Razlika između verzija stranice "Gazi Husrev-begova džamija"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
Ok
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 1:
[[Datoteka:Sarajevo Gazi Husrev Beg.JPG|mini|desno|240px|Begova džamija]]
'''Gazi Husrev-begova džamija''' ili samo '''Begova džamija''' u [[Sarajevo|Sarajevu]] je zbog svoje veličine i privlačnosti jedan od najznačajnijih spomenika sakralne islamske arhitekture na Balkanu. Izgrađena je 1531.
Džamija je zadužbina [[Gazi Husrev-beg]]a, vladara bosanskog Sandžaka. Projektovao ju je najvjerovatnije Adžem Esir Ali iz Tabriza, u to vrijeme glavni arhitekt Carstva.<ref name="BejtićA">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/346650792/Alija-Bejtic-Spomenici-Osmanlijske-Arhitekture-u-Bosni-i-Hercegovini |title= Alija Bejtić: Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini |work=Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973 |accessdate= 13. 9. 2016}}</ref> [[Džamija]] je kvadratnog oblika, sa kupolom prečnika 13m i visinom od 26m. Na nju se nadovezuje polukupola prema jugu i manje kupole iznad bočnih prostora. Interijer džamije zrači nesvakidašnjom umjetničkom atmosferom.<ref name="NRedžić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/245963499/Husref-Redzic-Islamska-umjetnost |title= Nusref Redžić: Islamska umjetnost |work=Izdavački zavod Jugoslavija – Beograd 1967 |accessdate= 13. 9. 2016}}</ref>
Uz džamiju se nalazi [[šadrvan]], čija voda služi za ritualno umivanje prije molitve. Današnji oblik šadrvana s kupolom datira iz 1893. godine. Od 1531. je na istom mjestu stajao bunar. U sjeni džamije i stoljetnih lipa su dva [[turbe (mauzolej)|turbeta]], u kojima je 1541. ukopan Gazi Husrev-beg i njegov zatočenik i kasnije saradnik, dalmatinac [[Murad-beg Tardić]].
 
Nedaleko od džamije je [[Sarajevska sahat-kula|sahat-kula]] i [[medresa]]. U [[16. vijek]]u kada je izgrađena, Gazi Husrev-begova džamija je predstavljala objekat od izuzetne važnosti za urbani razvoj Sarajeva i jedan je od najznačajnijih objekata iz bogate [[Grupa objekata Gazi Husrev-begovog vakufa|ostavštine Gazi Husrev-bega]].
To je prva džamija u svijetu koja je dobila [[električna struja|električno]] osvjetljenje 1898. godine.<ref>Izvor: Dnevni avaz, br. 4297, godina XII, nedjelja, 9.9.2007., Panorama, str. 14</ref>
 
Ova džamija je od 2004. godine [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. Odluku donijela je Komisija na sjednici održanoj od 7. do 10. novembra 2006. u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća) i Tina Wik.<ref name="Spomenik">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=11 |title= Begova džamija |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate= 9. 2. 2017 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Nacionalni spomenik se sastoji od: džamije, [[Gazi Husrev-begovo turbe|Gazi Husrev-begovog i Murat-begovog turbeta]], dvorišta sa grobljem, abdesthanom sa vrućim česmama, šadrvana, muvekkithane i mjesta starog mekteba.
 
== Galerija ==