Razlika između verzija stranice "Bosna i Hercegovina"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →Turizam: zamjena deadurl=no prema postavkama modula za reference |
m datumi: ispravljam "D. Mjesec GGGG" u "D. M. GGGG" |
||
Red 187:
=== Položaj ===
Bosna i Hercegovina je smještena na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu Balkana. Nalazi se između 42. i 46° stepena [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i 15. i 20° [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Ukupna površina države je 51.209,2 km<sup>2</sup> gdje je od tog 51.197 km<sup>2</sup> kopno, a 12,2 km<sup>2</sup> je površina mora. Ukupna granica Bosne i Hercegovine sa susjednim državama iznosi 1.538 km, a od toga je suhozemna granica duga 774 km, riječna 751 km, a morska 13 km. Graniči sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu (ukupna dužina granice: 932 km), sa [[Srbija|Srbijom]] na istoku (357 km) i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku (248 km).<ref name="Stat">{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |title=Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. godine |accessdate=7.
Najviši vrh je planina [[Maglić]] koja se nalazi u jugoistočnom dijelu države, na granici sa Crnom Gorom, visine od 2.386 metara nadmorske visine. Najduža rijeka koja protiče Bosnom i Hercegovinom je Sava (dužina 945 km) a najveće jezero je [[Buško jezero]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7 km<sup>2</sup>.
Red 347:
| int_ime = Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
| int_link = Entitet
| grad_1 = Sarajevo | int_1 = Federacija BiH | stan_1 = 275.524<small>(2013.)</small><ref name="Procjena_2012">{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/saopcenja/2012/14.2.1.pdf |title=Procjena ukupnog broja prisutnih stanovnika po starosnoj i spolnoj strukturi, 30. juni 2012. Federalnog zavoda za statistiku |accessdate=23.
| grad_2 = Banja Luka | int_2 = Republika Srpska | stan_2 = 185.042 <small>(2013.)</small><ref name="MM">{{Cite web |url=http://www.mojemjesto.ba/bs/statistika/procjena-stanovnistva |title=Procjena broja stanovnika u Bosni i Hercegovini Centra za društvena istraživanja "Analitika" |accessdate=23. 5. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170616222835/http://www.mojemjesto.ba/bs/statistika/procjena-stanovnistva |archivedate=16. 6. 2017 |url-status=dead }}</ref> | img_2 = Banja Luka Hauptbahnhof 1891.JPG
| grad_3 = Zenica | int_3 = Federacija BiH | stan_3 = 137.296 <small>(2012.)</small><ref name="Procjena_2012"/> | img_3 = Zenica-panorama.jpg
Red 402:
Cestovni promet u Bosni i Hercegovini odvija se na dva [[autoput]]a s ukupno 84,1 km (''stanje maj 2014.''), 26 magistralnih cesta i nekoliko stotina regionalnih cesta. Najduži autoput je [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Odžak]]-[[Ploče]]), koji je od 2001. godine u izgradnji i od ukupno 340 km, izgrađeno je 52 km i to dionice [[Kakanj]]-[[Jošanica]] i [[Kravice]]-[[Bijača]]. Drugi autoput je [[Autoput Bosanska Gradiška–Banja Luka]], dužine 32,1 km, koji povezuje istoimene gradove.
Brojevi magistralnih cesta su brojevi iz nomenklature cesta [[SFRJ|Jugoslavije]] iz 1987. godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |title=Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva, Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87 |accessdate=27.
U planu su još četiri autoputa i četiri brze ceste. Održavanje cesta je podiljeno po entitetima i dodijeljeno javnim preduzećima [[JP Ceste Federacije BIH|JP Ceste FBiH]], [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|JP Autoceste FBiH]], [[JP Putevi Republike Srpske]] i [[Autoputevi Republike Srpske|JP Autoputevi Republike Srpske]].
Red 452:
|[[Međunarodni aerodrom Mostar]] || OMO || 2.400 ||43.118 (2017)
|-
| [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] || SJJ || 2.700 || 957.969 (2017)<ref>{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|accessdate=26. 1. 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180113072456/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|archivedate=13.
|-
| [[Međunarodni aerodrom Tuzla]] || TZL || 2.485 || 535.596 (2017)<ref>{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Tuzla- Statistika o broju putnika|url=https://www.tuzla-airport.ba/statistika/|publisher=www.tuzla-airport.ba|accessdate=26. 1. 2018}}</ref>
Red 464:
[[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 2013 2.gif|thumb|Etnička struktura u BiH 2013. godine.|201x201piksel]]
{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#228B22|boja_stuba2=#FF0000|boja_stuba3=#007FFF|cifra_stuba1=50.11|cifra_stuba2=30.78|cifra_stuba3=15.43|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Bošnjaci]]|ime_stuba2=[[Srbi]]|ime_stuba3=[[Hrvati]]|naslov=Etničke grupe u Bosni i Hercegovini 2013|maks=100|boja_stuba4=#403021|cifra_stuba4=2.73|ime_stuba4=Ostali}}
[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Zadnji popis stanovništva]] je proveden u periodu od 1. do 15. oktobra 2013. godine, prema stanju na dan 30. septembra 2013. godine u 24:00 sata, što se smatra referentnim datumom popisa.<ref name="Popis_2013">{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |title=Uredbe o Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini 2103 godine |accessdate=18.
U BiH je 2013. živjelo 50,11% [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 30,78% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]] i 15,43% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], dok ostali čine 2,73%.
Red 720:
=== Obrazovni sistemn ===
Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini se sastoji od 4 osnovna nivoa obrazovanja:<ref name="obrazovanje u BiH">{{Cite web |url=http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |title=Arhivirana kopija |accessdate=3.
* Predškolski odgoj i obrazovanje,
* Osnovno obrazovanje,
Red 826:
[[Lonely Planet]] je 2006.godine, kada je rangirao najbolje gradove na svijetu, rangirao Sarajevo, glavni grad države i domaćina Zimskih olimpijskih igara iz 1984. godine, na 43. mjesto, poređenja radi ispred [[Dubrovnik]]a (59. mjesto), [[Ljubljana|Ljubljane]] (84), [[Bled]]a (90), [[Beograd]]a (113) i [[Zagreb]]a rangiranog na 135. mjestu.<ref>{{cite web |url=http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |publisher=Bosnia Travel |title=Lonely Planet: Sarajevo {{sic|43|th|nolink=yes}} Best City in the World |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070223094909/http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |archivedate=23 February 2007}}</ref> Turizam u Sarajevu uglavnom je fokusiran na historijske, vjerske i kulturne aspekte. Lonely Planetov "''Best In Travel''" je 2010. godine nominirao Sarajevo među deset gradova koje treba posjetiti.<ref>{{cite web|url=http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |title=Press Centre & Lonely Planet Reveals Its Best Destinations, Journeys & Experiences for 2010 |publisher=Lonely Planet |date=2 November 2009 |accessdate=4 January 2011 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101106185953/http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |archivedate=6 November 2010 |url-status=live}}</ref>
Međugorje je postalo jedno od najpopularnijih mjesta kršćanskog hodočašća i preraslo u treće najvažnije vjersko mjesto u Evropi, koje svake godine posjeti više od milion ljudi. <ref>[http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html RomeReports: Visionaries of Medjugorje may appear before the Vatican.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130505053250/http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html |date=5.
== Svjetska baština ==
Red 845:
Iako Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima, entiteti [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], zajedno sa [[Brčko Distrikt|Brčko Distriktom]], imaju svoje zakone koji važe samo na nivou tog entiteta i distrikta.
==== Federacija Bosne i Hercegovine<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-fbih.html|title=Neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine|website=www.paragraf.ba|accessdate=2019-10-05}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://forum.klix.ba/zakon-o-praznicima-t61807.html|title=Zakon o praznicima - Forum Klix.ba|website=forum.klix.ba|language=en-gb|accessdate=2019-10-05}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|title=Zakonom o praznicima (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94)|last=|first=|date=|website=fmrsp.gov.ba|publisher=|accessdate=|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190128142154/http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|archivedate=28.
{| class="wikitable sortable"
!Datum
|