Razlika između verzija stranice "Bosna i Hercegovina"

{{glavniGlavni|Bosanska kuhinja}}

[[Bosanska kuhinja]] je, pored svojih specifičnosti, poprimila u znatnoj mjeri uticaj pojedinih [[Sredozemlje|mediteranskih]] i zapadnoevropskih kuhinja. Jela bosanske kuhinje su slična jelima [[Turska|turske]], [[Grčka|grčke]] i drugih sličnih kuhinja. Zbog dugotrajne [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, u njoj se osjete i uticaji [[Centralna Evropa|centralne Evrope]].[[Datoteka:Sarajevo Ćevapi (1).JPG|mini|207x207piksel|[[Ćevapi]]|alt=]]Bosanska kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Većina jela su blaga, kuhana s malo vode. Sosovi su gotovo u potpunosti prirodni. Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su [[paradajz]], [[krompir]], [[luk]], [[bijeli luk]], [[paprika]], [[Krastavac|krastavci]], [[mrkva]], [[kupus]], [[gljive]], [[špinat]], tikvice i [[grah]]. Od začina najčešće se koristi mljevena [[paprika]], [[biber]], [[peršun]], [[Lovor|lovorov list]] i [[celer]]. Kao dodatak jelima u bosanskoj kuhinji često se koriste [[mlijeko]], [[kajmak]] i [[pavlaka]]. Slatkim jelima se dodaju [[cimet]] i [[klinčić]]. Jela od mesa su od [[Piletina|piletine]], govedine ili janjetine. Za bosansku kuhinju specifično je pripremanje jela ispod sača, odnosno[[sač]]a (peke), pri čemu se pripremljene namirnice, poklopljene metalnim zvonom, spremaju u žaru.

Region [[Hercegovina|Hercegovine]] je pogodan za uzgajanje [[Vino|vinove]] loze i proizvodnju vina, dok se u [[Bosna|Bosni]] [[rakija]] dobija od [[šljiva]] i [[jabuka]]. [[Kahva]] se pije iz [[Fildžan|fildžana]], uz obavezan [[rahatlokum]].

Tradicionalna jela su [[baklava]], [[Hurmašica|hurmašice]], [[Tufahija|tufahije]], [[sarma]], [[ćevapi]], [[halva]], [[burek]], [[Tulumba|tulumbe]], [[Pita|pite]] ([[sirnica]], [[zeljanica]], [[krompiruša]]...). Danas se tradicionalna jela se najčešće spremaju za praznike.