Razlika između verzija stranice "Paleocen"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
mNo edit summary
Red 1:
 
'''Paleocen''' ([[starogrčki jezik|stgrč.]] παλαιός – ''palaios'' = staro + ἠώς – ''eos'' = zora + καινός – ''kainos'' = novo) je [[geološka epoha]], prvo razdoblje [[paleogen]]a, jedan od perioda kenozoik]]a . Ime paleocen, skovao je francuski i njemački autor [[Wilhelm Philipp Schimper]] u 1847., a ostalo je nejasnoi da li odnosi na pojave u divljin, kao "novi-stari" u to vrijeme, prije nego što su se pojavili moderni redovi sisara u eocenu.<ref>{{cite web|url=http://www.stratigraphy.org/index.php/ics-chart-timescale|title=ICS - Chart/Time Scale|website=www.stratigraphy.org|access-date=28 August 2019}}</ref>
 
Line 5 ⟶ 4:
<ref>https://web.archive.org/web/20170921215225/http://doc.rero.ch/record/210367/files/PAL_E4389.pdf }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Vellekoop |first1=J. |last2=Sluijs |first2=A. |last3=Smit |first3=J. |last4=Schouten |first4=S. |last5=Weijers |first5=J. W. H. |last6=Sinninghe Damste |first6=J. S. |last7=Brinkhuis |first7=H. |title=Rapid short-term cooling following the Chicxulub impact at the Cretaceous-Paleogene boundary |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=111 |issue=21 |pages=7537–7541 |year=2014 |pmid=24821785 |doi=10.1073/pnas.1319253111 |url= |bibcode=2014PNAS..111.7537V}}</ref>
 
Paleocenska [[flora]] naslijedila je dosta obilježja [[kreda (geologijaperiod)|krede]], kada su bili česti predstavnici mediteranske [[grm]]olikih i [[zeljasta biljka|zeljastih]] biljnih [[vrsta]]. Posebno široko diversificiraju [[hrast]]ovi i [[javor]]ovi.
[[Fauna]] je obilježena pojavom prvih viših [[sisar]]a, dok je od nižih, iz [[mezozoik]]a ušao samo jedan rod. U skupini tzv.viših sisara razgranavaju se skoro svi [[rod (biologija)|rodovi]], među kojima se ističe najstariji [[kopitari|kopitar]], iz roda ''[[Moehypus]]'' – prapredak današnjeg [[konj]]a, koji je bio veličine lisice i na nogama je imao pet prstiju. [[Numuliti]] započinju svoj razvoj, ga bi dostigli svoj maksimum [[bioraznolikost]]i u sljedećoj epohi – [[eocen]]u.
Line 17 ⟶ 16:
Epirogena pomjeranja u paleocenu prouzrokovala su izčezavanje epikontinentalnih mora; Srednjoevropsko more se povlači. Raspored kopna i mora u paleocenu mijenja se i nastavlja se komadanje [[Gondvana|Gondvane]], uz udaljavanje pojedinih kontinenata. [[Indijski okean]] postepeno dobija svoj današnji format, [[Antarktik]] se odvaja od glavne jezgre, tj. od [[Afrika|Afrike]] i [[brazil]]skog kopna. Dimenzije Tetisa svedene su na bazen [[Jadran|Jadranskog mora]] i provansalski bazen. [[Sjeverno more]] uključuje prostor od [[Engleska|Engleske]] do [[Ural]]a i dalje preko [[sibir]]ske platforme. Reljef Evroazije i obje Amerike dosta je ptomijenjen. Laramijskom fazom alpske orogeneze rastu sredozemna i pacifička zona mlađih nabranih planina.
 
Pojačane su [[erozija]] i [[denudacija]], a izdizanjem ovih zona rijeke su bile usmjerene prema borealnom moru i [[Atlantski oceanokean|Atlantskom oceanuokeanu]]. [[Klima]] je bila topla i vlažna, što potvrđuju naslage [[ugalj|uglja]]. U nekim dijelovima Azije i Sjeverne Amerike klima je bila suha. Ugalj postaje najznačajnija [[sirovina]], a javljaju se i [[fosfati]].
Gornjem, srednjem i donjem paleoceno odgovaraju određena faunistička stanja koja su označena kao: ''dani'', ''sjeland'' i ''tanet''.