Razlika između verzija stranice "Podzemlje (film)"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
No edit summary
Red 47:
| nasljednik =
}}
'''''Podzemlje''''' ({{jez-en|Undergound}}), poznat i kao ''Bila jednom jedna zemlja'') jest [[crni humor|crnohumorna]] antiratna [[drama]] iz [[1995]]. koju je režirao [[Emir Kusturica]] u [[Srbija|srpsko]]-[[Francuska|francusko]]-[[Njemačka|njemačko]]-[[Mađarska|mađarskoj]] koprodukciji. Sam film traje 3 sata, a kasnije je skovan u 5-satnu redateljsku verziju u obliku mini serije pod naslovom "Bila jednom jedna zemlja". Radnja se odvija oko skupine ljudi koja se skriva i živi u podzemlju od [[1940te|1940tih]]1940-ih do [[1990te|1990tih]]1990-ih jer misli da [[Drugi svjetski rat]] nikada nije završio zbog varke jednog od njihovih prijatelja ([[Miki Manojlović]]). Film je bio jugoslavenski kandidat za [[Oskar za najbolji strani film|Oskara za najbolji strani film]] 1995. godine, ali nije ušao u najuži izbor
 
Film je bio dosta kontroverzan u vrijeme premijere zbog groteskno-simboličnog pogleda na zadrtost nekih mitova [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] i njen raspad. Ipak, kritičari u [[Kanski filmski festival|Cannes]]u su priču interpretirali kao antiratnu alegoriju te film nagradili [[Zlatna palma|Zlatnom palmom]],<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/736015.stm|title=Cannes: Glamour in the sun
|publisher=BBC News|author=|date=2000-05-09|accessdate=2010-10-31}}</ref> čime je Emir Kusturica postao jedan od samo šesterošestorice redatelja koji su ikada osvojili tu nagradu dva puta.<ref>{{cite web|url=http://www.sonyclassics.com/thechild/externalLoads/presskit.pdf|title=L'Enfant - Winner, Palme d'or 2005 Cannes Film Festival|publisher=Sony|date=2005|accessdate=2010-10-31|quote="The Dardenne brothers belong to a rare group of filmmakers, including Bille August, Francis Ford
Coppola and Emir Kusturica, who have won the Cannes Film Festival’s Palme d’Or twice."}}</ref>
 
== Radnja ==
[[Beograd]], [[1941]]. Marko i Petar "Crni" su najbolji prijatelji. Međutim, dok je spavao sa debelom prostitutkom, Marko je čuo eksplozije. [[Treći rajh]] započeo je bombardiranjem Beograda, rat koji se proširio po cijeloj Jugoslaviji. Marko ima bunker u svojoj kući te se tamo sakrije sa Petrom. Međutim, obojica su zaljubljeni u glumicu Nataliju. Stoga Marko odluči izmisliti prevaru: brat Ivan, Petar i još dvadesetak ljudi odlazi se sakriti u bunker, ali Marko im govori da [[Drugi svjetski rat]] traje i godinama nakon [[1945]], kako bi bio sa Natalijom vani, na površini.
 
Godina je u međuvremenu [[1961]], a Marko i dalje govori skupini u bunkeru da rat još traje. Također ih iskorištava da dalje proizvode oružje, koje on pak prodaje za svoj lični profit. S druge strane, vanjskom svijetu je proširio mit da je Petar poginuo kao [[partizan]]. Sumnjičavi Petar i njegov sin Jovan po prvi put na vlastitu odgovornost ponovno izlaze van na površinu te započne "borbu" sa nacistom, zapravo glumcem koji se našao na setu partizanskog filma. Međutim, Jovan se utopi a Petar misli da je nestao. Ivanov čimpanza slučajno sa tenkom napravi rupu u bunkeru, pri čemu svi izađu na površinu.
 
[[1992]]. traju [[Raspad SFRJ|ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]. Petar i dalje vodi rat protiv svakog, provevši gotovo cijeli život u ratnom stanju, još uvijek tražeći sina Jovana. Marko je u kolicima te nastavlja vezu sa Natalijom i trgovanju oružjem. Petrovi vojnici ubijaju Marka i Nataliju jer su ratni profiteri. Kada Petar to otkrije, počini samoubistvo. U nadrealnom kraju, ljudi slave na otoku.
 
== Glumci ==
Red 74:
 
== Nagrade ==
 
* [[Zlatna palma]] u Cannesu;
 
== Reakcije ==
Nakon premijere filma, Kusturica je bio toliko uznemiren optužbama pojedinih francuskih intelektualaca da "Underground" sadrži srpsku propagandu da je 1995. čak izjavio da se povlači iz filmskog stvaralaštva.<ref name="ny">{{cite web|url=http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=FB0E17F8355D0C768CDDAB0994DD494D81&scp=4&sq=underground%20emir%20kusturica%20nazi&st=cse|title=Dispute Leads Bosnian to Quit Films
|author=Alan Riding|publisher=[[New York Times]]|date=1995-12-05|accessdate=2010-10-31}}</ref> Međutim, ipak je kasnije nastavio režirati. Filozof [[Alain Finkielkraut]] kritizirao je žiri u Cannesu što je nagradio film pošto je našao elementu u njemu koji promoviraju održavanje Jugoslavije.<ref name="ny"/> [[Le Monde]] je pisao da je film dijelom sniman u [[Beograd]]u, čime su se kršile sankcije [[UN]]-a protiv FRSR Jugoslavije, te da je financiran srbijanskim sredstvima.<ref name="ny"/>
 
[[Slavoj Žižek]] i francuski pisac [[Bernard-Henri Lévy]] su raspravljali jednom o filmu i njegovom značenju.<ref name="Video Debate, Chapters 7 and 8">[http://fora.tv/2008/09/16/Violence__the_Left_in_Dark_Times_A_Debate "Violence & the Left in Dark Times: A Debate"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120615013319/http://fora.tv/2008/09/16/Violence__the_Left_in_Dark_Times_A_Debate |date=15 Juni 2012 }}, Fora TV, 16 Sep 2008</ref>