Razlika između verzija stranice "Informatika"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
{{U Začetku}}
'''Informatika''' ili '''računarstvo''' je nastalo u [[19. vijek]]u razmišljanjem tadašnjeg genija [[Charles Babbage|Čarlsa Bebidža]], koji je zamislio stroj koji bi uzimao podatke, obrađivao ih na neki način i onda obrađeno nekako pokazao onome koga to zanima.
On je to naravno zamislio potpuno [[mehanika|mehanički]], a danas [[računar]]i, naravno, ne funkcionišu na taj način.
No imaju neke povezanosti s tim njegovim zamišljenim računarom:
 
'''Informatika''' ili '''računarstvo''' je nauka koja se bavi strukturiranjem, obradom i prenosom [[informacija|informacija]].
1. [[binarni sistem]] - skoro svaki računar današnjice koristi takav [[brojevni sistem]], koji se sastoji samo od jedinica i nula.
To je tako zato što je to kompjuteru najjednostavnije: 1 - ima struje, 0 - nema struje.
Sistem koji ima deset cifara (0-9) se zove [[dekadni sistem|dekadni]], a postoje pretpostavke da su [[Vavilon]]ci koristili [[heksadecimalni sistem]] (sa šestnaest cifara).
Bebidž je imao ideju korišćenja [[bušena kartica|bušenih kartica]] za svoj računar, a upravo to se i koristilo za pohranjivanje podataka dok se nije otkrilo [[magnetsko zapisivanje]].
 
=Uvod=
2. osnovna ideja - takozvani ulaz/izlaz sistem, tj. damo računaru da obradi podatke, kažemo mu na koji način da ih obradi, on ih obradi i nekako nam pokaže do čega je došao.
Večina ljudi sa informatikom veže samo računare, ali to nije dovoljno. Poznati informatičar [[Edsger W. Dijsktra]] je to poistovječivanje odbacio i to ovako formulirao: "U informatici se radi o računarima kao što se u astronomiji radi o teleskopima".
To je bit i ideja računara, ali računar postaje koristan tek kada tu obradu može izvršiti brže nego čovjek.
Iako se informatika danas uglavnom ubraja u inžinjerske ili tehničke nauke, ona ima nezanemariv dio tema koje su isključivo teoretske prirode. Treba imati u vidu da postoje i regionalne rezlike o tome što sve spada u to polje. Pojam informatike u njemačkom govornom području npr. ne pokriva sve teme koje spadaju pod pojam [[computer science]] u [[Engleska|Engleskom]] jeziku. Dok se riječ informatika u njemačkom sastavlja od riječi [[informacija]] i [[automatika]], pojam ''[[computer science]]'' ima drugo porijeklo. [[Kompjueterima]] su se još u [[19. vijek|devetnaestom vjeku]] nazivali ljudi koji su npr. izvršavali kompleksne računice.
 
 
Kasnije se pojavljivalo jako puno ljudi koji su promovisali razvoj računarstva.
==Oblasti informatike==
Ja ću ovdje spomenuti samo [[Alan Turing|Alana Turinga]], [[Engleska|engleskog]] [[Matematika|matematičara]].
 
On je tokom [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pokušavao dešifrovati zloglasnu [[nacizam|nacističku]] [[Enigma|„Enigmu“]], stroj koji je kodirao [[njemačka|njemačke]] poruke.
Informatika kao nauka se može podjeliti na:
Uz pomoć tih istraživanja nastala je [[Turingova mašina]].
*[[Teoretska informatika|Teoretsku informatiku]]. U nju bi spadale matematičke i logičke osnove informatike, teorija [[formalni jezik|formalnih jezika]], [[automat|automata]], [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]], [[teorija proračunljivosti]] itd.
Turingova mašina nije mašina kao takva, nego zamišljeni uređaj kojim se, na neki način, definiše način razmišljanja računara i [[algoritam]].
 
*[[Tehnička informatika|Tehničku informatiku]], koja se bavi tehničkom osnovom informatike ili hardverom. U to spadaju npr. hardvarske arhitekture, mikroprocesorska tehnika, komunikacija itd.
 
*[[Praktična informatika|Praktičnu informatiku]], koja se bavi rješavanjem problema koji izrastaju iz upotrebe računara. U to bi spadala: [[tehnika programiranja]] i [[programski jezici]], optimizacija softvera, baze podataka i njihova tehnika i optimizacija itd.
 
=Historija=
==Početak računarstva==
Računarstvo je nastalo u [[19. vijek]]u razmišljanjem tadašnjeg genija [[Charles Babbage|Čarlsa Bebidža]], koji je zamislio stroj koji bi uzimao podatke, obrađivao ih na neki način i onda obrađeno nekako pokazao onome koga to zanima.
On je to naravno zamislio potpuno [[mehanika|mehanički]], a danas [[računar]]i, naravno, ne funkcionišu na taj način, no ipak imaju neke povezanosti s tim njegovim zamišljenim računarom:
 
*[[binarni sistem]] - skoro svaki računar današnjice koristi takav [[brojevni sistem]], koji se sastoji samo od jedinica i nula. To je tako zato što je to kompjuteru najjednostavnije: 1 - ima struje, 0 - nema struje. Sistem koji ima deset cifara (0-9) se zove [[dekadni sistem|dekadni]], a postoje pretpostavke da su [[Vavilon]]ci koristili [[heksadecimalni sistem]] (sa šestnaest cifara). Bebidž je imao ideju korišćenja [[bušena kartica|bušenih kartica]] za svoj računar, a upravo to se i koristilo za pohranjivanje podataka dok se nije otkrilo [[magnetsko zapisivanje]].
 
*Osnovna ideja - takozvani ulaz/izlaz sistem, tj. damo računaru da obradi podatke, kažemo mu na koji način da ih obradi, on ih obradi i nekako nam pokaže do čega je došao.
 
Prvi funkcionirajuči računar, u današnjem smislu, napravio je njemački izumitelj [[Konrad Zuse]] [[1941]]. godine. Programski [[code]] mašina je primala putem bušenih kartica i imala samo ograničenu mogučnost programiranja. Računar je radio pomoću [[električni relej|ektričnih releja]] i imao je odvojenu [[radna memorija|radnu memoriju]] i ulaz/izlaz sistem.
 
Ovisno od tehnologije koje se koristila za izgradnju, računari se često dijele u 4 generacije:
* '''Prva generacija računara''' 1946 do 1958 - temeljna jedinica izrade računara je elektronska cijev
* '''Druga generacija računara''' 1959 do 1964 - temeljna jedinica izrade računara je tranzistor
* '''Treća generacija računara''' 1965 do 1970 - temeljna jedinica izrade računara je [[integrirani sklop]]
* '''Četvrta generacija računala''' 1970 do danas - temeljna jedinica izrade računara je [[mikroprocesor]]
 
==Teoretska informatika==
 
Bitne teoretske osnove informatike su nastale još u 19. vijeku. Sa razvijanjem [[booleova algebra|booleove algebre]] nastala je bitna osnova današnjih računarskih sistema.
 
Na nekim matematičkim osnovama informatike u četrdesetim godinama radio je [[Alan Turing]], jedan [[Engleska|engleski]] [[Matematika|matematičar]]. On je tokom [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pokušavao dešifrovati zloglasnu [[nacizam|nacističku]] [[Enigma|„Enigmu“]], stroj koji je kodirao [[njemačka|njemačke]] poruke. Uz pomoć tih istraživanja nastala je [[Turingova mašina]], jedna od osnova teoretske informatike. Turingova mašina nije mašina kao takva, nego zamišljeni uređaj kojim se, na neki način, definiše način razmišljanja računara i [[algoritam]].
 
Krajem četrdesetih godina, [[Claude Elwood Shannon]] je radio na pojmu informacije i njenog sadržaja. U njegovom djelu "A Mathematical Theory of Communication" ([[1948]].), pokušao je naći mjeru za informacijski sadržaj jedne diskretne poruke. U tom smislu je razvijen pojam [[entropija|entropije]] kao mjere informacijskog sadržaja.
 
[[Noam Chomsky]] je sa svojim istraživanjima na polju lingvistike, i razvijanju hirarhije [[formalna gramatika|formalnih gramatika]] utjecao na razvijanju [[formalni jezik|formalnih jezika]] i time [[programski jezik|programskih jezika]].
 
 
=Pregled članaka o informatici na wikipediji=
 
==Operativni sistemi==
Operativni sistem je skup softvera koji se koristi za upotrebu računara. On obično kontroliše ulazne i izlazne uređaje kao i sav ostali hardver i omogućava korisniku da komunicira sa sistemom. Operativni sistemi također raspoređuju sistemske resorse i osiguravaju okruženje u kojem se izvode korisnički programi.
 
Najrasprostranjeniji operativni sistemi su:
*[[Microsoft Windows]]
*[[Linux]] i drugi [[Unix]] derivati.
*[[Mac Os X]]
i drugi.
Za više informacija pogledaj članak o [[operativni sistem|operativnim sistemima]].
 
==Programiranje==
[[Programiranje]] se izvršava pisanjem programa u nekom [[programski jezik|programskom jeziku]]. Ovisno od jezika, taj [[code]] se onda ili [[prevođenje programa|prevodi]] u [[mašinski jezik]] ili se direktno interpretira putem [[interpreter|interpretera]].
 
Ovisno od [[paradigme]] programiranja razlikujemo,
*[[Proceduralno programiranje]]
*[[Funkcionalno programiranje]]
*[[Logičko Programiranje]]
*[[Objektno orijentirano programiranje]]
moguče su naravno i druge klasifikacije.
 
Za više informacija vidi:
*[[Programski jezici]]
*[[Programiranje]]
 
==Hardware==
 
Računarsku arhitekturu koja se korsti u kućnim računarima nazivamo [[Von-Neumann Arhitektura]]. Moguče su i druge [[računarske arhitekture|arhitekture]].
 
Osnovni dijelovi računara, bez kojih danas uopće ne bismo mogli zamisliti da radimo nešto na njemu su:
Line 23 ⟶ 82:
Napomena: nisu svi ovi dijelovi nužni za rad na računaru, (mnogi jesu, no neki nisu), no danas su to stvari koje više-manje svaki kućni računar ima.
 
 
Spisak tema vezanih za računarstvo:
==Računarske mreže==
 
[[Računarske mreže|Umrežavanje računara]] je danas jedna velika i bitna oblast informatike. Najvažniji model koji opisuje i standardizira otvorene računarske mreže je [[OSI-model]] (''Open Systems Interconnect'').
 
U računarskim mrežama se koriste razni [[protokol|protokoli]].
Najrasprostranjeniji protokoli su:
*[[TCP/IP]] je skup protokola koji opisuju komunikaciju između računara u [[internet|internetu]]
*[[UDP]]
*[[FTP]]
i [[protokoli|drugi]].
 
==Teoretska informatika==
 
[[Teoretska informatika]] se bavi izučavanjem [[formalni jezik|formalnih jezika]] i [[automat|automata]], teorijom kompleksiteta i [[proračunljivost|proračunljivosti]]. [[Formalna sementika]], još jedna pod oblast teoretske informatike, zajedno sa [[predikatna logika|predikatnom logikom]] je teoretska osnova konstrukcije [[prevodioc|prevodioca]] (kompajlera).
 
 
==Ostale članci vezani za informatiku==
 
*[[Base64]]
Line 31 ⟶ 107:
*[[GPG]]
*[[HTML]]
*[[Ličnosti na polju informatike]]
*[[MTA]]
*[[Operativni sistem]]
*[[Programski jezici]]
*[[Raščlanjivač]]
*[[Unikod]]
*[[Quoted Printable]]
*[[UCS]]
*[[Microsoft]]
*[[Asembler]]
*[[LaTeX]]
*[[Historija računarstva]]
 
 
{{U Začetku}}