Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Mustafa Kemal Atatürk"

Pregled historije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
On je bio glup ko stup
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
m Undid edits by 93.141.182.47 (talk) to last version by Aybeg
oznake: poništenje SWViewer [1.3]
Red 20:
| potpis =
}}
'''Mustafa Kemal Atatürk''' ili '''Mustafa Kemal''' '''''Paşa''''' bio je turski [[oficir]] ([[paša]]) i [[političar]] i osnivač je moderne [[Turska|Turske republike]]. Inače, nadimak "Atatürk" doslovno znači "otac Turaka" (''ata Türk''). Među ostalim njegovim nadimcima jesu [[paša|''Paşa'']] i [[gazija (naslov)|''Gazi'']].on je bio glup ko stup
 
== Biografija ==
Mustafa Kemal Atatürk (rodno ime Ali Rıza oğlu Mustafa)<ref>{{Cite web|url=http://magazinplus.eu/ali-riza-oglu-mustafa-mustafa-kemal-ataturk/|title=Ali Riza oglu Mustafa – Mustafa Kemal on je bio glup Ataturk|last=|first=|date=|website=|publisher=|accessdate=}}</ref> rođen je 1881. u [[Solun]]u. Кao mladi oficir kritizirao je vladu Osmanskog carstva i ušao u Turski nacionalni komitet jedinstva i progresa. U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] bio je [[general]] u [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijskoj]] vojsci, poznat po svojoj pobjedi nad [[UK|Britancima]] na [[Galipolje (poluostvo)|Galipolju]]. Nakon pada Osmanskog carstva u oktobru [[1918]].<ref name="Kemal Atatürk/britannica.com">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40411/Kemal-Ataturk/24780/Military-career ''Kemal Atatürk/britannica.com'']; pristupljeno: 10. 11. 2013.</ref> u [[Ankara|Ankari]] je organizirao pokret otpora i poveo [[Turski rat za nezavisnost|oslobodilački rat]] protiv [[Grčka|Grka]] i saveznika ([[Velika Britanija]], [[Francuska]], [[Italija]], [[SAD]], [[Armenija]] i dr.). Godine [[1919]]. istupio je iz vojske i stavio se na čelo turskog nacionalnog pokreta protiv grčke okupacije i pokreta za tursku nezavisnost koju su nakon vojnog sloma Osmanlijskog carstva na kraju 1. svjetskog rata ugrozile sile pobjednice, u prvom redu Velika Britanija. Sve to dovelo je do rata s Grčkom (koja je imala teritorijalne pretenzije spram Turske), a koju je Velika Britanija aktivno potpomagala. Grčka je vojska 1919. okupirala [[Izmir]] i anadolijsku obalu. Atatürk je smjesta počeo raditi na ujedinjavanju turskog nacionalnog pokreta i stvaranju vojske za odbranu zemlje. No, prvo se morao boriti protiv otomanskog [[sultan]]skog režima u [[Istanbul]]u, koji je bio voljan dopustiti komadanje nacionalne teritorije. Kako je vlada bila kompromitirana dopuštanjem Saveznicima okupacije dijela Turske, Atatürk je uspostavio privremenu vladu u Ankari u aprilu [[1920]]. Velika turska narodna skupština izabrala ga je iste godine za [[Premijer Republike Turske|predsjednika vlade]].
 
U ratu s Grcima ([[1919]]-[[1922]])<ref name="Gazi Mustafa Kemal Pasa (Atatürk) and an American Journalist - ataturksociety.org">[http://www.ataturksociety.org/speech_details.asp?id=71 ''Gazi Mustafa Kemal Pasa (Atatürk) and an American Journalist - ataturksociety.org''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140423045006/http://www.ataturksociety.org/speech_details.asp?id=71 |date=23 April 2014 }}; pristupljeno: 10. 11. 2013</ref> odnosi pobjedu, izbacuje Grke iz [[Mala Azija|Male Azije]] i time sprečava izvršenje nepovoljnog [[Mirovni ugovor u Sèvresu|mirovnog ugovora]] iz [[Sèvres]]a koji je Grčkoj prepuštao i dijelove Male Azije. Nakon što je otklonio grčku prijetnju, Atatürk se okrenuo ka unutrašnjoj prijetnji - zbacio je sultana [[Mehmed VI|Mehmeda VI]] s vlasti 1922, te je sultanat ukinut iste godine. [[1923]]. godine, na zasjedanju Velike narodne skupštine, Turska je proglašena republikom, a Mustafa Kemal proglašen je za njenog prvog predsjednika. Skupština mu je tada dala naziv ''Gazi'' ("Pobjednik"). Kasnije, [[1934]]. godine, Velika narodna skupština daje mu naziv ''Atatürk'' ("Otac Turaka")<ref name="hrt.hr/na današnji dan">[http://www.hrt.hr/index.php?id=nadanasnjidan&tx_ttnews%5Btt_news%5D=32377&cHash=50565aa392 ''hrt.hr/na današnji dan'']; pristupljeno: 10. 11. 2013.</ref> u znak zahvale za sve ono što je učinio za turski narod. 1923. godine Atatürk osniva Narodnu partiju, čiji je i idejni vođa (1924. preimenovana je u Republikansku narodnu partiju). Ostao je predsjednik stranke do kraja svog života.
Red 29:
Godine [[1923]], nakon što je proglasio Republiku Tursku i sebe za predsjednika, poveo je državu kroz velike reforme. Između ostalog, ukinuo je mnoge religiozne dužnosti, uveo [[latinica|latinicu]] umjesto dotadašnjeg [[arapsko pismo|arapskog pisma]] i zakonom propisao da svaka osoba mora imati prezime. Progresivne reforme iz korijena su promijenile lik države i pretvorile je u modernu zemlju. Između ostalog, proklamirana je jednakost svih građana, provedena je agrarna reforma, ukinut je [[halifat]], sistem vladavine u kojem je vrhovni vladar zakoniti nasljednik [[Muhammed]]a, koji se isključivo bira između najpobožnijih i najobrazovanijih ljudi (halife su imale svjetovnu i vjersku vlast u prvim državama koje su stvorili Arapi poslije Muhammedove smrti; od [[16. vijek]]a do 1924. titulu halife nosili su turski sultani), stvoreno je moderno građansko i krivično zakonodavstvo umjesto islamskih zakona ([[1926]]), izvršena je reforma [[kalendar]]a, [[jezik]]a i pravopisa, odvojena je [[vjera]] od [[država|države]] tako što je [[1928]]. iz [[Ustav Republike Turske|ustava]] uklonjen dio koji je [[islam]] deklarirao kao državnu religiju, zabranjeno je nošenje zara, fesa i feredže, data je ravnopravnost i izborno pravo ženama ([[1934]]) i dr. Reforme su nailazile na otpor, ali je Kemal energično suzbijao svaki pokušaj vraćanja na staro.
 
Atatürk i njegova revolucionarna vlada reformirali su i dali novu inspiraciju slomljenom carstvu i demoraliziranom narodu nakon što su oslobodili zemlju od stranih okupatora. To je bila nova država, zapadnjački orijentirana, skoncentrirana u Anatoliji sa demokratskom i sekularnom vladom etničkih Turaka u novom glavnom gradu, Ankari. Atatürkova biografija važna je za svakoga ko je zainteresiran da razumije modernu tursku državu i da shvati zašto je Atatürkov portret na svakom javnom mjestu i u tolerantnesvakom turskom domu. Njegova vizija i moderneharizma državei danas inspiriraju Tursku.<ref>[http:vi//ataturk.twoday.net/ ''About Mustafa Kemal-paša Atatürk'']; pristupljeno: 10. 11. 2013.</ref><ref name="Mustafa Kemal Atatürk / columbia.edu">[http://www.columbia.edu/~sss31/Turkiye/ata/hayati.html ''Mustafa Kemal Atatürk / columbia.edu'']; pristupljeno: 10. ste11. glupi2013.</ref>
 
Atatürk je znao da nema mjesta za fundamentaliste u vladi jedne tolerantne i moderne države:
 
{{Citat|"Vi znate da postoji neoprostivo neprijateljstvo između muslimanskog i kršćanskog svijeta. Muslimani i kršćani postadoše vječiti neprijatelji. Posmatraše jedni druge kao nevjernike, fanatike. Ta dva svijeta su koegzistirala s tim fanatizmom i neprijateljstvom. Kao rezultat tog neprijateljstva, muslimanski svijet bio je udaljen od zapadnjačkog progresa, koji je mijenjao formu i šarolikost svakog stoljeća zato što su muslimani posmatrali progres sa nepovjerjenjem i gađenjem. Istovremeno se muslimanski svijet držao svog oružja zbog neprijateljstva koje je trajalo stoljećima između dviju grupa. Ta stalna okupacija oružjem, neprijateljstvom i preziranjem zapadnjačkog progresa predstavlja još jedan razlog našeg (turskog) nazadovanja."}}
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Mustafa_Kemal_Atatürk"