Razlika između verzija stranice "Uzbekistan"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Moving from Category:Države nastale raspadom SSSR-a to Category:Države nastale raspadom Sovjetskog Saveza using Cat-a-lot |
m datumi: ispravljam "D. Mjesec GGGG" u "D. M. GGGG" |
||
Red 165:
|grad_6 = Buhara
|stan_6 = 285,000<ref>{{cite web|url=http://www.poltavareview.com/?p=18105|title=Численность населения Узбекистана по городам, 2018|publisher=poltavareview.com|accessdate=25 January 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180311191639/http://www.poltavareview.com/?p=18105|archivedate=11.
|img_6 =
|grad_7 = Qarshi
|stan_7 = 260,000<ref>{{cite web|url=http://www.stat.uz/upload/str2.jpg|title=Численность населения Кашкадарьи|publisher=Statistics|accessdate=25 January 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141014235825/http://www.stat.uz/upload/str2.jpg|archivedate=14.
|img_7 =
Red 210:
Najvažnija poljoprivredna grana Uzbekistana je uzgoj [[pamuk]]a kojega se danas proizvodi oko 3,5 miliona tona što ovu državu čini drugim najvećim svjetskim proizvođačem pamuka bez obzira na postepeno smanjenje proizvodnje zbog državne politike da se mora postići prehrambena nezavisnost tako da je uzgoj žitarica povećan 60% na štetu pamuka. Osim pamuka koji čini 17% svih izvoznih proizvoda Uzbekistan još uzgaja i izvozi [[svila|svilu]], [[voće]] i [[povrće]] koje čine još dodatnih 8% izvoznih proizvoda. Sveukupno poljoprivreda čini 24% državnog BDP-a,<ref name=uzstat>[http://www.stat.uz/ State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics] 2006 {{Simboli jezika|ru}}</ref> dok se još 8% dobije industrijskom obradom poljoprivrednih plodova.<ref>MMF, ''Republic of Uzbekistan: Poverty Strategy Reduction Paper'', MMF Country Report 08/34, januar 2008.</ref>
Osim poljoprivredne nezavisnosti drugi osnovni temelj uzbekistanske ekonomije je državna modernizacija. Kako bi se to što uspješnije i brže postiglo države se u drugoj polovini 90-ih otvara zapadnoj [[Evropa|Evropi]], [[SAD]]-u, [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u kako bi privukla investitore koji su zainteresirani za ulaganja u proizvodnju. U procesu privlačenja investitora tokom kojeg će biti dopušten i rad civilnih udruženja jedini značajniji uspjeh će postati Daewoo koji otvara pogon za proizvodnju automobila u Uzbekistanu. Sva američka ulaganja prije svega su završavala u rudarskim kompanijama što je izazivalo iritaciju pošto je državni cilj bila modernizacija, a ne prepuštanje rudnih blaga strancima. Nakon pokušaja državnog udara [[2005]]. Uzbekistan je donio odluku o izbacivanju američkih mineralnih kompanija sa svog područja što dovodi do određene vrste nacionalizacije rudnika zlata kojim upravlja američki Newmont Mining Corporation, pokušaja slične stvari s britanskim Oxus mining i preuzimanje američke telekomunikacijske kompanije u uzbekistanu imena Coscom. Te državne odluke nakon pokušaja revolucije dovele su do situacije da je Uzbekistan proglašen nepoželjnom državom za strane investitore.<ref>{{cite web |url=http://www.eurasiacenter.org/Country%20reports/Central%20Asia/Uzbekistan%20Economic%20Highlights.doc |title=Economist Intelligence Unit report cited |date= |accessdate=2. 5. 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511170759/http://www.eurasiacenter.org/Country%20reports/Central%20Asia/Uzbekistan%20Economic%20Highlights.doc |archivedate=11.
Trenutno najvažnije industrije u zemlji jesu proizvodnja automobila Daewoo, odnosno [[General Motors]] Chevrolet i transportnih aviona [[Iljušin]] koji su za razliku od ruskih putničkih aviona veoma traženi na svjetskom tržištu što je dovelo do trzavica između [[Rusija|Rusije]] i Uzbekistana po pitanju podjele dobiti od poslova (središte kompanije Iljušin je u Rusiji, a tvornica u Uzbekstanu) i želje [[Moskva|Moskve]] da svu proizvodnju preseli na svoju državnu teritoriju.<ref>[http://www.spacewar.com/reports/The_Sino-Russia_Il-76_Row_999.html The Sino-Russia Il-76 Row]</ref>
Red 218:
Zadnji temelj uzbekistanske [[ekonomija|ekonomije]] osim energetske neovisnosti održavanje je trgovinskog suficita zaštitom domaće industrije visokim porezima i carinama. Rezultat ovakve politike je godišnji trgovinski suficit između 1 i 3 milijarde američkih dolara koji kao nuspojavu s ostalim ekonomskim temeljima daje godišnji porast [[BDP]]-a koji se redovno kreće iznad 6% i koji se udvostručio između 1995. i 2008.<ref name=imf>[http://www.imf.org/external/data.htm IMF World Economic Outlook Database], oktobar 2007.</ref>
Minimalna plaća u Uzbekistanu od 1. decembra 2010. je 49.735 [[Uzbekistanski som|soma]], dok minimalne penzije i pomoć za invalide od djetinjstva iznosi 97.285 soma, dok je pomoć za stare ili za posao nesposobne 59.690 soma.<ref>[http://www.press-service.uz/en/#en/news/show/ukazyi_prezidenta/president_decrees_on_increasing_salaries/ President decrees on increasing salaries from 1 December]</ref> Prosječna plaća isplaćena u Uzbekistanu, po riječima predsjednika [[Islam Karimov|Islama Karimova]], iznosila je 210 američkih dolara krajem 2009.<ref>{{Cite web |url=http://uza.uz/ru/politics/2084 |title=UzA National Information Agency of Uzbekistan |accessdate=22.
== Kultura ==
| |||