Razlika između verzija stranice "Titanij"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
tih u -ih |
razmak za mjernu jedinicu, kao i u ostatku članka |
||
Red 155:
==Osobine==
===Fizičke===
Kao [[metal (hemija)|metalni]] [[hemijski element|element]], titanij je općepoznat po svom visokom omjeru između čvrstoće i gustoće.<ref name="TICE6th"/> On je vrlo čvrst metal niske [[gustoća|gustoće]] i relativno je [[duktilnost|duktilan]] (naročito u okruženju bez [[kisik]]a),<ref name="EBC"/> sjajan i metalno-bijele boje.<ref name="Stwertka1998"/> Relativno visoka tačka topljenja titanija (viša od 1650 °C) čini ga korisnim vatrostalnim metalom. On je paramagnetičan i ima prilično nisku električnu i toplotnu provodljivost.<ref name="EBC"/>
Titanij trgovačke (99,2% čist) čistoće ima apsolutni [[zatezna čvrstoća|otpor izvlačenju]] od oko 434 MPa, što je približno jednako uobičajenim niskolegiranim čeličnim legurama, ali je od njih daleko lakši. Titanij ima oko 60% veću gustoću od aluminija, ali je više nego dvostruku jači od njega<ref name="Barksdale1968p738"/> u usporedbi sa najčešće korištenom legurom aluminija 6061-T6. Određene legure titanija (npr. Beta C) dostižu zateznu čvrstoću od preko 1400 MPa.<ref name="donachie1988"/> Međutim, on gubi čvrstoću ako se zagrijava iznad 430 °C.<ref name="Barksdale1968p734">{{harvnb|Barksdale|1968|p=734}}</ref>
Titanij nije čvrst kao neke vrste toplotno obrađenog [[čelik]]a, nije magnetičan i vrlo slab je provodnik toplote i [[električna struja|električne struje]]. Mašinska obrada titanija zahtijeva posebne mjere opreza, jer bi se materijal mogao oštetiti i izgrebati ako se ne koriste vrlo oštri alati i adekvatne mjere hlađenja. Kao i one napravljene od čelika, predmeti i strukture od titanija također imaju sličnu granicu zamora koja garantira dugovječnost u nekim aplikacijama.<ref name="Stwertka1998"/> Njegove legure imaju daleko manju krutost od mnogih drugih strukturnih materijala poput legura aluminija ili karbonskih vlakana.
Metal je dimorfni [[alotropske modifikacije|alotrop]] sa heksagonalnom α formom koja se mijenja u prostornu-centriranu kubičnu (rešetkastu) β formu pri 882 °C.<ref name="Barksdale1968p734"/> Specifični toplotni kapacitet α forme znatno se povećava kada se zagrijava do ove prelazne temperature ali iznad nje pada i ostaje približno konstantna za β formu bez obzira na temperaturu.<ref name="Barksdale1968p734"/> Poput [[cirkonij]]a i [[hafnij]]a, postoje i omega faze, koje su [[termodinamika|termodinamički]] stabilne pri visokim pritiscima ali su metastabilne pri normalnom pritisku. Ova faza je obično heksagonalna (''idealna'') ili trigonalna (''nepravilna'') a smatra se da se javlja zbog mehkog longitudinalnog akustičnog [[fonon]]a β faze uzrokujući propadanje (111) ravni atoma.<ref name="Vohra"/>
=== Hemijske ===
| |||