Razlika između verzija stranice "Eocen"

'''Eocen''' ([[starogrčki jezik|stgrč.]]: ἠώς - ''ḗōs'' = zora + καινός - ''kainós'' = novi; nova zora) je [[geološka era]], [[geološko doba | doba]], koje je trajalo od prije 56,0 do 33,9 miliona godina. Eocen je epoha [[kenozoik]]a, proslije [[paleocen]]a, a prije [[oligocen]]a.<ref>{{cite book |last1=Lyell |first1=Charles |title=Principles of Geology, … |date=1833 |volume=vol. 3 |publisher=John Murray |location=London, England |page=55 |url=https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=hvd.32044103125555;view=1up;seq=105}} From p. 55: "The period next antecedent we shall call Eocene, from ήως, aurora, and χαινος, recens, because the extremely small proportion of living species contained in these strata, indicates what may be considered the first commencement, or ''dawn'', of the existing state of the animate creation."</ref><ref name=OnlineEtDict>{{cite dictionary|title=Eocene|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=Eocene&allowed_in_frame=0|dictionary=Online Etymology Dictionary}}</ref>

Prijelaz između paleocena i eocena obilježen je naglim i kratkim globalnim porastom temperature, nazvanim "paleocensko-eocenski toplotni maksimum" (PETM). Prosječna temperatura porasla je na većim širinama na 7° C, u roku od 20.000 godina, što je jedna od najbržih i najvećih klimatskih promjena u geološkoj historiji. Ova neobično topla pojava trajala je manje od 100.000 godina. Klimatske promjene prouzrokovale su [[masovno izumiranje]], zbog čega se eocenska fauna znatno razlikuje od one u paleocenu. Postoji nekoliko mogućih uzroka naglog porasta temperature, ali nijedan ne objašnjava brzinu kojom je do togs došlo. Međutim, smatra se da je postepeno zagrijavanje tokom kasnog paleocena dovelo temperaturu morske vode iznad određene kritične vrijednosti, kao rezultat toga i [[hidrat]]a. [[Metan]] je vrlo jak [[staklenički plin]] (dvadeset puta efikasniji od [[ugljikdioksid]]a) i to može uzrokovati globalno zagrijavanje klime koje je naglo ubrzano. Ova hipoteza zanimljiva je za [[klimatologija|klimatologe]], jer se i danas velike količine metana skladište u obliku plinskih hidrata na morskom dnu. U većini modela za [[globalno zagrijavanje]] ne uzima se u obzir ispuštanje plinskih hidrata kao pojačavajućeg faktora.<ref name="anthro.palomar.edu">{{cite web |url=http://anthro.palomar.edu/earlyprimates/early_2.htm |title=The First Primates |website=anthro.palomar.edu |last=O'Neil |first=Dennis |date=2012}}</ref>