Razlika između verzija stranice "Kahva"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 2:
[[Datoteka:A small cup of coffee.JPG|desno|mini|250p|Šoljica kahve]]
 
'''Kahva''' ({{Tr|Kahve}}) ili '''kafa''', topli napitak od mljevenih prženih [[Kafa (biljka)|zrna kafe]], omiljen i rasprostranjen u cijelom svijetu. Pravi se od posebnih sitnih zrna smeđe boje, koji rastu na posebnoj istoimenoj stabljici biljke u ekvatorijanim, toplijim dijelovima svijeta ([[Kolumbija]], [[Brazil]]) . Možemo razlikovati dvije osnovne vrste zrna, koji se razlikuju po različitim kriterijima (veličina zrna, količina arome, cijena):
 
== Vrste zrna kafe ==
Razlikuju se dvije osnovne vrste zrna, koji se razlikuju po različitim kriterijima (veličina zrna, količina arome, cijena):
* ''[[Arabika]]'' - tradicionalna kahva
* ''[[Robusta]]'' - s većom količinom [[kofein]]a u sjemenkama. Uzgaja se u klimatskim područjima, gdje arabika dobro ne uspjeva, a koristi se i kao jeftinija zamjena za arabiku. Kahva se u potpunosti obično ne pravi od 100% robuste, zbog gorkasto-kiselkastog okusa robuste, nego se miješa sa određenom količinom arabike.
 
Kahva ili kafa se u potpunosti obično ne pravi od 100% robuste, zbog gorkasto-kiselkastog okusa robuste, nego se miješa sa određenom količinom arabike i tako, kao mješavina, prelazi dug put od Latinske Amerike do šoljica ljubitelja kahve u cijelome svijetu.
 
== Vrste kahve ==
Kahva se kao univerzalni svjetski napitak priprema na nekoliko raznih načina, a jedan od kriterija po kojem se može razlikovati jeste, da li je s mlijekom ili bez.
 
== Bosna j Hercegovina==
Kahva se kao univerzalni svjetski napitak priprema na nekoliko raznih načina, a glavni kriterij po kojem se može razlikovati jeste, da li je s mlijekom ili bez. [[Bosna i Hercegovina]] ima dugu tradiciju pijenja ovog napitka, koje je u našu zemlju stiglo sa osmanskim uticajima sa [[Orijent]]a. Stoga se s pravom može reći da je kahva jedan od bosanskih nacionalnih napitaka.
[[Bosna i Hercegovina]] ima dugu tradiciju pijenja kafe, koje je u našu zemlju stiglo sa osmanskim uticajima sa [[Orijent]]a.
* Tradicionalna '''[[bosanska kahva]]''', varijanta Tursketurske kafe, sprema se kuhanjem sitno mljevene kahve u [[džezva|džezvi]] ili nekoj drugoj, sličnoj manjoj posudi za kuhanje. Najčešće se poslužuje u tradicionalnim bosanskim [[fildžan]]ima, rjeđeili u šoljicama. Alternativno ime joj je i '''crna kahva'''. '''[[Turska kahva]]''', pravi se tako što se pri kuhanju doda šećer. Konvencionalna kahva može biti ''duža'' ili ''kraća'', zavisno od količine vode u šoljici kahve standardne veličine.
 
== Marginalije ==
Konvencionalna kahva može biti '''duža''' ili '''kraća''', zavisno od količine vode u šoljici kahve standardne veličine. U kolokvijalnom, bosanskom govoru, danas obično u šaljivom kontekstu, razlikujemo nekoliko vrsta (tradicionalne) crne kahve: '''kahva priljevuša''' je duga kahva skuhana od preostalog taloga/teljve i dodate, prilite vode (otuda i naziv ''priljevuša''). Služi se poslije prve, a u nekim krajevima čak i prije treće. Pri tom fildžan ili šoljica moraju obavezno biti čisti. '''Kahva razgalica''' je prva jutarnja kahva, ne rijetko dosta jaka (slična italijanskom espressu), koja se služi da se čovjek razbudi, razgali i razvedri, odnosno pripremi za novi dan, nakon sna. '''Kahva razgovoruša''' je nešto kasnija jutarnja kahva, koja se pije u društvu, uz razgovor, dok je '''kahva šutkuša''' poslijepodnevna kahva uz mirno i sređeno raspoloženje, koja se u Bosni služi između 17 i 19 sati poslijepodne/uvečer. Kraj dana završava '''kahva sikteruša''', koja je posljednje posluženje gostima i koja se konvencionalno shvaća kao učtiv znak da je vrijeme da se društvo konačno raziđe.
 
Bosanska kahva se uglavnom poslužuje na posebnim ručno kovanim tacnama sa bijelim, sitnim fildžanima, koji u Bosni najčešće imaju floralnu ili astralnu mustru. Uz bosansku kahvu tradicionalno se poslužuju bosanski rahat-lokumi[[rahatlokum]]i s ružom ili orasima i obavezno čaša hladne izvorske vode.
 
== Varijante ==
Alternativa našoj bosanskoj kahvi je '*''Espresso''', je italijanski kahveni specijalitet, nastao na drugoj strani [[Jadransko more|Jadrana]] u vrijeme masovnije proizvodnje aparata za kahvu, odnosno u vrijeme masovnijei upotrebe kahve u ugostiteljstvu, ali i domaćinstvu. Sprema se u posebnim espresso-mašinama, čija je proizvodnja danas u Italiji prava umjetnost. U ovim se mašinama voda zagrijava do isparavanja, te onda u vidu pare prolazi kroz mljevenu kahvu i izlazi kao gotov napitak. Servira se uglavnom u šoljicama i bez mlijeka. Espresso je tradicionalni [[Italija|italijanski]] napitak, a od sličnih se kahvenih specijaliteta (npr. naše bosanske kahve) razlikuje po temperaturi vode, koja se koristi, kao i po intenzitetu okusa.
* '''Bijela kahva''' pravi se na isti način kao i crna, s tim da je udio mlijeka proporcionalno veći, a služi se uglavnom kao dio obroka, obično doručka. Hranjiva je i kalorična, tako da se nerijetko daje i djeci kao dio jutarnjeg obroka. Alternativa našoj bijeloj kahvi je čitav niz sličnih kahvenih proizvoda, koji se piju u gotovo cijeloj [[Evropa|Evropi]], bez razlike u vremenu dana: [[galao]] u [[Portugal]]u, [[café au lait]] u [[Francuska|Francuskoj]], [[latte macchiatto]] u [[Italija|Italiji]], [[Milchkaffe]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], s više ili manje mlijeka, odnosno većom ili manjom krunom od pjene. Ovisno o vrsti pjene, količini mlijeka u šoljici i aromi razlikuju se i popularni [[cappuccino]] u [[Italija|Italiji]], kod nas žargonski nazvan ''kapuciner'', kao i tradicionalni specijalitet glasovitih bečkih kahvi [[Café Melange]].
 
I dok se portugalski galao i italijanski latte macchiatto (''isflekana kahva'') isključivo služe u staklenim čašama, francuski se café au lait, baš kao i njemački Milchkaffe služe u šoljicama, šoljama ili zdjelicama, koje su vremenom narasle, baš kako je rasla i sama potrošnja kahve na starom kontinentu.
 
== Vanjski linkovi ==