Razlika između verzija stranice "Paleocen"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
mNo edit summary
Red 1:
 
'''Paleocen''' ([[starogrlkistarogrčki jezik|stgrč.]] παλαιός – ''palaios'' = staro + ἠώς – ''eos'' = zora + καινός – ''kainos'' = novo) je [[geološka epoha]], prvo razdoblje [[paleogen]]a, jedan od perioda kenozoik]]a . Ime paleocen, skovao je francuski i njemački autor [[Wilhelm Philipp Schimper]] u 1847., a ostalo je nejasnoi da li odnosi na pojave u divljin, kao "novi-stari" u to vrijeme, prije nego što su se pojavili moderni redovi sisara u eocenu .e.<ref>{{cite web|url=http://www.stratigraphy.org/index.php/ics-chart-timescale|title=ICS - Chart/Time Scale|website=www.stratigraphy.org|access-date=28 August 2019}}</ref>
 
Paleocen obuhvata vrijeme između kraja [[kreda (geologija)|krede]] (prije 66,0 miliona godina) i početka [[eocen]]a (prije 56,0 milijuna godina). Njegov početak i kraj označeni su [[kredno-paleogensko izumiranje|kredno-paleogenslim izumiranjem]] i toplotnim maksimumom paleocen-eocen. Kao i u drugim geološkim razdobljima, slojevi koji ograničavaju ovo razdoblje dobro su identificirani, ali nisu datirani s maksimalnom preciznošću. U prošlosti Zemlje, paleocen je trajao oko 10 miliona godina.
Red 7:
Paleocenska [[flora]] naslijedila je dosta obilježja [[kreda (geologija)|krede]], kada su bili česti predstavnici mediteranske [[grm]]olikih i [[zeljasta biljka|zeljastih]] biljnih [[vrsta]]. Posebno široko diversificiraju [[hrast]]ovi i [[javor]]ovi.
[[Fauna]] je obilježena pojavom prvih viših [[sisar]]a, dok je od nižih, iz [[mezozoik]]a ušao samo jedan rod. U skupini tzv.viših sisara razgranavaju se skoro svi [[rod (biologija)|rodovi]], među kojima se ističe najstariji [[kopitari|kopitar]], iz roda ''[[Moehypus]]''ripredakprapredak današnjeg [[konj]]a, koji je bio veličine lisice i na nogama je imao pet prstiju. [[Numuliti]] započinju svoj razvoj, ga bi dostigli svoj maksimum [[bioraznolikost]]i u sljedećoj epohi – [[eocen]]u.
Paleocen je podijeljen na tri sprata:
*gornji sparanski,
*srednji tanetski, i
*donji-monski.<ref>{{cite journal |last=Jablonski |first=D. |year=1994 |title=Extinctions in the fossil record (and discussion) |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London B |volume=344 |issue=1307 |pages=11–17 |doi=10.1098/rstb.1994.0045 |last2=Chaloner |first2=W. G.}}</ref>
 
Paleocenski elementi taloženi su u dva bazena: u području mediteranske geosinklinale i Sjevernoevropskom moru. Tokom monskog kata, nataloženi su [[krečnjak|krečnjaci]] preko kojih leže laporovito-glinovite tvorevine. U tanetu, nakon povlačenja mora sedimentiraju se koanglomerati i [[pijesak]], dok je sparanski kat predstavljen lagunskim sedimentima. [[Alpska orogeneza]] u paleocenu se nastavlja laramijskom fazom. Orogeni pokreti zahvatili su geosinklinalu [[Tetis]]a iznad koje se izdižu složeni planinski vijenci alpsko-himalajskih planina.