Razlika između izmjena na stranici "Rimokatoličanstvo"

Dodano 565 bajtova ,  prije 6 mjeseci
nema sažetka izmjene
(Odbijena posljednja izmjena teksta i vraćeno na izmjenu 2824690 korisnika KWiki: Netacni procenti, konsultacijom na en wiki slucajnim uzorkom ustanovljeno da su tacna 3 podatka o procentima, a netacno 12 podataka. Doraditi pa ponovo ubaciti)
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Pope Francis South Korea 2014.png|mini|desno|Papa je u rimokatoličanstvu namjesnik Božji na zemlji i nepogrešivi autoritet u pitanjima vjere i morala]]
'''Rimokatoličanstvo ili katolicizam''' je doktrinarni (dogmatski) sistem u kojem se iskazuje latinska teologija i tradicija Rimske crkve. U svojoj klasičnoj formi ovaj sistem se iskristalizirao u [[Protestantizam|Protivreformacijskom]] periodu oslanjajući se na sholastičku [[Toma Akvinski|tomističku metodu]]. Rimokatoličanstvo se u nekoliko glavnih elemenata razlikuje od [[Pravoslavlje|pravoslavlja]] i od [[Protestantizam|protestantizma]] u sljedećem:
* [[Toma Akvinski|Tomistička metoda]] u tumačenju vjere, koja na vjeru primjenjuje [[Aristotel]]ovu logiku i nameće [[Teologija|teologiji]] filozofske koncepte (npr. "transupstancijacija")
* [[Trident]]ska sinteza, koja uvodi u dogmate srednjovjekovnu problematiku (teoriju satisfakcije, primijenjenu na [[Dogma|dogmat]] iskupljenja)
* Juridički i magisterijski karakter dogmata, naročito manifestiran na [[Prvi vatikanski sabor|Prvom vatikanskom saboru]], po kome je [[Dogma|dogmat]] odluka nepogrešivog autoriteta ([[Papa|pape)]], a ne ispovijedanje vjere koje iskazuje duhovno iskustvo i svijest crkve.
== Vjerska zajednica ==
[[Datoteka:StPetersBasilicaEarlyMorning.jpg|mini|desno|Mikelanđelova bazilika svetog Petra u Rimu stoji iznad groba apostola Petra]]
Rimokatoličanstvo je organizirano kao Rimska crkva, koja ima hijerarhiju i [[Laik|laike]]. Članom vjerske zajednice postaje se krštenjem, a krste se djeca i odrasli. Klerici i laici razlikuju se samo vrstom službe u zajednici. U rimokatoličanstvu postoje tri vrste hijerarhije: svećenička ([[biskup]], prezbiter, đakon), kanonska ([[papa]], ordinarij, dekan, župnik, kapelan) i počasna (kardinal, metropolit, [[nadbiskup]], prelat, kanonik i prebendar). [[Rimokatolička crkva]] je nadnacionalna i centralizirana. Vrhovni poglavar je [[papa]] (rimski biskup), koji uz pomoć [[Vatikan|Svete stolice]] i njenih tijela upravlja crkvom, u zajedništvu s biskupima, koji upravljaju mjesnim crkvama (biskupije). [[Biskupija]] se dijeli na dekanate, kojima upravljaju dekani ili nadžupnici. Dekanati se dijele na župe, kojima upravljaju župnici, a pomažu im kapelani. Postoje i [[nuncij]]i.
 
== Doktrina (dogme) ==
 
== Obredi (bogoštovlje) ==
U rimokatoličkom kultu razlikuje se klanjanje (latrija, adoracija), od dulije (štovanje). Dok se klanjanje ili latrija iskazuje samo [[Bog]]u, dulija ili štovanje može se iskazivati i stvorenjima (anđeli, sveci, slike, kipovi, relikvije). Posebna dulija iskazuje se Bogorodici (hiperdulija). U središtu rimokatoličkog bogoštovlja je klanjanje u duhu i istini (štovanje Boga životom u duhu evanđelja), ali se bogoštovnim činima također pridaje velika važnost ([[Bogoslužje|liturgija]], [[Misa|euharistija]], sakramenti). Bogoštovne čine obavlja sakramentalna hijerarhija ([[biskup]], prezbiter, đakon) u uređenom bogoštovnom prostoru (kapela, crkva, bazilika), u skladu s blagdanima koji se slave po gregorijanskom kalendaru kroz crkvenu godinu. Glavni dijelovi crkvene godine su korizma i advent, a nedjelja je dan počinka i obaveznog prisustva liturgiji (misa). Glavni Gospodnji blagdani su [[Uskrsnuće Isusa Krista|Uskrs]], Bogojavljenje, [[Božić]], Trojstvo, Duhovi, marijanski Uznesenje na nebo (Velika Gospa) i Bezgrješno začeće, svetački Svi sveti. U katoličanstvu se pridaje velika vrijednost sakralnoj umjetnosti (crkvena muzika, kiparstvo, slikarstvo, arhitektura, liturgijsko ruho i liturgijski predmeti), koja je uključena u bogoštovlje.
 
== Moral ==
 
== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Distribution of Catholics.png|mini|365x365piksel|Katolici u svijetu]]
U [[Antika|antičko doba]] ([[4. vijek]]) područje zapadne ili latinske Crkve podudara se s granicama [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog rimskog carstva]]. Nakon prodora [[Islam|islama]] (7-8 vijek) [[Rimokatolička crkva|zapadna Crkva]] gubi berberske zemlje (današnji [[Alžir]] i [[Tunis]]) te veći dio [[Pirenejski poluotok|Pirenejskog poluotoka]]. Ta izgubljena područja nadoknađuje (9-10. vijek) širenjem po germanskim ([[Velika Britanija|Engleska]], [[Njemačka]], [[Danska]], [[Skandinavija]]) i [[Slaveni|slavenskim zemljama]] ([[Poljska]], [[Češka]], [[Moravska]], [[Slovenija]], [[Hrvatska]]. Nakon reformacije ([[16. vijek]]) gubi znatna područja u [[Srednja Evropa|srednjoj]] i sjeverozapadnoj [[Evropa|Evropi,]] a gubitak nadoknađuje misionarskim djelovanjem u prekomorskim zemljama ([[Latinska Amerika]], dijelovi crne [[Afrika|Afrike]] i [[Filipini]]). Od 15. do 16. vijeka [[Rimokatolička crkva]] se uspijeva donekle proširiti na [[Istočna Evropa|istok Evrope]] (tzv. [[Crkvena unija|unija]]). Nakon migracija u 19. i 20. vijeku znatan broj rimokatolika živi u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Australija|Australiji]]. Rimokatoličanstvo se u prostoru i vremenu susrelo s različitim društvenim poredcima, kulturama i civilizacijama, pri čemu mu se nametao problem prilagodbe. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], bila je isključiva religija ([[inkvizicija]], progoni drugih vjeroispovijesti i dr.). Broj rimokatolika je sada (2004) oko 1,1 milijarda vjernika.
[[Datoteka:Folio 79r - Pentecostes excerpt.jpg|mini|Silazak Duha Svetoga na apostole i Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly.]]
 
== Crkva i država ==
U rimokatoličanstvu je načelno prihvaćen nauk o dvije vlasti, [[duh]]ovnoj (Crkva) i vremenitoj ([[država]]). U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] formiraće se učenje da je papa nosilac i duhovne i svjetovne vlasti. Tako će u [[13. vijek]]u većina zapadnih vladara priznavati papu za vrhovnog gospodara ([[Feudalizam|feudalni sistem]]). Papska svjetovna vlast slabi [[Reformacija|reformacijom]]. U [[19. vijek]]u rimokatoličanstvo se sukobljava sa [[Liberalizam|liberalizmom]]. U [[20. vijek]]u se susrelo s totalitarnim državama, koje ga bilo toleriraju i podređuju ([[fašizam]]), bilo osuđuju na postupno odumiranje ([[komunizam]]). Na [[Drugi vatikanski sabor|Drugom vatikanskom saboru]] ([[1962]]-[[1965|65]]) [[Rimokatolička crkva|Rimokatolička je crkva]] temeljno redefinirala odnos Crkve i države, prihvatila svjetonazorni pluralizam i slobodu savjesti. Prema koncilskom shvatanju Crkva je odvojena od države, ali ne smije biti isključena iz društva.
 
== Također pogledajte ==
1.244

izmjene