Razlika između verzija stranice "Ebu-Hanifa"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
pravopis |
||
Red 3:
'''Nu’man ibn Sabit Ebu Hanifa''' (80–150){{efn|Postoje razilaženja u pogledu godine smrti imama Ebu Hanife. Neki navode 150, neki 151, a neki 153. Godinu po Hidžri. Najveći broj autora slaže se da je, prema dostupnim podacima, umro 150. god. po Hidžri i da je bio napunio 70 godina života. (Tarihu Bagdad, 13/452-453; Sijeru ažlami-n-nubelaž, 6/403; El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/116)}}<ref name="Imam Ebu Hanifa, imamitewhida.com">[http://www.imamitewhida.com/kutubhana/biografije/199-biografija-imama-ebu-hanife-rahimehullah.html ''Imam Ebu Hanifa, imamitewhida.com'']; pristupljeno: 29. juni 2014.</ref> bio je osnivač hanefijske vjersko-pravne škole ili mezheba koja je najrasprostranjenija u islamskom svijetu. Balkanski muslimani slijede hanefijsku školu, a rasprostranjena je u svim predjelima kojima su vladali [[Abasidi]], [[Seldžuci]], Osmanlije i Moguli. Njoj pripadaju i [[Turci]], kao i veliki broj Egipćana, Pakistanaca, Indijaca i Afganistanaca. Hanefijsko stanovište u pogledu razilaženja sa drugim školama je objašnjeno u djelu ''Al-fiqh al-akbar''.
Ebu Hanifa je rođen u Kufi 80. godine po Hidžri.<ref name="POLITIČKI STAVOVI EBU HANIFE - Omer Spahić, bosanskialim.com">[http://www.bosanskialim.com/rubrike/tekstovi/000057R017.html ''POLITIČKI STAVOVI EBU HANIFE - Omer Spahić, bosanskialim.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029090734/http://www.bosanskialim.com/rubrike/tekstovi/000057R017.html |date=29 Oktobar 2013 }}; pristupljeno: 29. juni 2014.</ref> Njegovi preci su rodom iz [[Kabul|Kabula]], odakle je njegov djed Zuta došao u Kufu kao ratni zarobljenik i tu prihvatio [[
Njegovi učitelji bili su Hammad Ebu Ismail ibn Sulejman, te Džafer El-Sadik, potomak poslanika Muhammeda a.s., šesti po redu šiitski imam i osnivač džaferitske ili šiitske vjersko-pravne škole. Najpoznatiji učenici su mu bili Ebu Jusuf (113-182), Muhammed ibn Hasan El Šejbani (135-189) i Ebu Huzejl Zufer ibn El Huzejl (110-158). Ebu Jusuf je postavio temelje hanefijskog [[Fikh|fikha]], postao glavni kadija u Abasidskom carstvu i doprinio je da se proširi hanefitska škola.
|