Razlika između verzija stranice "Filatelija u Bosni i Hercegovini"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
m datumi: ispravljam "D. Mjesec GGGG" u "D. M. GGGG" |
||
Red 11:
[[Datoteka:0541 R a Bosanski Brod W.jpg|mini|Razgledics Bosanskog Broda 1912. godine]]
Tokom druge polovine XIX vijeka, vremena otomanske vladavine nad Bosnom i Hercegovinom, transport roba, pošte i novca odvijao je se neprekidno u svim pravcima kojima su se kretali karavani otomanskih velikaša tokom svog pohoda na Zapad. Poštanskom vezom preko Bosne, vezu sa Turskom održavale su susjedne zemlje [[Austrija]] i [[Francuska]], zbog čega je u Sarajevu osnovana takozvana "Francuska pošta", dok je za prenos te pošte angažovana francuska trgovačka firma Fraissinet, a do kraja osmanskog carstva u BiH poštu su prenosili trgovci (kiridžije).<ref>{{Cite web|url=http://www.posta.ba/stranica/1/23/7.html#Historijski_razvoj|title=JP BH Pošta|website=www.posta.ba|accessdate=2016-09-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160403025147/http://www.posta.ba/stranica/1/23/7.html#Historijski_razvoj|archivedate=3.
=== Vrijeme Austrougarske ===
Red 200:
[[Datoteka:Prijedor marka.jpg|desno|mini|120px|Personalizirana marka općine Prijedor 2008.]]
Od 2007. godine Pošta Republike Srpske izdaje i personalizirane poštanske marke. Slijedeći trend drugih evropskih pošta (npr. Austrijske pošte), postoji mogućnost na zahtjev javne institucije, privatne firme ili osobe, izdavanja [[privatne marke|privatnih maraka]] sa željenim motivom. Motivi su mogući na vlastiti zahtjev i obično se izrađuju na osnovu fotografije. Grafičko rješenje je obično ponuđeno od pošte, no može se izabrati između dvije boje i to plave i žute, kao i dva oblika, okomiti i uspravni. Na markama su, pored željenih tekstova i tekstovi ''Bosna i Hercegovina'', ''Republika Srpska'', ''Pošte Srpske'', te grb srpskih pošta, kao i nominalna vrijednost. Marke su u opticaju i predstavljaju legalno sredstvo za naplatu poštarine u unutrašnjem prometu. Marketinškim potezom omogućeno je promicanje privatnih firmi, kao i drugih institucija. Nije poznato koji su kriteriji za odobravanje motiva, kao i čime je regulirano što je dozvoljeno na motivima poštanskih marki. Cijena izrade je ovisna od naručene količine i kreće se od 1,50 [[KM]] za količinu 20-50 komada, te 0,80 KM za količinu preko 1000 komada. [[Nominalna vrijednost]] markica je za sada 0,70 KM. (''Stanje 9/2008''). U filateliji se ove marke ne katalogiziraju u poznatim [[Katalog poštanskih maraka|katalozima]], kao npr. njemačkog izdavača [[Michel]], već obično u specijalnim katalozima. Do sada ove marke nisu katalogizirane ni u jednom poznatijem katalogu. Nije poznato količina izdatih markica, a do sada su izdate 13 različitih poštanskih marki. <ref>{{Cite web |url=http://www.postesrpske.com/page.php?id=46 |title=Personalizirane marke Republike Srpske |accessdate=24.
====Lokalna izdanja====
Zbog navodnog nedostatka redovnih poštanskih marki 1994. godine pošta u [[Doboj]]u izdaje tzv. ''lokalno izdanje Doboj''. Korištene su marke Jugoslavije iz vremena [[hiperinflacija|hiperinflacije]] i preko njih su žigom utisnute nove nominalne vrijednosti. Korištene su u općinama [[Doboj]], [[Bosanski Brod]], [[Modriča]] i [[Derventa]]. Ne postoji odluka poštanske direkcije Srpskih pošta o izdavanju ovih marki, te se ove marke smatraju ilegalnim izdanjem. Prepoznatljive su po poštanskim brojevima tih općina. U oktobru 1994. godine su povučene iz opticaja i službeno uništene.<ref name="Katalog_RS">[http://www.postesrpske.com/sites/media/Filatelija/KatalogSr.pdf Katalog poštanskih maraka Republike Srpske 1992-2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161003181421/http://www.postesrpske.com/sites/media/Filatelija/KatalogSr.pdf |date=3.
====Ostala izdanja====
|