Razlika između verzija stranice "Bosna i Hercegovina"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 23:
| vladar_treća_vlast = [[Zoran Tegeltija]]
| nezavisnost = od [[SFRJ]]
| nezavisnost_priznato = [[1. mart]] [[1992.]]
| površina = 51.209,2<ref name="Stat"/>
| po_površini_na_svijetu = 125. na svijetu
Red 57:
| komentar =
}}
'''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno '''BiH''', neformalno '''Bosna''', [[ćirilica]] '''Босна и Херцеговина''') je [[Suverena država|suverena država]] u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnom dijelu Evrope]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]]. Sa sjevera, [[zapad]]a i [[Jugozapad|jugozapada]] graniči sa [[Hrvatska|Hrvatskom]], s [[istok]]a sa [[Srbija|Srbijom]] i na [[Jugoistok|jugoistoku]] s [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. [[Glavni grad|Glavni]] a ujedno i najveći grad države je [[Sarajevo]]. [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Nezavisnost]] je stekla [[1. mart]]a [[1992]]. godine nakon odluke građana BiH [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendumom o samoopredjeljenju]]. Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Popisa stanovništva iz 2013. godine]] imala je 3.531.159 stanovnika<ref name="RP_2013" />
 
Područje Bosne i Hercegovine je stalno naseljeno još od doba [[neolit]]a otkad su postojala naselja [[Kelti|keltske]] i [[Iliri|ilirske]] [[civilizacija|civilizacije]]. Kulturološki, politički i društveno, jedna je od [[Historija|historijski]] najbogatijih zemalja regiona, nakon što je prvi put naseljena [[Slaveni|slavenskim narodima]] koji je i danas nastanjuju još od 6. do 9. vijeka. Na njenom teritoriju osnovana je i prva samostalna banovina u regiji, [[Bosanska banovina]],<ref>Paul Mojzes. Religion and the war in Bosnia. Oxford University Press, 2000, str. 22; "Medieval Bosnia was founded as an independent state (Banate) by Ban Kulin (1180-1204).".</ref> u ranom 12. vijeku, od naroda koji se nazivao ''dobri [[Bošnjani]]''.<ref>Robert J. Donia, John V.A Fine (2005). Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed. C. Hurst & Co. Publishers., str. 71; In the Middle Ages the Bosnians called themselves "Bosnians" or used even more local (county, regional) names.</ref><ref>Pål Kolstø (2005). Myths and boundaries in south-eastern Europe. Hurst & Co., str. 120; ..medieval Bosnia was a country of one people, of the single Bosnian people called the Bošnjani, who belonged to three confessions.</ref> Bosanska Banovina je krajem 14. vijeka prerasla u [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevinu Bosnu]] koja je na samom svom početku, za vrijeme vladavine [[Tvrtko I, kralj Bosne|kralja Tvrtko I]] bila relativno velika i stabilna država. Smrću Tvrtka I snaga i uticaj bosanske države polahko opada. U to doba [[Osmanlijsko carstvo]] započinje invaziju na Jugoistočnu Evropu što je predstavljalo veliku prijetnju i za Kraljevinu Bosnu. Iscrpljena unutrašnjim sukobima i prepuštena sama sebi, pod vladavinom posljednjeg kralja [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]] 1463. godine Bosna gubi nezavisnost. U narednom vijeku čitavo područje današnje Bosne i Hercegovine ulazi u sastav Osmanlijskog Carstva i postaje njena najzapadnija provincija. Slabljenjem Osmanlijskog Carstva, nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine|Austro-ugarska je izvršila okupaciju Bosne i Hercegovine]] što će potrajati do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Između dva svjetska rata, Bosna i Hercegovina je bila u sastavu dvije Kraljevine, a potom i u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] kao jedna od njenih šest republika. [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] proglašava nezavisnost usljed čega izbija [[rat u Bosni i Hercegovini]] koji traje od 1992. do 1995. godine.
Red 149:
=== Samostalnost ===
{{Glavni|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Republika Bosna i Hercegovina|Rat u BiH|Historija nezavisne Bosne i Hercegovine}}
U oktobru [[1991]]. godine, SR Bosna i Hercegovina izglasava suverenost, da bi potom uslijedio i [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum za nezavisnost]] u februaru [[1992]]. godine. Srpsko stanovništvo uglavnom je bojkotovalo referendum. Odmah po proglašavanju nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992. godine, izbija agresija [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Republika Bosna i Hercegovina je u Ujedinjene nacije primljena [[22. maj]]a [[1992]] godine, ali bez obzira na to nastavljena je bespoštedna agresija. Već 1991. hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]], sklapa dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine sa srbijanskim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Miloševićem]], poznatim [[Sastanak u Karađorđevu|sastankom u Karađorđevu]]. O podjeli Bosne i Hercegovine danas postoji mnogobrojna dokumentacija, među kojom su najznačajniji [[Stenogrami Franje Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine|stenogrami Franje Tuđmana]], ali i svjedočenja predsjednika [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ, [[Ante Marković]]a, nekadašnjeg premijera SFRJ i mnogih drugih svjedoka vremena.
 
Rat traje do [[1995]]. godine, u kojem stradaju Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a nad Bošnjacima Srebrenice počinjen je i [[Genocid u Srebrenici|genocid]]. Sva tri naroda u zemlji rat doživljavaju na različite načine, vidjevši u njemu ugrožavanje vlastitih nacionalnih interesa. Tako da se u srpskim medijima koristi izraz "Otadžbinski" u hrvatskim "Domovinski rat". Početkom 1992. vraća se i historijsko ime Bošnjak kao ime nacije, koje zamjenjuje dotadašnju vjersku oznaku "Musliman". Međunacionalnim sukobima i intervencijom međunarodnih vojnih snaga rat je završen a BiH je očuvala svoj državnopravni i historijski kontinuitet.
 
U američkom gradu [[Dayton]]u [[21. novembar|21. novembra]] [[1995]]. sve zaraćene strane u ratu u BiH potpisuju mirovni [[Dejtonski sporazum|sporazum]], čime je neslužbeno završen rat. Konačni sporazum potpisan je u u [[Pariz]]u [[14. decembar|14. decembra]] 1995. Dejtonski sporazum potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u Evropi. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te [[Brčko distrikt]]a, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu.
 
 
Red 265:
{{Glavni|Politika Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine.JPG|desno|mini|Zgrada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]]]
Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla [[5. april]]a [[1992]], nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[SFRJ]], iz koje su prethodno istupile [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Makedonija]]. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od [[14. decembar|14. decembra]] [[1995]]. godine nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. U Bosni i Hercegovini djeluje i [[Visoki predstavnik Bosne i Hercegovine|visoki predstavnik]] koji se nalazi na čelu Ureda Visokog predstavnika ({{jez-en|Office of the High Representative – OHR}}), a kojeg bira [[Evropski parlament]]. Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je [[Valentin Inzko]] iz [[Austrija|Austrije]].
 
=== Predsjedništvo ===
Red 790:
{{Glavni|Religija u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|mini|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]]]]
Prisutnost tri [[religija|religije]] u Bosni i Hercegovini imala je ogroman utjecaj na kulturni razvoj zemlje. Najznačajniji eksponat [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu je [[sarajevska Hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su [[Sefardi]] donijeli u [[Sarajevo]] po svom progonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno naslijeđe Bosne i Hercegovine vidi se također i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture, iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put tokom rata u BiH 1992-95. Među najznačajnije objekte iz osmanlijskog perioda spadaju: [[Begova džamija]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu, [[Aladža džamija]] u Foči, [[Ferhat-pašina džamija|Ferhadija džamija]] u Banjoj Luci, džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]], te brojne druge sakralne objekte islamske kulture po cijeloj zemlji. Bosna i Hercegovina posebno je poznata i prema svojim mostovima iz osmanlijskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti: [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]], te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na rijeci [[Bistrica|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].
[[Datoteka:Fojnica.PNG|mini|lijevo|[[Franjevački samostan Fojnica]]]]
[[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|mini|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]]]]