|
== Rane godine ==
Zulfikarpašić je rođen 1921. godine u Foči kao sin veleposjednika Husein-bega Zulfikarpašića, dugogodišnjeg gradonačelnika Foče i majke Zahide Zulfikarpašić koja je porijeklom iz fočanske plemićke porodice Čengić. Osnovnu školu je završio u [[Foča|Foči]], a srednju školu u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Studirao u [[Graz]]u, [[Beč]]u i Fribourgu. Diplomirao [[politika|političke]] nauke i [[pravo]]. Od [[1941]]. godine je učesnik u antifašističkom pokretu. Završio [[rat]] kao potpukovnik. Bio je zamjenik ministra trgovine u prvoj poslijeratnoj Vladi [[Bosna i Hercegovina u drugoj Jugoslaviji|Narodne Republike BiH]].
== Iseljeništvo ==
Godine [[1946 ]]., emigrira iz [[ Bosna i HercegovinaFNRJ| Bosne i HercegovineJugoslavije]]. Postaje predsjednik Bošnjačkog Liberalnog saveza. Također je bio urednik [[Bosanski pogledi| „Bosanskih"Bosanskih pogleda“pogleda"]] koji izlaze u [[Beč]]u i Fribourgu[[Fribourg]]u od [[1960 ]]. do [[1967 ]]. godine. Suosnivač je ''Demokratske alternative'' i član izvšnog odbora Liberalne internacionale. ▼
▲Godine [[1946]]., emigrira iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Postaje predsjednik Bošnjačkog Liberalnog saveza. Također je bio urednik [[Bosanski pogledi|„Bosanskih pogleda“]] koji izlaze u [[Beč]]u i Fribourgu od [[1960]]. do [[1967]]. godine. Suosnivač je ''Demokratske alternative'' i član izvšnog odbora Liberalne internacionale.
Bio je direktor i vlasnik kompanije ''Stamaco'' u [[Zürich]]u.
== Kasne godine ==
[[1988]]. godine osnovao Bošnjački institut, koji je nastao kao plod njegovog dugogodišnjeg sakupljanja, klasificiranja i sistematiziranja [[historija|historijske]], [[književnost|književne]], novinsko-publicističke, rukopisne, [[arhiv]]sko-dokumentacijske i folklorne građe o Bosni i Hercegovini, kao i o susjednim zemljama i njihovim narodima. Sa [[Smail Balić|Smailom Balićem]] je bio osnivač i urednik Bosanskih pogleda., Vraćavraća se u Bosnu i Hercegovinu u martu [[1990]]. godine i zajedno s [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]] formira [[Stranka demokratske akcije|Stranku demokratske akcije]] ([[SDA]]), čiji je potpredsjednik. Razilazi se sa SDA (u septembru [[1990]].) i osniva [[Muslimanska bošnjačka organizacija|Muslimansku bošnjačku organizaciju]] (MBO). Bio je osnivač, izdavač i vlasnik je sedmičnika ''[[Bosanski pogledi]]'' u Sarajevu ([[1991]].).
U julu 1991. inicirao takozvani Historijski sporazum između [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Srbi|Srba]]. Objavio više zapaženih rasprava, eseja i članaka. Kao istaknuta ličnost kulturnog, javnog i političkog života dao je brojne intervjue. Mnogi od njih su sabrani i objavljeni u zasebnim knjigama, kao stošto su ''Bosanski pogledi'' ([[London]] [[1984]].), ''Bosanski Muslimani: faktor mira izmedju Srba i Hrvata'' ([[Zürich]] [[1986]].), ''Adil - članci i intervjui'' (Sarajevo 1991.), ''Bošnjak – Adil Zulfikarpasić'' (Zürich [[1994]].), ''Sudbina Bošnjaka'' ([[Beograd]] [[1999]]).
[[1991]]. [[Bošnjački institut]] je otvorio svoju podružnicu u Sarajevu, a u maju [[2001]]. godine svečano je otvoren moderno i savremeno opremljen Bošnjački institut – Fondacija Adil Zulfikarpašić u Sarajevu, u ulici Mula Mustafe Bašeskije, 21. U tu zgradu su preneseni glavni fondovi iz Bošnjačkog instituta u Zürichu: biblioteka, arhiv i galerija umjetničkih slika. Posljednjih godina svoga života Adil-beg Zulfikarpašić je živio sa suprugom [[Tatjana Zulfikarpašić|Tatjanom Zulfikarpašić]] (rođenom Nikšić) na relaciji [[Zürich]]-[[Sarajevo]].
== Također pogledajte ==
| 