Razlika između verzija stranice "Antun Gustav Matoš"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništena izmjena 2912023 korisnika 93.139.164.237 (razgovor) Кај?
oznaka: poništenje
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
Red 7:
 
== Književni rad ==
Matoš je središnja ličnost hrvatske moderne, te radikalne inovacije hrvatske književnosti koja se ubrzano evropeizirala i modernizirala, apsorbiravši savremena strujanja od [[simbolizam|simbolizma]], [[modernizam|modernizma]], [[impresionizam|impresionizma]] i ostalih pokreta, s oslonom na francusku književnu kulturu od [[Charles Baudelaire|Baudelairea]] do [[Stéphane Mallarmé|Mallarmea]], [[Maurice Barrès|Barresa]] i [[Joris Karl Huysmans|Huysmansa]]. Esteticizam i umjetničke norme su postali primarnim kriterijem vrjednovanja, dok je nacionalni i društveni angažman, dotle praktični jedini ''credo'', ostao uklopljen u cjelovitiju vizuru zadaće hrvatskih pisaca. Svoja djela objavljivao ih je između ostalih i u književnom časopisu "[[Zora (časopis)|Zora]]"<ref name="Most">[{{Cite web |url=http://www.most.ba/041/046.htm |title='''Jezička standardizacija i pravopisna norma u "Zori"''' Prilog Mr. Muhameda Šatora na most.ba] |accessdate=20 Juni 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130609144433/http://www.most.ba/041/046.htm |archivedate=9 Juni 2013 |url-status=dead }}</ref> iz [[Mostar]]a.
 
U književnost je ušao [[1892]]. pripovijetkom '''''Moć savjesti''''', koja naznačuje početak perioda [[moderna|moderne]]. U nekoliko navrata pisao je o svom poimanju poetike proznog stvaralaštva te o svojim literarnim uzorima. "... '''''Od novelista najviše volim genij Poeov, zatim superiornu, konciznu točnost Merimeeovu i prirodnost Maupassantove satire''''', izjavljuje on u jednome pismu prijatelju [[Milan Ogrizović|Milanu Ogrizoviću]].{{Izvor}} Težnju da se nigdje ne ponavlja, da ne zapadne u [[manirizam]], uspio je ostvariti u većem dijelu svojih pripovijedaka sakupljenih u tri zbirke i izdanih redom: '''''Iverje''''', 1899; '''''Novo iverje''''', 1900; '''''Umorne priče''''', 1909. godine.