exhibition and Symposium], Berlin: Humboldt-Universität, 2004. {{simboli jezika|De}}, retrieved 27. 6. 2012.</ref>
 
Među utjecajnije književnike 20. vijeka ubrajaju se [[Gerhart Hauptmann]], [[Thomas Mann]], [[Hermann Hesse]], [[Heinrich Böll]] i [[Günter Grass]].<ref>{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/literature/articles/espmark/index.html |title=The Nobel Prize in Literature |publisher=Nobelprize.org |date=3. 12. 1999 |author=[[Kjell Espmark|Espmark, Kjell]] |accessdate=28. 3. 2011}}</ref> Godišnje se izdaje prosječno oko 700 milina knjiga na njemačkom jeziku, sa oko 80.000 naslova, od čega je 60.000 novih. Njemačka se nalazi na trećem mjestu po broju izdanih knjiga u svijetu, nakon tržišta engleskog i kineskog govornog područja.<ref>{{cite web|url=http://land-der-ideen.matrix.de/CDA/facts_printing,4563,0,,en.html|title=Land of ideas|publisher=Land-der-ideen.matrix.de|accessdate=19. 3. 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110427081703/http://land-der-ideen.matrix.de/CDA/facts_printing,4563,0,,en.htm|archivedate=27. 4. 2011}}</ref> Frankfurtski sajam knjiga najvažniji je na svijetu po pitanju međunarodnih poslova i trgovine, s tradicijom dugom više od 500 godina,<ref>{{cite book |title =A History of the Frankfurt Book Fair |isbn =978-1-55002-744-0 |first =Peter |last =Weidhaas |first2 =Carolyn |last2 =Gossage |first3 =Wendy A. |last3 =Wright |publisher =Dundurn Press Ltd. |pages =[https://archive.org/details/historyoffrankfu0000weid/page/11 11 ff] |year =2007 |url =https://archive.org/details/historyoffrankfu0000weid/page/11 }}</ref> također Leipziški sajam knjiga zauzima važno mjesto u Evropi.<ref>{{cite web|last1=Chase|first1=Jefferson|title=Leipzig Book Fair: Cultural sideshow with a serious side|url=http://www.dw.de/leipzig-book-fair-cultural-sideshow-with-a-serious-side/a-18313879|publisher=[[Deutsche Welle]]|date=13. 3. 2015|accessdate=25. 4. 2015}}</ref>
 
Njemačka filozofija ima velik historijski značaj: doprinos [[Gottfried Wilhelm Leibniz]]a [[Racionalizam|racionalizmu]]; zatim [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljska]] filozofija [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]]; njemački idealizam čiji filozofi su bili [[Johann Gottlieb Fichte]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]], [[Friedrich Wilhelm Joseph Schelling]]; iracionalista i filozofski pesimista [[Arthur Schopenhauer]]; ideja [[Socijalizam|socijalizma]] [[Karl Marx]]a i [[Friedrich Engels]]a; doprinos [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]] perspektivizmu; [[Gottlob Frege]] da jedoprnos analitičkoj filozofiji; [[Martin Heidegger]] koji je dao velik doprinos [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmu]] i ontologiji, značajan uticaj ostavila je [[Frankfurtska škola]] koju su razvijali [[Max Horkheimer]], [[Theodor Adorno]], [[Herbert Marcuse]] i [[Jürgen Habermas]].<ref>{{cite book|author=Searle, John|year=1987|title=The Blackwell Companion to Philosophy|chapter=Introduction|publisher=Wiley-Blackwell}}</ref>
Red 497:
=== Kinematografija ===
{{glavni|Njemačka kinematografija}}
Njemačka kinematografija je ostavila velik trag u svjetskoj filmskoj umjetnosti i tehnici. Prvi radovi [[Max Skladanowsky|braće Skladanowsky]] su prikazani 1895. godine. Svjetski poznat [[Babelsberg Studio]] koji se nalazi u [[berlin]]skoj četvrti [[Postdam]] osnovan je [[1912.]] godine, čime je psato prvim velikim filmskim studijem u svijetu. Danas je najveći evropski studio.<ref>[http://www.studiobabelsberg.com/service/filmstudios-ateliers/neue-film-1/ Studio Babelsberg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110818094006/http://www.studiobabelsberg.com/service/filmstudios-ateliers/neue-film-1/ |date=18. 8. 2011 }} – ''Mit der Erschließung des direkt in der Nachbarschaft befindlichen Filmgeländes mit den Studios Neue Film 1 und Neue Film 2 konnte Studio Babelsberg seine Studiokapazitäten verdoppeln und verfügt so über Europas größten zusammenhängenden Studiokomplex.'', retrieved 3. 12. 2013 (German)</ref> Ran njemačko kino je bilo pod uticajem njemačkih ekspresionista kao što su [[Robert Wiene]] i [[F. W. Murnau|Friedrich Wilhelm Murnau]]. Film [[Metropolis (1927)|''Metropolis'']] čiji je redatelj bio [[Fritz Lang]] smatra se prvim naučn-fantastičnim filmom.<ref>{{cite web|url=http://www.scififilmhistory.com/index.php?pageID=metro|title=SciFi Film History – Metropolis (1927)|publisher=|accessdate=28. 9. 2014}}</ref> Film redatelja [[Josef von Sternberg]]a [[Plavi anđeo (1930)|''Plavi anđeo'']] u kojem je glumila [[Marlene Dietrich]] smatra se prvim njemačkim zvučnim [[film]]om.<ref>{{Cite book |last= Bordwell |first= David |authorlink= David Bordwell |author2=Thompson, Kristin |title= Film History: An Introduction |origyear= 1994 |edition= 2. |year= 2003 |publisher=McGraw-Hill |isbn= 978-0-07-115141-2 |page= 204 |chapter= The Introduction of Sound}}</ref> Filmovi [[Leni Riefenstahl]] su postavili nove umjetničke standarde, kao što primjerice dokumentarni film [[''Trijumf volje'']].<ref>{{cite book|last1=Rother|first1=Rainer|title=Leni Riefenstahl: The Seduction of Genius|date=1. 7. 2003|publisher=Bloomsbury Publishing|isbn=1441159010}}</ref>
 
[[Datoteka:Filmstudio Babelsberg Eingang.jpg|thumb|[[Babelsberg Studio]] kod Berlina, prvi veliki filmski studio u svijetu.]]