Razlika između verzija stranice "Slovačka"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 90:
=== Grb ===
[[Grb Slovačke]] čini srebrni dvostruki krst, uzdignut na srednjem vrhu tamnoplavog trovršja, u crvenom ranogotičkom štitu. Sredina i ramena krsta su pri kraju proširena, a vrhovi blago udubljeni, poput pehara.
Dvostruki krst predstavlja Slovačku kao nasljednika i čuvara kršćanskih tradicija koje su na te prostore prije 12 vijekova donijeli sv. Ćiril i Metodije, kao poslanici [[Bizant|Bizanta]], čijim se vladarima pripisuje njihov nastanak.
Trovršje predstavlja tri brda: [[Tatre]], Fatre i Matru, odnosno simbolizuje tzv. Gornju Mađarsku (kako se u Ugarskoj nazivao planinski dio zemlje koji je uključivao današnju Slovačku i sjeverni dio današnje [[Mađarska|Mađarske]]). Matra se danas nalazi u Mađarskoj.
Crvena boja grba vodi porijeklo iz srednjeg vijeka i gotovo je nerazdvojni pratilac dvostrukog krsta u grbovima mnogih slovačkih gradova. Ona ne predstavlja krvavu oblogu, to jeste ne simbolizuje slovačko mučeništvo za vrijeme mađarizacije, kako su neki tumačili
=== Himna ===
Line 99 ⟶ 105:
== Geografija ==
Slovačka je kopnena [[Srednja Evropa|srednjoevropska]] zemlja s planinskim predjelima na sjeveru i ravnicama jugu.
Slovačka se prostire na 48.845 km<sup>2</sup>, od čega je 31% obradivo zemljište, 17% pašnjaci, 41% šume, 3% kultivirano područje. Preostalih 8% uglavnom je prekriveno građevinama i infrastrukturom, te dijelom s stjenovitim planinskim grebenima i drugim neobrađenim zemljištem.
Najsjevernija točka Slovačke je u blizu Beskydoka, planine na granici s Poljskom u blizini sela Oravská Polhora u Beskidima. Najjužnija točka je u blizini sela Patince na Dunavu na granici s Mađarskom. Najzapadnija točka je na rijeci Moravi u blizini Záhorske Vesi na austrijskoj granici. Najistočnija točka je blizu vrha Kremenec u blizini sela Nova Sedlica na sjecištu slovačke, poljske i ukrajinske granice.
Najviši vrh države je Gerlachovský štít u Visokim Tatrama visok 2,655 metara, najniža točka je na 94 metra na rijeci Bodrog u blizini Mađarske.
Slovačka graniči s Poljskon na sjeveru u dužini od 547 km, Ukrajinom na istoku 98 km, Mađarskom na jugu 679 km, Austrijom na jugozapadu 106 km i Češkom u sjeverozapadu 252 km. Ukupna dužina granice je 1.672 km.
== Politika ==
Line 152 ⟶ 162:
* [[Datoteka:Zilinsky vlajka.svg|20px]] [[Žilina (regija)|Regija Žilina]]
[[Datoteka:Bratislava Cityscape.jpg|thumb|338x338px|[[Bratislava]]]]Regije se dijele na okruge (slovački:''okres'') kojih je upkupno 79. Glavni grad Slovačke, [[Bratislava]], je podijeljen na 5 okruga a grad [[Košice]] na 4 okruga. Okruzi se dalje dijele na manje administrativne jedinice: općine i gradove.
=== Veći gradovi ===
*
* [[Banská Bystrica]]
Line 170 ⟶ 180:
== Privreda ==
[[Datoteka:Bratislava Central Bank3.jpg|mini|Nacionalna banka Slovačke u [[Bratislava|Bratislavi]]]]
Slovačka privreda je razvijena privreda s visokim dohotkom,pri čemu je [[BDP]] po glavi stanovnika iznosio 78% prosjeka [[Evropska unija|Evropske unije]] u 2018. godini.Zemlja ima poteškoća u rješavanju regionalnih neravnoteža u pogledu bogatstva i zaposlenosti.BDP po glavi stanovnika kreće se od 188% prosjeka EU u [[Bratislava|Bratislavi]] do 54% u istočnoj Slovačkoj.ako je regionalna nejednakost u dohotku velika, 90% građana posjeduje svoje domove. OECD u 2017. godini izvijestio je: Slovačka republika i dalje pokazuje snažne gospodarske rezultate, uz snažan rast potpomognut solidnim financijskim sektorom, niskim javnim dugom i velikom međunarodnom konkurentnošću koja se temelji na velikim unutarnjim ulaganjima.Godine 2018. Slovačka je Međunarodni monetarni fond rangirala kao 37. najbogatija zemlja na svijetu (od 187 zemalja), s paritetom kupovne moći po BDP-u po glavi stanovnika od 35 130 USD. Zemlja se nekada zvala "Tatra Tigar". Slovačka se uspješno transformirala iz centralno planiranog gospodarstva u tržišno usmjerenu privredu. Dovršene su velike privatizacije, bankarski sektor je gotovo u potpunosti u privatnim rukama, a strana ulaganja su porasla.
Slovačka privreda jedna je od najbrže rastućih privreda u [[Evropa|Evropi]] i treće najbrže u [[Eurozona|eurozoni]] (2017). U 2007., 2008. i 2010. godini (s rastom BDP-a od 10,5%, 6% i 4% retrospektivno). U 2016. više od 86% slovačkog izvoza otišlo je u Evropsku uniju, a više od 50% slovačkog uvoza stiglo je iz drugih zemalja članica Evropske unije.Omjer državnog duga i BDP-a u Slovačkoj dosegao je 52% do kraja 2016., što je znatno ispod prosjeka [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]].Nezaposlenost, koja je na kraju 1999. dosegla vrhunac od 19%, smanjila se na 4,9% u 2019. godini, što je najniža zabilježena stopa u povijesti Slovačke.Inflacija je pala s prosječne godišnje stope od 12% u 2000. na samo 3,3% u 2002., izbornoj godini, ali je opet porasla u 2003–2004. Zbog rasta troškova rada i poreza. U 2010. dostigao je samo 1%, što je najniža zabilježena stopa od 1993.U 2011. stopa je iznosila 4%.Slovačka je 1. januara 2009. prihvatila euro valutu kao 16. članica eurozone. [[Euro]] u Slovačkoj odobrila je Europska komisija 7. maja 2008. Slovačka je kruna revalorizirana 28. svibnja 2008. na 30.126 za 1 euro, što je ujedno bio i tečaj za [[euro]].
Slovačka vlada potiče strana ulaganja, jer je ona jedna od pokretačkih snaga privrede. Slovačka je atraktivna zemlja za strane ulagače uglavnom zbog niskih plaća, niskih stopa poreza, dobro obrazovane radne snage, povoljnog zemljopisnog položaja u srcu srednje Evrope, snažne političke stabilnosti i dobrih međunarodnih odnosa ojačanih ulaskom zemlje u [[Evropska unija|Evropsku uniju]] , Neke regije, uglavnom na istoku Slovačke nisu uspjele privući velike investicije, što je pogoršalo regionalne razlike u mnogim ekonomskim i socijalnim područjima. Priliv stranih izravnih ulaganja porastao je za više od 600% u odnosu na 2000. godinu i kumulativno dosegao sveukupni maksimum od 17,3 milijarde dolara u 2006. godini, odnosno oko 22 000 USD po glavi stanovnika do kraja 2008. godine.
Slovačka se nalazi na 42. mjestu od 190 privreda u pogledu lakoće poslovanja, navodi se u izvješću Svjetske banke o poslovanju za 2019. godinu.
== Saobraćaj ==
=== Cestovni saobraćaj ===
[[Datoteka:Einsteinka.jpg|mini|Autocesta na izlazu iz Bratislave]]Postoje četiri glavne autoceste D1 do D4 i osam ekspresnih putova R1 do R8. Mnogi od njih su još u izgradnji.Autocesta D1 povezuje [[Bratislava|Bratislavu]] s [[Trnava|Trnavom]], Nitrom, Trenčinom, [[Žilina (regija)|Žilinom]] i šire, dok autocesta D2 povezuje [[Prag]], [[Brno]] i [[Budimpešta|Budimpeštu]] u smjeru sjever-jug. Veliki dio autoceste D4 (vanjska obilaznica), koji bi trebao olakšati pritisak na sustav autocesta [[Bratislava]], trebao bi se otvoriti 2020. godine. Autocesta A6 do [[Beč|Beča]] povezuje Slovačku izravno s austrijskim sustavom autocesta, a otvorena je 19. novembra 2007.
=== Zračni saobraćaj ===
Slovačka ima četiri međunarodna aerodroma. Aerodrom M. R. Štefánik u Bratislavi glavna je i najveći aerodrom. Smješten je 9 kilometara (5,6 milje) sjeveroistočno od centra grada. Služi civilnim i državnim, redovnim i izvanrednim domaćim i međunarodnim letovima. Postojeće piste podržavaju slijetanje svih uobičajenih vrsta aviona koji se trenutno koriste. Aerodrom posljednjih godina uživa brzo rastući promet putnika; opskrbio je 279.028 putnika.[[Košice]] je aerodrom koji služi [[Košice]]. To je drugi najveći aerodrom u Slovačkoj. Aerodrom Poprad – Tatry treća je najprometniji aerodrom, a aerodrom nalazi se 5 km istočno od sjeveroistoka od skijališta grada Poprada. Aerodrom Sliač najmanji je međunarodni aerodrom i trenutno obavlja samo ljetne čarter letove do popularnih destinacija na moru.
=== Željeznički saobraćaj ===
Željeznice Slovačke Republike pružaju usluge željezničkog prijevoza na nacionalnim i međunarodnim linijama.
Luka Bratislava jedna je od dvije međunarodne riječne luke u Slovačkoj. Luka povezuje Bratislavu s međunarodnim brodskim saobraćajem, posebno međusobnim povezivanjem između Sjevernog i Crnog mora preko kanala Rajna-Glavni-Dunav. Uz to, turističke brodice djeluju iz putničke luke Bratislave, uključujući rute do Devina, Beča i drugdje. Luka Komárno je druga najveća luka u Slovačkoj, površine preko 20 hektara, a nalazi se otprilike 100 km istočno od Bratislave. Leži na ušću dviju rijeka - Dunava i Váha.
== Obrazovanje ==
[[Datoteka:Мальчики ловящие гусей - panoramio.jpg|mini|Sjedište Sveučilišta Comenius u [[Bratislava|Bratislavi]]]]
Program za međunarodno ocjenjivanje učenika, koji koordinira OECD, trenutno je slovačko srednjoškolsko obrazovanje 30. mjesto u svijetu (postavljajući ga malo ispod [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] i malo iznad [[Španija|Španije]]).Obrazovanje u Slovačkoj je obvezno u dobi od 6 do 16 godina. Obrazovni sustav sastoji se od osnovne škole koja je podijeljena u dva dijela, prvi razred (dob 6–10) i drugi razred (10–15) koji se završava državnim programom. testiranje pod nazivom Monitor, iz slovačkog jezika i matematike. Roditelji se mogu prijaviti za socijalnu pomoć djetetu koje uči u [[Osnovna škola|osnovnoj školi]] ili u srednjoj školi. Ako se odobri, država osigurava djetetu osnovne potrebe za učenjem. Škole svim učenicima pružaju knjige uz uobičajene iznimke knjiga za učenje stranog jezika i knjiga koje zahtijevaju bilježenje u njima, a koje su uglavnom prisutne u prvom razredu osnovne škole.
Nakon završetka osnovne škole učenici su dužni upisati godinu dana u [[Srednja škola|srednju školu]].Nakon završetka srednje škole studenti mogu ići na sveučilište i na to ih se jako potiče. Slovačka ima širok spektar sveučilišta. Najveće sveučilište je Sveučilište Comenius, osnovano 1919. Iako nije prvo sveučilište ikad osnovano na slovačkom teritoriju, ono je najstarije sveučilište koje još uvijek traje. Većina sveučilišta u Slovačkoj financira se iz javnih fondova na koje se može prijaviti bilo tko. Svaki građanin ima pravo na besplatno školovanje u javnim školama.
Slovačka ima nekoliko privatnih sveučilišta, no javna se sveučilišta dosljedno bolje ocjenjuju u odnosu na njihove privatne kolege. Sveučilišta imaju različite kriterije za prihvaćanje studenata. Svatko se može prijaviti na bilo koji broj sveučilišta.
== Vojska ==
[[Datoteka:Soldiers from 12th Mechanized Battalion of 1st Mechanized Brigade2.jpg|mini|159x159piksel|Slovački vojnici]]
Oružane snage Slovačke Republike (slk. ''Ozbrojené sily Slovenskej republiky'') službeni je naziv za vojsku Slovačke. Oružane snage štite suverenitet i neovisnost Slovačke te brane njenu teritorijalnu cjelovitost, što im je glavna zadaća. Pored toga, sudjeluju u međunarodnim mirovnim, humanitarnim i drugim operacijama i misijama, obavljaju određene zadatke u stanju neposredne ugroženosti te pružaju pomoć institucijama civilne vlasti i stanovništvu u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća. U sastavu [[NATO]] snaga se nalazi od marta 2004. godine i ima godišnji budžet od oko 400 milijuna američkih dolara ili oko 1,87% bruto domaćeg proizvoda.
== Stanovništvo ==
Line 189 ⟶ 222:
===Jezik===
Službeni jezik je [[Slovački jezik|slovački]], član slavenske jezične obitelji. [[Mađarski jezik|Mađarski]] se široko govori u južnim krajevima, a [[Ruski jezik|ruski]] se koristi u nekim dijelovima sjeveroistoka. Jezici manjina imaju zajednički status u općinama u kojima veličina manjinskog stanovništva zadovoljava zakonski prag od 15% u dva uzastopna popisa.Slovačka se svrstala među najbolje zemlje EU po pitanju stranih jezika. U 2007. godini 68% stanovništva u dobi od 25 do 64 godine tvrdilo je da govori dva ili više stranih jezika, završavajući na drugom mjestu u Evropskoj uniji. Najpoznatiji strani jezik u Slovačkoj je češki. Izvještaj Eurostata također pokazuje da 98,3% slovačkih učenika u srednjoškolskom obrazovanju pohađa dva strana jezika, što je visoko nad prosjekom od 60,1% u Evropskoj uniji.
Službeni jezik je [[slovački jezik]], član slovenske skupine jezika. [[Mađarski jezik|Mađarski]] se govori u južnim regijama a rusinski se koristi u nekim sjeveroistočnim dijelovima Slovačke. Jezici manjinskih naroda se koristi u onim općinama u kojima udio manjinskog naroda prelazi zakonom propisanu granicu od 20% ukupnog stanovništva općine.<ref>{{cite web|url=http://www-8.mensiny.vlada.gov.sk/data/files/418.doc|title=Zákon 184/1999 Z. z. o používaní jazykov národnostných menšín|last=Slovenskej Republiky|first=Národná Rada|year=1999|publisher=Zbierka zákonov|language=Slovak|accessdate=7 June 2009}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>▼
▲
{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#FF0000|boja_stuba2=#403021|boja_stuba3=#C154C1|boja_stuba4=#007FFF|boja_stuba5=#228B22|boja_stuba6=#FFBF00|boja_stuba7=#C19A6B|boja_stuba8=#C154C1|cifra_stuba1=62|cifra_stuba2=3.8|cifra_stuba3=8.9|cifra_stuba4=0.9|cifra_stuba5=0.3|cifra_stuba6=0.5|cifra_stuba7=13.4|cifra_stuba8=10.6|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Katoličanstvo]]|ime_stuba2=[[Grkokatoličanstvo]]|ime_stuba3=[[Protestantizam]]|ime_stuba4=[[Pravoslavlje]]|ime_stuba5=[[Jehovini svjedoci]]|ime_stuba6=Ostale religije|ime_stuba7=[[Ireligija]]|ime_stuba8=Neizjašnjeno|maks=100|naslov=Religije u Slovačkoj 2011.}}
| |||