Razlika između verzija stranice "Vojvodina"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 217:
'''OSVRT NA ISTRAŽIVANJE HRVATSKOG JEZIKA
'''Mijo Lončarić '''
Red 249:
rjeđa mreža, manje punktova – više građe (riječi i oblika), Nijemci gušća mreža govora, više punktova – manje građe. Tada je istražena i Bosna i Hercegovina, naravno i s hrvatskim govorima. Talijani – početkom 20. st., Rumunji pred II. svjetski rat, Slovaci, Česi i Mađari nakon njega. Za ''Njemački jezični atlas'' u 19. st. podaci za više od 40.000 govora.
Istraživanje hrvatskoga jezika metodom lingvističke geografije, izrada atlasa, prikupljanje građe za njega, znatno kasni. Hrvatski se jezik istraživao u okviru sedam višejezičnih atlasa, to su: ''Lingvistički ''''atlas Mediterana'' (7 punktova)''''<nowiki/>''',''' ''Općeslavenski lingvistički atlas'' (OLA, 39), ''Europski lingvistički atlas'' (ALE), atlas srednjojužnoslavenskih jezika, dijasistema (''Srpsko-hrvatski dijalektološki atlas,'' izrada napuštena), ''Karpatski atlas'' (1), ''Mali dijalektološki atlas balkanskih jezka'' (1); ''Bosansko-hercegovački dijalektološki atlas'' (55).
U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje prišlo se 1996. izradi hrvatskoga jezičnoga atlasa (koncepcija I voditelj M. Lončarić), najvažnijega hrvatskoga filološkog znanstvenoistraživačkoga prioriteta. ''Atlas'' obuhvaća i hrvatske govore izvan Hrvatske. U drugoj fazi izrade treba obuhvatiti i jezike manjina u Hrvatskoj,
| |||