Razlika između izmjena na stranici "Eocen"

Dodan 31 bajt ,  prije 1 godinu
=== Sisari ===
{{Glavni|Mammalia}}
Nakon [[masovno izumiranje| izumiranja dinosaura]] na kraju [[kreda (period) |krede]], ekološke [[niša (ekologija) |niše]] bile su popunjene. Mnogi suvremeni [[red (biologija) |redovi]] sisara pojavili su se u paleocenu, a također i neki kasnije izumrli redovi. Taj se razvoj nastavio u eocenu. Nevjerovatno je da su predstavnici mnogih eocenskih skupina bili manji od svojih paleocenskih predaka (vremenski uvjeti) i njihovih potomaka u oligocenu. Moguće je da su male vrste u toploj klimi eocena imale evolucijsku prednost.
 
U ranom eocenu pojavili su se [[papkari]], a na početku oligocena bili su već razbijeni u moderna tri podreda: ''[[Camelidae]]'' (kamile), ''[[Svinja | Suidae]]'' i [[ preživari]]. Primjer ranog eocenskok kopitara je rod ''[[Diacodexis]]''. Međutim, oblici sa neparnim papcima (koji se, premda nisu poznati jasni fosili prije eocena, vjerovatno su se pojavili na paleocenu u Aziji), bili su dominantni na početku eocena, gurajući kopitare na siromašnija područja, gdje su preživari evoluirli [[probavni sistem]] sa četiri dijela [[stomak]]a. Primjer ranog eocenskog oblika neparnih papaka je najstariji [[kopitar]], "''[[Hyracotherium]]"'' koji, međutim, nije narâstao mnogo veći od zeca. Pojavom trava u srednjem eocenu, ova grupa je tako imala evolucijsku prednost i stoga je mogla imati važniju ekološku ulogu. Pojavile su se i prve eocenske [[životinje]] sa surlom, ''Proboscidea'', poput roda "''[[Moeritherium]]'' i većeg ''[[Palaeomastodon]]'', sa kratkom surlom, a smatra se pretkom [[slon]]ova. [[Embrithopoda]] su bila grupa sisara iz Afrike koji su vjerovatno povezani sa slonovima, primer je rod ''[[Arsinoitherium]]''.
[[Glodari]], koji su se prvi put pojavili na paleocenu, također su se i dalje diverzificirali tokom eocena. Sasvim je moguće da su ih protjerali [[Konkurencija (ekologija) | konkurenti]] [[multiituberkulati]] koji su takođe živjeli od [[orah|orašastih]] [[plod]]ova i [[sjemenka|sjemenki]]. Multiituberkulati bili su starija grupa sisara, koja se u eocenu snažno reducirana i izumrla u oligocenu. [[Gondwanatheria]] su bila grupa sisara koji mogu biti povezani s multiituberkulama i žive samo na južnim kontinentima (Južna Amerika, Antarktik, Indija i Afrika).
Najmanji poznati sisar koji je ikada postojao, podsjeća na [[insktivor]]e roda "[[Batodonoides]]", živeo je pre oko 53 miliona godina. Prvi fiksni fosili [[šišmiš]]sa potiču iz donjeg eocena (eocenske vrste slijepih miševa su iz rodova ''[[Icaronycteris]]'', ''[[Archaeonycteris]]'', ''[[Palaeochiropteryx]]'' i ''[[Hassianycteris]]''), iako su i u kredi pronađeni fosilni zubi koji pripadaju šišmišima.
Postepeno zahlađenje klime od sredine eocena, uzrokovalo je promjenu [[staništa]] mnogih životinja. [[Prašuma]] jepostala manja tako da su se mnoge vrste prilagodile otvorenim travnjacima. I biljojedni travari i grupe [[grabljivica]] postaju veće i jače. Skupine [[mesožder]]nih eocenskih sisara bile su [[Mesonychia]] (poput rodova ''[[Mesonyx]]'', ''[[Ankalagon]]'' i ''[[Andrewsarchus]]'', a posljednji je bio najveći i, koliko je poznato, najgrabežljiviji sisar ikad), zatim [[Condylarthra]] (poput roda ''[[Arctocyon]]'' ili vjerovatno također i ''[[Tingamarra]]''), ali posebno [[Creodonta]]] (poput roda ''[[Patriofelis]]'' ili kasnoeocenskog ''[[Sarkastodon]]''). Zadnje tri grupe su do sada izumrle. Ovi sisari preuzeli su ulogu dominantnih predatora u toku eocena. Na kraju eocena pojavili su se prvi [[Carnivora|moderni grabežljivci]], [[Feliformia]] i [[Caniformia]], prethodnici modernih [[mačka|mačkio]] i [[pas]]a. Prekursori Carnivora bili su iz reda [[Miacoidea]], iz paleocena i ranog eocena; danas su obje grupe smještene u [[kladus]] [[Carnivoramorpha]]. Grupa koja je spadala u Carnivora bile su ''[[Nimravidae]]'' (u sastavu Feliforma), koja se takođe pojavila na kraju eocena.
[[Primati]] čiji su se prvi predstavnici pojavili na paleocenu, razvijali su se dalje u eocenu. Primjeri eocenskog primata su ''[[Notharctus]]'', koji je izgledao kao današnji [[lemuri]] i rod ''[[Darwinius]]'', od kojih su poznati vrlo dobro očuvan fosili.
Posebnu evolucijsku granu predstavljao je nastanak prvih [[kitovi|kitova]] iz grupe ''Mesonychia''. Ova evolucija je prilično poznata zbog mnogih fosila raznih intermedijarnih oblika koji se nalaze u slojevima donjeg i srednjeg eocena u [[Pakistan]]u. Najstariji preci kitova su iz porodice ''[[Pakicetidae]]'', kopnenih grabežljivaca s trokutastim zubima, tipskim za cijelu grupi ''Mesonychia''. Nekoliko miliona godina kasnije, neke vrste, poput onih iz roda ''[[Ambulocetus]]'', usvojile su životni stil [[amfibija]]. Položaj njihovih nogu kod '' Ambulocetus '' je već više fokusiran na plivanje, nego na kretanje po kopnu. Prije otprilike 45 miliona godina, pojavili su se prvi kompletni [[more|morski] ]] i kitovi, porodice ''[[Basilosauridae]]''. U ovu grupu spadaju rodovi ''[[Basilosaurus]]'' i ''[[Dorudon]]'', koji se po [[anatomija|anatomiji]] ne razlikuju mnogo od današnjih [[kitovi|kitovia]].
 
=== Ostale kopnene životinje ===
Anonimni korisnik