Razlika između verzija stranice "Indoevropljani"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 6:
 
Pitanje tačne definicije ove problematike kompleksno je i tokom gotovo stotinu godina arheološkog istraživanja, brojni su naučnici ponudili najrazličitije moguće definicije koje bi Praindoevopljane smjestile na određeni geografski prostor tokom određenog vremenskog perioda, koje bi objasnile širenje i distribuciju indoevropskih naroda i jezika kroz historiju i danas. Ne postoji nijedan praindoevropski tekst, a fizički ostatci i materijalna kultura ne mogu se sa sigurnošću utvrditi bez opširne rasprave. Geografsko područje na kojem su živjeli Praindoevropljani predmetom je intenzivne, a ipak neriješene prepirke.<ref>[https://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&id_knjiga=18727 James P. Mallory - INDOEUROPLJANI - zagonetka njihova podrijetla]</ref>
 
[[Datoteka:Espansione indoeuropea Kossinna.png|mini|desno|Širenje indoevropljana krajem bronzanog doba - prema teoriji [[Gustav Kossinna|Gustava Kossinne]].]]
=== Teorija Gustava Kossinne ===
Njemački filolog i historičar Gustav Kossinna, nakon pojave rasizma krajem 19. stoljeća, iznio je nacionalistički nastrojenu tezu po kojoj je pradomovina Indoevropljana današnja germanska (njemačka) teritorija, što je bio temelj za kasnije nacionalsocijalističko viđenje ''arijevske rase''. Bio je proponent ideje o kontinuiranom lokalnom razvoju Praindoevropljana koji je počeo u paleolitu. Nakon toga, došlo je do raseljavanja po Evropi formiranih etničkih cjelina, Kelta, Ilira, Slavena, Tračana i romanskih naroda. Konkretno, Iliri su se na Balkan doselili sa prostora Lužice u današnjoj Njemačkoj. Ovakav pristup definirao je evropsku arheološku teoriju i praksu sve do vremena nakon II. svjetskog rata.
 
Pedesetih godina Marija Gimbutas izašla je sa novom, Kurganskom hipotezom. Alojz Benac, u skladu sa njenom teorijom 1979. godine u djelu ''Prahistorija jugoslavenskih zemalja'', smatra da promjene koje se povezuju s eneolitskim zajednicama, u trajanju oko jednog milenijuma, predstavljaju početak stvaranja supstrata (mješavina neolitskih populacija i migracionih populacija, nosilaca kultura Bakarnog doba), čiji će historijski razvoj dovesti do oblikovanja društava i profiliranja etničkih zajednica u Evropi.<ref name="Renfreu"/>
 
[[File:IE_expansion.png|mini|desno|Mapa širenja Indoeuropljana od 4000 - 1000 p.n.e u skladu sa Kurganskom hipotezom]]