Razlika između verzija stranice "Bosna i Hercegovina"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Turizam: zamjena deadurl=no prema postavkama modula za reference
m datumi: ispravljam "D. Mjesec GGGG" u "D. M. GGGG"
Red 187:
 
=== Položaj ===
Bosna i Hercegovina je smještena na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu Balkana. Nalazi se između 42. i 46° stepena [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i 15. i 20° [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Ukupna površina države je 51.209,2&nbsp;km<sup>2</sup> gdje je od tog 51.197&nbsp;km<sup>2</sup> kopno, a 12,2&nbsp;km<sup>2</sup> je površina mora. Ukupna granica Bosne i Hercegovine sa susjednim državama iznosi 1.538&nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&nbsp;km, riječna 751&nbsp;km, a morska 13&nbsp;km. Graniči sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu (ukupna dužina granice: 932&nbsp;km), sa [[Srbija|Srbijom]] na istoku (357&nbsp;km) i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku (248&nbsp;km).<ref name="Stat">{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |title=Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. godine |accessdate=7. Mart3. 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |archivedate=7. Mart3. 2010 |url-status=dead }}</ref> Na krajnjem jugu, Bosna i Hercegovina izlazi na [[Jadransko more]], u dužini od 20&nbsp;km,<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html# Field Listing – Coastline], ''[[The World Factbook]]'', 2006-08-22</ref> koji se nalaze na teritoriji općine [[Neum]]. Granice Bosne i Hercegovine su uglavnom prirodnog porijekla i uglavnom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]], i [[Una]], te planine kao [[Dinara]] na jugozapadu zemlje.
 
Najviši vrh je planina [[Maglić]] koja se nalazi u jugoistočnom dijelu države, na granici sa Crnom Gorom, visine od 2.386 metara nadmorske visine. Najduža rijeka koja protiče Bosnom i Hercegovinom je Sava (dužina 945 km) a najveće jezero je [[Buško jezero]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7 km<sup>2</sup>.
Red 347:
| int_ime = Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
| int_link = Entitet
| grad_1 = Sarajevo | int_1 = Federacija BiH | stan_1 = 275.524<small>(2013.)</small><ref name="Procjena_2012">{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/saopcenja/2012/14.2.1.pdf |title=Procjena ukupnog broja prisutnih stanovnika po starosnoj i spolnoj strukturi, 30. juni 2012. Federalnog zavoda za statistiku |accessdate=23. Maj5. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131231000543/http://www.fzs.ba/saopcenja/2012/14.2.1.pdf |archivedate=31. Decembar12. 2013 |url-status=dead }}</ref>| img_1 = Bosnia_IMG_9301_sarajevo_from_east.JPG
| grad_2 = Banja Luka | int_2 = Republika Srpska | stan_2 = 185.042 <small>(2013.)</small><ref name="MM">{{Cite web |url=http://www.mojemjesto.ba/bs/statistika/procjena-stanovnistva |title=Procjena broja stanovnika u Bosni i Hercegovini Centra za društvena istraživanja "Analitika" |accessdate=23. 5. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170616222835/http://www.mojemjesto.ba/bs/statistika/procjena-stanovnistva |archivedate=16. 6. 2017 |url-status=dead }}</ref> | img_2 = Banja Luka Hauptbahnhof 1891.JPG
| grad_3 = Zenica | int_3 = Federacija BiH | stan_3 = 137.296 <small>(2012.)</small><ref name="Procjena_2012"/> | img_3 = Zenica-panorama.jpg
Red 402:
Cestovni promet u Bosni i Hercegovini odvija se na dva [[autoput]]a s ukupno 84,1&nbsp;km (''stanje maj 2014.''), 26 magistralnih cesta i nekoliko stotina regionalnih cesta. Najduži autoput je [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Odžak]]-[[Ploče]]), koji je od 2001. godine u izgradnji i od ukupno 340&nbsp;km, izgrađeno je 52&nbsp;km i to dionice [[Kakanj]]-[[Jošanica]] i [[Kravice]]-[[Bijača]]. Drugi autoput je [[Autoput Bosanska Gradiška–Banja Luka]], dužine 32,1&nbsp;km, koji povezuje istoimene gradove.
 
Brojevi magistralnih cesta su brojevi iz nomenklature cesta [[SFRJ|Jugoslavije]] iz 1987. godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |title=Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva, Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87 |accessdate=27. Maj5. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924083350/http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |archivedate=24. Septembar9. 2015 |url-status=dead }}</ref> Od 15. novembra 2014. godine, odlukom [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]], magistralne ceste u Federaciji BiH će se preimenovati novom nomenklaturom.<ref>[http://www.wegenwiki.nl/M1.8_%28Bosni%C3%AB-Herzegovina%29 M1.8 na ''wegenwiki.nl'' {{nl simbol}}]</ref><ref>[http://www.vladatk.kim.ba/Ministarstva/MTTS/2013/Kategorizacija_cesta_FBiH_11_11_2013.pdf Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine]</ref><ref>Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine</ref>
 
U planu su još četiri autoputa i četiri brze ceste. Održavanje cesta je podiljeno po entitetima i dodijeljeno javnim preduzećima [[JP Ceste Federacije BIH|JP Ceste FBiH]], [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|JP Autoceste FBiH]], [[JP Putevi Republike Srpske]] i [[Autoputevi Republike Srpske|JP Autoputevi Republike Srpske]].
Red 452:
|[[Međunarodni aerodrom Mostar]] || OMO || 2.400 ||43.118 (2017)
|-
| [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] || SJJ || 2.700 || 957.969 (2017)<ref>{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|accessdate=26. 1. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180113072456/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|archivedate=13. Januar1. 2018|url-status=dead}}</ref>
|-
| [[Međunarodni aerodrom Tuzla]] || TZL || 2.485 || 535.596 (2017)<ref>{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Tuzla- Statistika o broju putnika|url=https://www.tuzla-airport.ba/statistika/|publisher=www.tuzla-airport.ba|accessdate=26. 1. 2018}}</ref>
Red 464:
[[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 2013 2.gif|thumb|Etnička struktura u BiH 2013. godine.|201x201piksel]]
{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#228B22|boja_stuba2=#FF0000|boja_stuba3=#007FFF|cifra_stuba1=50.11|cifra_stuba2=30.78|cifra_stuba3=15.43|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Bošnjaci]]|ime_stuba2=[[Srbi]]|ime_stuba3=[[Hrvati]]|naslov=Etničke grupe u Bosni i Hercegovini 2013|maks=100|boja_stuba4=#403021|cifra_stuba4=2.73|ime_stuba4=Ostali}}
[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Zadnji popis stanovništva]] je proveden u periodu od 1. do 15. oktobra 2013. godine, prema stanju na dan 30. septembra 2013. godine u 24:00 sata, što se smatra referentnim datumom popisa.<ref name="Popis_2013">{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |title=Uredbe o Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini 2103 godine |accessdate=18. Maj5. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140111035218/http://fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |archivedate=11. Januar1. 2014 |url-status=dead }}</ref> Popis je trebao biti organiziran od 1. do 15. aprila 2013. godine, prema stanju na dan 31. marta 2013. godine, ali je zbog tehničkih nedostataka opaženih tokom probnog popisa provedenog 2012. godine<ref name="T">[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/244889/BiH-priprema-popis-stanovnistva-nejasno-pitanje-o-nacionalnosti.html '''''BiH priprema popis stanovništva, nejasno pitanje o nacionalnosti''''' Članak na portalu tportal.hr o Popisu 2013. godine]</ref> kasnije odgođen za oktobar.<ref name="Zakon">[http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf '''''Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini''''']</ref><ref>[http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=14233&langTag=hr-HR Odluke 36. sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Prve preliminarne rezultate popisa [[5. novembar|5. novembra]] [[2013]]. godine objavila je [[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine]]. Konačni rezultati popisa 2013. godine objavljeni su 30. juna 2016. godine. Ove rezultate neke političke institucije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] smatraju nevažećim zbog nesuglasnosti o metodologiji popisa.
 
U BiH je 2013. živjelo 50,11% [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 30,78% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]] i 15,43% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], dok ostali čine 2,73%.
Red 720:
 
=== Obrazovni sistemn ===
Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini se sastoji od 4 osnovna nivoa obrazovanja:<ref name="obrazovanje u BiH">{{Cite web |url=http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |title=Arhivirana kopija |accessdate=3. Februar2. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180919191847/http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |archivedate=19. Septembar9. 2018 |url-status=dead }}</ref>
* Predškolski odgoj i obrazovanje,
* Osnovno obrazovanje,
Red 826:
[[Lonely Planet]] je 2006.godine, kada je rangirao najbolje gradove na svijetu, rangirao Sarajevo, glavni grad države i domaćina Zimskih olimpijskih igara iz 1984. godine, na 43. mjesto, poređenja radi ispred [[Dubrovnik]]a (59. mjesto), [[Ljubljana|Ljubljane]] (84), [[Bled]]a (90), [[Beograd]]a (113) i [[Zagreb]]a rangiranog na 135. mjestu.<ref>{{cite web |url=http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |publisher=Bosnia Travel |title=Lonely Planet: Sarajevo {{sic|43|th|nolink=yes}} Best City in the World |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070223094909/http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |archivedate=23 February 2007}}</ref> Turizam u Sarajevu uglavnom je fokusiran na historijske, vjerske i kulturne aspekte. Lonely Planetov "''Best In Travel''" je 2010. godine nominirao Sarajevo među deset gradova koje treba posjetiti.<ref>{{cite web|url=http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |title=Press Centre & Lonely Planet Reveals Its Best Destinations, Journeys & Experiences for 2010 |publisher=Lonely Planet |date=2 November 2009 |accessdate=4 January 2011 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101106185953/http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |archivedate=6 November 2010 |url-status=live}}</ref>
 
Međugorje je postalo jedno od najpopularnijih mjesta kršćanskog hodočašća i preraslo u treće najvažnije vjersko mjesto u Evropi, koje svake godine posjeti više od milion ljudi. <ref>[http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html RomeReports: Visionaries of Medjugorje may appear before the Vatican.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130505053250/http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html |date=5. Maj5. 2013 }}''</ref>
 
== Svjetska baština ==
Red 845:
Iako Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima, entiteti [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], zajedno sa [[Brčko Distrikt|Brčko Distriktom]], imaju svoje zakone koji važe samo na nivou tog entiteta i distrikta.
 
==== Federacija Bosne i Hercegovine<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-fbih.html|title=Neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine|website=www.paragraf.ba|accessdate=2019-10-05}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://forum.klix.ba/zakon-o-praznicima-t61807.html|title=Zakon o praznicima - Forum Klix.ba|website=forum.klix.ba|language=en-gb|accessdate=2019-10-05}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|title=Zakonom o praznicima (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94)|last=|first=|date=|website=fmrsp.gov.ba|publisher=|accessdate=|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190128142154/http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|archivedate=28. Januar1. 2019|url-status=dead}}</ref>====
{| class="wikitable sortable"
!Datum