Razlika između verzija stranice "Eocen"

{{Glavni|Život}}

U paleocenu je među [[sisari]]ma došlo do brze [[adaptivna radijacija|adaptacijske radijacije]]. Pored mnogih novih grupa, pojavili su se i veći oblici nego ikad prije. Ova diverzifikacija se nastavila i u eocenu i [[specijalizacija (biologija) |specijaliziranih]] mnogih vrsta, u poređenju s "primitivnim" paleocenskim vrstama. Slična diverzifikacija se dogodila među [[ptica]]ma, [[cvjetnica]]ma, [[insekti]]ma i drugim skupinama.

=== Biljke ===

{{Glavni|Biljke}}

U početku, eocenske šume su prerasle u stablašice zbog tople klime. Osim suhih predjela, gdje je bilo pustinja, čitav je svijet bio prekriven šumom. Na otokuu [[Ellesmere (otok) | Ellesmere]], koje leži iznad polarnog kruga, pronađeni su fosili drveća, naprimjer, iz porodice '' [[Cupressaceae]]'' ([[čempres]]i) ili iz roda 'vodenih čempresa ''[[Metasequoia]]''. Fosili suptropskih, pa čak i tropskih biljnih vrsta (uključujući porodicu [[palma| palmi]]), pronađeni su u donjeeocenskim naslagama [[Grenlanda]]a i [[Aljaska|Aljaske]]. Tropska prašuma rasla je daleko u sjevernoj Evropi, Sjevernoj Americi i [[Sibir]]u. Kako se tokom eocena klima hladila, tropske [[trajnice]] i palme na većoj širini ustupile su mjesto [[listopadna biljka|listopadni]] vrstama koje su bile bolje prilagođene razlikama između [[sezona]].

Zbog sušenja i hlađenja klime, šume su na nekim mjestima ostavile otvorene terene. To je dovelo do pojave [[Poaceae|trava]], što je dovelo do pojave većih pašnjačkih vrsta životinja. Postoje pokazatelji da su trava već postojala u kredi, a najstariji pouzdani fosili potiču iz paleocena. Ove vrste su i dalje imale široko lišće i nisu ličile na modernu travu. Važna prilagodba bio je razvoj kontinuiranog rasta, kako bi biljke mogle preživjeti i tešku ispašu. Trave su se širile dalje i tpkom oligocena.

=== Život u moru ===

U eocenu je stopa kojom je formirana nova okeanska kora na grebenu srednjeg okeana, bila jeveća nego što je to danas. Posljedica toga bila je da je koncentracija [[kalcij]]a u odnosu na koncentraciju [[magnezij]]a u morskoj vodi bila veća. Zbog toga je mineral [[kalcit]] relativno stabilan. Na kraju eocena, morska voda se postepeno mijenjala u sastav bogat magnezijem, čiji je mineral [[aragonit]] relativno stabilan. To je vjerovatno razlog što je eocen bila posljednja era u kojoj su se formirale velike količine [[kreda|krede]]. Ova stijena sačinjena je od fosila takozvanog "nanoplanktona", [[plankton]]a, čije su dimenzije između dvije stotine i dvije hiljade milimetra, a koji grade svoje skelete od kalcita. S druge strane, veća koncentracija magnezija uzrokovala je cvjetanje [[kora]]a]] i [[koralni greben|koralnih grebenova]] fenova u oligocenu. Korali grade svoj skelet od aragonita.

== Prelaz u oligocen ==

Prije otprilike 33,9 miliona godina, dogodila se drastična promjena u [[Fauna| faune]] u [[Evropa| Evropi]], koja se naziva ''grande coupure'', na i prijelazu između eocena i oligocena. Sličan događaj dogodio se istovremeno u Aziji. Azijske vrste dobile su priliku da migriraju u Evropu i obrnuto, vjerovatno zahvaljujući stvaranju kopnenog mosta kroz [[Turgajsko more]]. To je dovelo do [[masovno izumiranje|masovnog izumiranja]], ali i [[alopatrična specifikacija | alopatričnog]] formiranja novih vrsta.