Razlika između verzija stranice "Glasinačka kultura"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 19:
Od kraja 19. vijeka istraživanja organizira [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Istraživanja su provedena u periodu od 1886-97. godine, najprije na Glasinačkom polju, a kasnije su proširena do [[Prača|Prače]] i [[Drina|Drine]], pa je arheološki pojam Glasinac (glasinačko područje) znatno širi od geografskog. Evidentirano je oko 50 [[Gradine na Glasincu|prahistorijskih gradina]] i više od 1200 tumula (grobnih humaka) od kojih je veći dio istražen.<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Istraživanja su vodili [[Ćiro Truhelka]], Р. Stratimirović, [[Vejsil Ćurčić]] i najviše [[Franjo Fiala]], a u novije vrijeme [[Borivoj Čović]], [[Blagoje Govedarica]] i [[Milica Kosorić]].
Ostala nalazišta u Bosni I Hercegovini: Borajni kod [[Čajniče|Čajniča]], Štrpci kod [[Rudo]]g, Ždrijelo kod [[Goražde|Goražda]], Gubavica kod [[Mostar]]a, Mazlumi kod [[Gacko|Gacka]], Mosko i Plana kod [[Bileća]], Ljubomir kod [[Trebinje|Trebinja]], [[Arheološko nalazište Vranjevo selo|Vranjevo selo]] kod [[Neum]]a i Radimlja i Vidoštak kod [[Stolac|Stoca]].<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Glasinačka kultura |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>
Nalazi iz Mramorca u jaseničkom kraju, koje je [[Milutin Garašanin]] obradio 1949., inicirali su istraživanje prekodrinske glasinačke kulture starijeg željeznog doba, lokaliteta u zapadnoj Srbiji (Ražani i Kriva Reka). Kasnija otkrića monumentalnih grobova u Atenici, Pilatovićima i [[Novi Pazar|Novom Pazaru]], i obrada materijala pronađenog u njima, samo su dodatno potvrdila prisustvo ilirsko-autarijatske komponente. Ova saznanja su osvijetlila njen kulturni i narodni razvoj duboko na području istočno od [[Drina|Drine]]. Istraživanja su nastavljena na [[Kosovo|Kosovu]] (Romaja i Pećka Banja), [[Pešter]]u i sjevernoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]] ([[Pljevlja]] i monumentalni grob Lisje polje kod [[Ivangrad]]a).
| |||