Razlika između verzija stranice "Mustafa Kemal Atatürk"
[pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Atatürk nije rođen 19. maja. 19. maja je njegov simbolični rođendan. |
→Biografija: Vi ste glupi oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
||
Red 29:
Godine [[1923]], nakon što je proglasio Republiku Tursku i sebe za predsjednika, poveo je državu kroz velike reforme. Između ostalog, ukinuo je mnoge religiozne dužnosti, uveo [[latinica|latinicu]] umjesto dotadašnjeg [[arapsko pismo|arapskog pisma]] i zakonom propisao da svaka osoba mora imati prezime. Progresivne reforme iz korijena su promijenile lik države i pretvorile je u modernu zemlju. Između ostalog, proklamirana je jednakost svih građana, provedena je agrarna reforma, ukinut je [[halifat]], sistem vladavine u kojem je vrhovni vladar zakoniti nasljednik [[Muhammed]]a, koji se isključivo bira između najpobožnijih i najobrazovanijih ljudi (halife su imale svjetovnu i vjersku vlast u prvim državama koje su stvorili Arapi poslije Muhammedove smrti; od [[16. vijek]]a do 1924. titulu halife nosili su turski sultani), stvoreno je moderno građansko i krivično zakonodavstvo umjesto islamskih zakona ([[1926]]), izvršena je reforma [[kalendar]]a, [[jezik]]a i pravopisa, odvojena je [[vjera]] od [[država|države]] tako što je [[1928]]. iz [[Ustav Republike Turske|ustava]] uklonjen dio koji je [[islam]] deklarirao kao državnu religiju, zabranjeno je nošenje zara, fesa i feredže, data je ravnopravnost i izborno pravo ženama ([[1934]]) i dr. Reforme su nailazile na otpor, ali je Kemal energično suzbijao svaki pokušaj vraćanja na staro.
Atatürk i njegova revolucionarna vlada reformirali su i dali novu inspiraciju slomljenom carstvu i demoraliziranom narodu nakon što su oslobodili zemlju od stranih okupatora. To je bila nova država, zapadnjački orijentirana, skoncentrirana u Anatoliji sa demokratskom i sekularnom vladom etničkih Turaka u novom glavnom gradu, Ankari. Atatürkova biografija važna je za svakoga ko je zainteresiran da razumije modernu tursku državu i da shvati zašto je Atatürkov portret na svakom javnom mjestu i u
{{Citat|"Vi znate da postoji neoprostivo neprijateljstvo između muslimanskog i kršćanskog svijeta. Muslimani i kršćani postadoše vječiti neprijatelji. Posmatraše jedni druge kao nevjernike, fanatike. Ta dva svijeta su koegzistirala s tim fanatizmom i neprijateljstvom. Kao rezultat tog neprijateljstva, muslimanski svijet bio je udaljen od zapadnjačkog progresa, koji je mijenjao formu i šarolikost svakog stoljeća zato što su muslimani posmatrali progres sa nepovjerjenjem i gađenjem. Istovremeno se muslimanski svijet držao svog oružja zbog neprijateljstva koje je trajalo stoljećima između dviju grupa. Ta stalna okupacija oružjem, neprijateljstvom i preziranjem zapadnjačkog progresa predstavlja još jedan razlog našeg (turskog) nazadovanja."}}
|