Razlika između verzija stranice "Sjedinjene Američke Države"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →top: zamjena deadurl=no prema postavkama modula za reference |
m →top: datumi: ispravljam "D. Mjesec GGGG" u "D. M. GGGG" |
||
Red 55:
| komentar = {{note|engoffbox}} Engleski je službeni jezik u bar 28 [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznih država]]; neki izvori navode veću cifru zavisno od toga šta smatraju kao "službeno".<ref name=ILW>{{cite web |author=Feder, Jody |url= http://www.ilw.com/immigrationdaily/news/2007,0515-crs.pdf |title= English as the Official Language of the United States: Legal Background and Analysis of Legislation in the 110th Congress |date=25. 1. 2007 |publisher= Ilw.com (Congressional Research Service) |accessdate= 8. 7. 2015}}</ref> Službeni jezici [[Havaji|Havaja]] su [[Engleski jezik|engleski]] i havajski. [[Francuski jezik|Francuski]] je ''de facto'' jezik u saveznim državama [[Maine]] i [[Louisiana]], dok zakon savezne države [[Novi Meksiko]] daje [[Španski jezik|španskom jeziku]] poseban status.<ref>Kodeks Novog Meksika 1-16-7 (1981).</ref><ref>Kodeks Novog Meksika 14-11-13 (2011).</ref><ref name=C&F>{{cite book | last1 = Cobarrubias | first1 = Juan | last2 = Fishman | first2 = Joshua A. | authorlink2 = Joshua Fishman | year = 1983 | title = Progress in Language Planning: International Perspectives | publisher = Walter de Gruyter | page = 195 | isbn = 90-279-3358-8 | url = https://books.google.com/books?id=x9KoAkzfVqIC&pg=PA195 | accessdate = 27. 12. 2011}}</ref><ref>{{cite book | last = García | first = Ofelia | year = 2011 | title = Bilingual Education in the 21st Century: A Global Perspective | publisher = John Wiley & Sons | page = 167 | isbn = 1-4443-5978-9 | url = https://books.google.com/books?id=bW6V__K95ckC&pg=PT167 | accessdate = 27. 12. 2011}}</ref>. SAD federalno nema službeni jezik.
|}}
'''Sjedinjene Američke Države''' ('''SAD''') ({{jez-en|United States of America}}, ''USA''), '''Sjedinjene Države''' ({{jez-en|United States}}, skr. ''U.S.'') ili samo '''Amerika''' jesu [[federalna republika]] sačinjene od 50 saveznih država, [[Washington, D.C.|federalnog distrikta]], 5 većih [[Teritorije Sjedinjenih Država|samoupravnih teritorija]] i [[Američka manja pacifička ostrva|različitih posjeda]].{{efn|Pet većih teritorija jesu [[Američka Samoa]], [[Guam]], [[Sjeverna Marijanska Ostrva]], [[Portoriko]], te [[Američka Djevičanska Ostrva]]. Postoji 11 manjih ostrva bez stalne populacije: [[Ostrvo Baker]], [[Ostrvo Howland]], [[Ostrvo Jarvis]], [[Atol Johnston]], [[Greben Kingman]], [[Atol Midway]], te [[Atol Palmyra]]. Suverenost SAD-a nad [[Ostrva Petrel|ostrvima Petrel]], [[Ostrvo Navassa|Navasa]], [[Ostrvo Serranilla|Seranilla]] i [[Ostrvo Wake|Wake]] osporena je.<ref>U.S. State Department, [http://www.state.gov/j/drl/rls/179780.htm Common Core Document to U.N. Committee on Human Rights] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160611004655/http://www.state.gov/j/drl/rls/179780.htm |date=11.
Oba izvora ''isključuju'' Tajvan iz površine Kine. {{ordered list
|1= Encyclopædia Britannica svrstava Kinu kao svjetsku treću najveću državu (nakon Rusije i Kanade) s ukupnom površinom od 9.572.900 km<sup>2</sup>,<ref>{{cite web|url=http://www.britannica.com/topic/111803/China-quick-facts|title=China|publisher=Encyclopaedia Britannica|accessdate=31. 1. 2010}}</ref>
Red 69:
Sjedinjene Države otpočele su snažnu ekspanzijju širom Sjeverne Amerike kroz 19. vijek,<ref name="MD2007" /> [[Američko-indijanski ratovi|progoneći indijanska plemena]], [[Teritorijalne kupovine Sjedinjenih Država|kupujući nove teritorije]], i postepeno [[Spisak američkih država po datumu ulaska u uniju|pristupanjem novih država]] dok nisu premostili cijeli kontinent do 1848. godine.<ref name="MD2007">{{cite book |last=Carlisle |first=Rodney P. |first2=J. Geoffrey |last2=Golson |title=Manifest Destiny and the Expansion of America |series=Turning Points in History Series |url=https://books.google.com/?id=ka6LxulZaEwC&vq=annexation&dq=territorial+expansion+United+States+%22manifest+destiny%22 |year=2007 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-85109-833-0 |page=238}}</ref> Tokom druge polovine 19. vijeka, [[Američki građanski rat]] doveo je do kraja zakonsko [[robovlasništvo u SAD|robovlasništvo u državi]].<ref>{{cite web |url=http://www.pbs.org/wgbh/aia/part4/4p2967.html|title=The Civil War and emancipation 1861–1865 |work=Africans in America |publisher=WGBH Educational Foundation|location=Boston, Massachusetts|year=1999|archiveurl=https://web.archive.org/web/19991012054217/http://pbs.org/wgbh/aia/part4/4p2967.html |archivedate=12. 10. 1999 }}</ref><ref>{{cite book |editor1-first=Jeffrey H. |editor1-last=Wallenfeldt |author=Britannica Educational Publishing |series=America at War |title=The American Civil War and Reconstruction: People, Politics, and Power |url=https://books.google.com/?id=T_0TrXXiDbUC&dq=slavery+%22American+Civil+War%22 |year=2009 |publisher=Rosen Publishing Group |isbn=978-1-61530-045-7 |page=264}}</ref> Do kraja tog vijeka, Sjedinjene Države su se proširile na Tihi okean,<ref name="AmCentNYT">{{cite book |url=https://archive.org/details/americancenturyr00whit |title=The American Century |author=White, Donald W. |year=1996 |isbn=0-300-05721-0 |publisher=Yale University Press |chapter=1: The Frontiers |accessdate=26. 3. 2013 |url-access=registration }}</ref> i njena ekonomija, pojačana velikim dijelom [[Industrijska revolucija|industrijskom revolucijom]], počela je rasti.<ref>{{cite web|title=Work in the Late 19th Century|url=http://www.loc.gov/teachers/classroommaterials/presentationsandactivities/presentations/timeline/riseind/work/|website=Library of Congress|accessdate=16. 1. 2015}}</ref> [[Špansko-američki rat]] i [[Prvi svjetski rat]] potvrdili su status države kao globalne vojne sile. Sjedinjene Države su izašle iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kao globalna [[supersila]], [[Nuklearna oružja i Sjedinjene Američke Države|prva država koja je razvila nuklearna oružja]], jedina država koja ih je [[Atomski napad na Hiroshimu i Nagasaki|iskoristila]] u ratovanju, i [[Stalni članovi Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda|stalni član]] [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti UN-a]]. Kraj [[Hladni rat|Hladnog rata]] i [[raspad Sovjetskog saveza]] 1991. godine ostavile su Sjedinjene Države svjetskom jedinom supersilom.<ref>{{cite book|author1=Tony Judt|author2=Denis Lacorne|title=With Us Or Against Us: Studies in Global Anti-Americanism|url=https://books.google.com/books?id=nVDHAAAAQBAJ&pg=PA61|date=4. 6. 2005|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-1-4039-8085-4|page=61}}<br />{{cite book|author=Richard J. Samuels|title=Encyclopedia of United States National Security|url=https://books.google.com/books?id=K751AwAAQBAJ&pg=PT666|date=21. 12. 2005|publisher=SAGE Publications|isbn=978-1-4522-6535-3|page=666}}<br />{{cite book|author=Paul R. Pillar|title=Terrorism and U.S. Foreign Policy|url=https://books.google.com/books?id=_GYklwy6booC&pg=PA57|date=1. 1. 2001|publisher=Brookings Institution Press|isbn=0-8157-0004-0|page=57}}<br />{{cite book|author=Gabe T. Wang|title=China and the Taiwan Issue: Impending War at Taiwan Strait|url=https://books.google.com/books?id=CbPJ7KZ9FvIC&pg=PA179|date=January 1, 2006|publisher=University Press of America|isbn=978-0-7618-3434-2|page=179}}<br />{{cite book|title=Understanding the "Victory Disease," From the Little Bighorn to Mogadishu and Beyond|url=https://books.google.com/books?id=qgdmiw4VUHsC&pg=PA1|publisher=DIANE Publishing|isbn=978-1-4289-1052-2|page=1}}<br />{{cite book|author1=Akis Kalaitzidis|author2=Gregory W. Streich|title=U.S. Foreign Policy: A Documentary and Reference Guide|url=https://books.google.com/books?id=tzwYzL9KcwEC&pg=PA313|year=2011|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-0-313-38375-5|page=313}}</ref>
Amerika je visoko [[razvijena država]], sa svjetskom najvećom [[Spisak država prema nominalnom BDP-u|ekonomijom prema nominalnom BDP-u]]. Rangira visoko u nekoliko mjera socioekonomskih performansi, uključujući [[Spisak država prema prosječnoj plaći|prosječnu plaću]],<ref>{{cite web|title=Average annual wages, 2013 USD PPPs and 2013 constant prices|url=http://stats.oecd.org//Index.aspx?QueryId=64115|website=OECD|accessdate=30. 4. 2016}}</ref> [[Indeks ljudskog razvoja|ljudski razvoj]], [[Spisak država prema nominalnom BDP-u po stanovniku|BDP-u po stanovniku]], i produktivnosti po osobi.<ref>{{cite news |url=http://www.cbsnews.com/2100-500395_162-3228735.html |title=U.S. Workers World's Most Productive |publisher=CBS News |date=11. 2. 2009 |accessdate=23. 4. 2013}}</ref> Dok se [[Ekonomija Sjedinjenih Američkih Država|ekonomija SAD-a]] smatra [[postindustrijsko društvo|kao postindustrijska]], okarakterizirana dominantnosti [[Usluga (ekonomija)|usluga]], proizvodni sektor ostaje drugi najveći u svijetu.<ref>{{cite web |title= Manufacturing, Jobs and the U.S. Economy |year= 2013 |url= http://www.aamfg.org/category/issues/jobs-and-economy/manufacturing-jobs-and-us-economy |publisher= Alliance for American Manufacturing |accessdate=
== Historija ==
|