Razlika između verzija stranice "Johann Strauss stariji"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ispravka datuma rođenja
No edit summary
Red 9:
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1849|9|25|1804|3|14}}
| mjesto_smrti = [[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|22px|border]] [[Beč]], [[Habsburška Monarhija]]
| djela = [[Radetzky marš]], [[Tako je govorio Zaratustra, Op. 30 (Strauss stariji)|Tako je govorio Zaratustra Op. 30]], [[Täuberln-walzervalcer]]
| period = [[Romantizam]]
| nagrade =
}}
'''Johann Baptist Strauss''' (također poznat kao Johann Strauss, rođen 14. marta 1804. u Leopoldstadtu, danas [[Beč]], umro 25. septembra 1849. u Beču) bio je jedan od najznačajnijih [[Austrija|austrijskih]] kompozitora 19. vijeka iz vremena [[Romantizam|romantizma]]. Da se izbjegne pomutnja sa njegovim istoimenim sinom [[Johann Strauss mlađi|Johannom Straussom mlađim]], "kraljem valcera", obično se zove Johann Strauss (ili Johann Strauss stariji). Bio je poznat po [[Bečki valcer|bečkim valcerima]]ima koje je komponirao i popularisao rame uz rame sa kompozitorom [[Josef Lanner|Josefom Lannerom]]. Utemeljitelj je muzičke dinastije Strauss, a ovu kompozitorsku tradiciju su nastavili njegovi sinovi.
Bio je jedna od središnjih ličnosti žanra bečke lahke muzike.<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/johann-strauss-i-mn0001276748/biography|title=Johann Strauss I, biografija|work=allmusic.com|accessdate=10. 12. 2019.}}</ref> Njegovo najpoznatije djelo do danas je [[Radetzky marš]], koje je prvi put izvedeno 1848. godine (iako ne u izvornoj instrumentaciji), već adaptaciji Leopolda Weningera, sa kojim se tradicionalno završava [[novogodišnji koncert Bečke filharmonije]].<ref name="Strauss jr">{{cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Johann-Strauss-I|title=Johann Strauss I, austrijski kompozitor|work=britannica.com|accessdate=10. 12. 2019.}}</ref>
Muzika iz njegovog kompozitorskog djela ''[[Tako je govorio Zaratustra, Op. 30]]'' bila je korištena u filmu [[2001: Odiseja u svemiru (film)|2001: Odiseja u svemiru]].
 
== Biografija i muzičko stvaralaštvo ==
Johann Strauss bio je sin Franza Borgiasa Straussa (10. listopadaseptembra 1764. - 5. aprila 1816.) i pojaviojoš seod priličnodjetinjstva ranoje pokazivao umuzički kafanitalent. 1817. godine započeo je izučavati knjigovodstvo, a položio je i pripravnički ispit. Godine 1824. dobio je vojni čin u 4. bečkom pješadijskom puku, a tamo je bio aktivan i kao muzičar. Jedno vrijeme je po zanimanju bio i [[kapelnik]].
UzimaoUporedo s knjigovodstvom uzimao je i časove sviranja [[Violina|violine]] od Michaela Pamera, a kasnije 1830. i od Johanna Pollischanzkija, te pouke iz teorije muzike od [[Ignaz von Seyfrid|Ignaza von Seyfrida]]. Strauss je svirao [[viola|violu]] u plesnom orkestru Michaela Pamera., Od 1823. godine dirigovaogdje je orkestromupoznao [[Josef Lanner|Josefa Lannera]], akoji 4.ċe aprilatakođer 1824.postati imalipoznati sukompozitor zajedničkibečkog koncertnilagahnog nastupplesnog u tada poznatim "''Zwei Tauben''"muzičkog vrtovimažanra. TuLanner se Johanna Straussa stariji prvi put javno predstavio kao kompozitor, gdje su poje premijernoosnovao izvelimuzički [[Täuberln-walzertrio]]., Biokojem jese to prvi od mnogih valcera koji su bili prvi put koncertno izvedenipridružio i kojiStrauss suu dobilisvojoj ime15-oj pogodini mjestu izvođenjaživota.
 
Kako se broj muzičara u orkestru povećavao, mladi Johann je preuzimao sve veće odgovornosti.
Uzimao je časove sviranja [[Violina|violine]] od Michaela Pamera, a kasnije 1830. i od Johanna Pollischanzkija, te pouke iz teorije muzike od [[Ignaz von Seyfrid|Ignaza von Seyfrida]]. Strauss je svirao [[viola|violu]] u orkestru Michaela Pamera. Od 1823. godine dirigovao je orkestrom [[Josef Lanner|Josefa Lannera]], a 4. aprila 1824. imali su zajednički koncertni nastup u tada poznatim "''Zwei Tauben''" vrtovima. Tu se Johanna Straussa stariji prvi put javno predstavio kao kompozitor, gdje su po premijerno izveli [[Täuberln-walzer]]. Bio je to prvi od mnogih valcera koji su bili prvi put koncertno izvedeni i koji su dobili ime po mjestu izvođenja.
Od 1823. godine dirigovao je drugim orkestrom Josefa Lannera koji se odvojio od glavnog orkestra, a 4. aprila 1824. imali su zajednički koncertni nastup u tada poznatim "''Zwei Tauben''" vrtovima. Tu se Johann Strauss stariji prvi put javno predstavio kao kompozitor, gdje su premijerno izveli [[Täuberln-valzer]]. Bio je to prvi od mnogih valcera koji su bili prvi put koncertno izvedeni i koji su dobili ime po mjestu izvođenja.
Godine 1824. dobio je vojni čin u 4. bečkom pješadijskom puku, a tamo je bio aktivan i kao muzičar. Jedno vrijeme je po zanimanju bio i [[kapelnik]].
Svirao je i sa braćom Drahanek, ali je svirao i u drugim orkestrima kao rezervni muzičar.
Veċ od 1827. godine bio je u stanju pokrenuti vlastiti posao.
Do 1830. izgradio je ugled kompozitora bečkih valcera, a pojavio se u raznim poznatim bečkim restoranima, među kojima i poznata plesna dvorana "''Zum Sperl'''' - u bečkom Leopoldstadtu. Bio je 1832. godine na čelu kapele 1. civilne pukovnije i muzički direktor u carskom ''Kaiserhof k.k. Hofballmusikdirektor'' 1835. godine. Osnovao je prvi svjetski putnički orkestar: nekolikokojem mjesecisu koncertnihse turnejapridružili neki od muzičara iz orkestra Josefa Lannera. Godine 1833. započeo je svoju prvu evropsku koncertnu turneju sa svojim (sada većim) orkestrom, odveo gagdje je uposjetio sve veće [[Njemačka|njemačke]] [[Francuska|Francuske]] gradove,. Poznati francuski kompozitor [[Hector Berlioz]] pohvalio je njegovu kaomuziku i koncertne nastupe njegovog orkestra u [[Francuska|FrancuskuPariz]]u. iGodine 1838. krenuo je na prvu od dvije uspješne koncertne turneje po [[Velika Britanija|VelikuVelikoj BritanijuBritaniji]], od kojih je druga bila 1849. Čak su ga pozvali da 28. juna 1838. svira sa svojim orkestrom povodom krunisanja [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|kraljice Viktorije]], a za ovaj događaj je komponirao svoj "''Valcer za kraljicu Viktoriju''".
 
1834. preselio se u Hirschenhaus ([[Njemački jezik|njemački]]: Zum goldenen Hirschen) u Leopoldstadtu, Taborstraße 17, kojeg danas više nema i iznajmio četiri stana za sebe i svoju porodicu, kao i jedan koji je bio namijenjen samo za njegov kompozitorski rad.