Razlika između verzija stranice "Carl Maria von Weber"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m popunjavanje parametara using AWB
No edit summary
Red 5:
| opis = njemački kompozitor, dirigent i pijanistički virtuoz
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1786|11|18}}
| mjesto_rođenja = [[Eutin]], Njemačka[[Kraljevina Pruska]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1826|6|5|1786|11|18}}
| mjesto_smrti = [[London]], UK[[Britansko Carstvo]]
| nacionalnost =
| druga_imena =
| zanimanje = kompozitor
| godine_aktivnosti =
| poznat_po =
| značajna_djela =
}}
'''Carl Maria von Weber''' ([[Eutin]], [[18. novembar]] [[1786]]. - [[London]], [[5. juni]] [[1826]].)<ref name="nndb.com">http://www.nndb.com/people/289/000093010/</ref>, jeste [[Njemačka|njemački]] [[kompozitor]], [[dirigent]], pijanistički virtuoz, gitarista i jedan od prvih značajnijih kompozitora [[Romantizam|romantične]] škole komponovanja.
 
Njegove [[Opera(muzika)|opere]] ''Čarobni strijelac'' ([[Njemački jezik|njem.]]: Der Freischütz), ''Euryanthe'' i ''Oberon'' imale su veliki utjecaj na razvoj Romantične opere ([[Njemački jezik|njem]]. Romantische Oper) u Njemačkoj. [[Opera (muzika)|Opera]] ''Čarobni strijelac'' se smatra prvom njemačkom "nacionalističkom" operom. Sa operom ''Euryanthe'' razvio je [[​​Lajtmotiv​​lajtmotiv]] tehniku do neviđenog stepena, dok je sa operom ''Oberon'' možda utjecao na muziku [[Felix Mendelssohn|Felixa Mendelssohna]] u njegovom djelu ''San ljetne noći''. U isto vrijeme postao je zainteresovan za muziku nezapadnih kultura. Ovaj interes se prvi put ogleda u njegovoj [[Scenska muzika|scenskoj muzici]] na [[Friedrich Schiller|Schillerov]] prijevod [[commedia dell'arte]] ''Turandot'' italijanskog pozorišnog pisca Carla Gozzija. Za ovo djelo je koristio [[Kina|kinesku]] melodiju, što ga čini prvim zapadnim kompozitorom koji je koristito azijsku melodiju, koja nije bila pseudo-turska vrsta popularisana od strane [[Mozart]]a i drugih.
 
Carl Maria von Weber je bio sjajan pijanista, koji je napisao četiri [[Sonata|sonate]], dva koncerta ([[Italijanski jeik|ital.]]: concerto) i ''Koncertno djelo u f-molu'' (njem. Konzertstück im f-mol), što je utjecalo na kompozitore kao što su [[Frédéric Chopin]], [[Franz Liszt]] i [[Felix Mendelssohn]]. ''Konzertstück'' pruža novi model za koncert iz jednog stavka u nekoliko kontrastnih sekcija (kao neka od njegovih koncerata Franza Liszta, koji je često svirao ovo djelo). Ovo muzičko djelo je bilo priznato od strane [[Igor Stravinski|Igora Stravinskog]] kao model za njegov ''Capriccio za klavir i orkestar''. Weberova kratka djela za klavir, kao što je ''Poziv na ples'' (njem. Aufforderung zum Tanz), koje je kasnije obradio [[Hector Berlioz]] za izvedbu sa orkestrom, dok je njegovaFranz Liszt obradio njegovo djelo pod nazivom ''Polacca Brillante kasnije obrađena'' za izvedbu za klavir i orkestar od strane Franza Liszta.
 
Weberova muzička djela za [[Puhački instrument|puhačke instrumente]] zauzimaju važno mjesto u današnjem muzičkom repertoaru. Njegova djela za [[klarinet]], koja uključuju dva koncerta, Concertino, kvintet, Duo concertante, i varijacije na temu (posthumno), redovno se izvode i danas. Njegov ''Concertino za rog i orkestar'' zahtijeva od izvođača da istovremeno proizvodi dva tona zujeći, dok istovremeno svira. Ova tehnika sviranja je poznata kao "multiphonicsmultifonija". Njegov ''Koncert za fagot'' i ''Andante e Rondo ungarese'' (obrada djela prvobitno napisanih za [[Viola|violu]] i [[orkestar]]) su također popularna kod izvođača za [[fagot]].
Doprinos CarlCarla MariaMarie von Webera vokalnoj i [[hor]]skoj muzici je također značajna. Njegova zbirka katoličke sakralne muzika je bila vrlo popularna u Njemačkoj tokom [[19. vijek]]a, a onkomponovao je komponovao i jednu od najranijih [[Ciklus pjesama|ciklusa pjesama]] pod nazivom ''Die Temperamente beim Verluste der Geliebten''. Također, bio je značajan kao jedan od prvih dirigenata koji je dirigovao bez klavira[[klavir]]a ili [[Violina|violine]].
Weberova orkestracija je bila visoko hvaljena i oponašanakoju odsu straneoponašale kasnijihkasnije generacijageneracije kompozitora. Hector Berlioz ga je nekoliko puta navodio u svojoj studiji o zapadnim muzičkim instrumentima pod nazivom ''Velika rasprava o instrumentaciji i modernoj orkestraciji'' ([[Francuski jezik|fra]]. Grand traité d’instrumentation et d’orchestration modernes) dok je [[Claude Debussy]] napomenuo da je zvuk orkestra Carl Maria von Webera dobijen usredsređivanjem na dušu svakog muzičkog instrumenta u tom orkestru.
<ref>{{cite web|url=http://www.classiccat.net/weber_c-m_von/biography.php|title=Carl Maria von Weber|work=clasiccat.net|accessdate=4. 10. 2016}}</ref>