Razlika između izmjena na stranici "Tercijar"

Dodano 19 bajtova ,  prije 1 godinu
nema sažetka izmjene
Fauna tercijara definirana je [[masovno izumiranje|masovnimm izumiranjem]] kreda – [[paleogen]] na prelazu u [[kvartar]], uslijed čega su, između ostalog, izumrli [[dinosaur]]i i [[amoniti]] izumrli. Tokom tercijara [[sisari]] postaju domunantna grupa kopnenuh [[kičmenjak]]a, a [[ptice]] u tom periodu cvjetaju. Krajem tercijara, iz primitivnjih [[primat]]a, evoluiraju [[hominidi]] .
 
==TercijarnaŽivi florasvijet==
===Tercijarna faunaflora===
Iako su se pojavile još u [[kreda|kredi]], u tercijaru je zabilježena snažna evolucijska radijacija i [[biogeografija|biogeografso]] širenje [[skrivrnosjemenjača]]. Za [[paleogen]] je bila posebno obilježavajuća pofava rasprostiranja [[tropi|tropskih]] i suptropskih biljaka, kso što su [[lovor]]i, [[palme]], [[magnolija|magnolije]] i neke druge porodice [[Magnoliophyta]]. Taj proces odvijao se na cijeloj sjevernoj hemisferi, osobito u central im područjima [[Evropa|Evrope]]. Od biljki koje preferiraju umjerenu klimu, posebno su se raširili [[hrast]]ovi, [[bukva|bukve]], [[breza|breze]] [[kesten]]i, i [[topola|topole]].
 
[[Areal]] tropskih i suptropskih biljaka, tokon [[neogen]]a postepeno se smanjivao, pa je prema kraju [[neogena]]a bio u današnjim okvirima. U donjem tercijaru, u Evropi, [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], istočnoj [[Azija|Aziji]] raširili su se crnogorični predstavnici rodova ''[[Sequoia]]'' i ''[[Taxodium]]'', a nakon toga su uznapredovali i evropske vrste borova, [[smreka]], [[jela]], [[smrča]] i ostalih današnjih četinara. Od nižih biljaka najznačajnije su bile raznobojne i raznorodne [[alge]]: zelene (''[[Chlorophyta]]''), smeđe (''[[Phaeophyta]]''), crvene (''[[Rhodophyta]]''), kremene alge (''[[Diatomeae]]'') i ostale.
 
Među njima, posebno napreduju [[crvene alge]] iz porodice ''[[Corallinaceae]]'', sa rodovima ''[[Lithophyllum]]'' i ''[[Lithothamnium]]'' , koje su ponegdje bile toliko brojne da su iz njihovih krečnjačkih [[talus]]a nastali pravi krečnjački [[greben]]ovi.Tokom eocena pojavile su se velike [[travnjak|travnate]] ravnice, za koji se donedavno mislilo da se tada razvijale. Međutim, nalazi trava iz [[kreda|krednog razdoblja]] pokazuju da su se pojavile ranije, ali još ne masovno kao (lokalno) preovlađujuća [[vegetacija]]. Tercijarnaa se klima promijenila na takav način da su stvoreni optimalni uvjeti za trave, što je uzrokovalo eksplozivno širenje vegetacije trave. Kao rezultat toga, došlo je i do eksplozivnog rasta i diverzifikacije biljojedanih sisara, posebno kopitara, koji su živjeli na travi i mesožderima koji su ih lovili.
 
Tercijarnaa se klima promijenila na tako da su stvoreni optimalni uvjeti za trave, što je uzrokovalo eksplozivno širenje njihove vegetacije. Kao rezultat toga, došlo je i do eksplozivnog rasta i diverzifikacije biljojedanih sisara, posebno kopitara, koji su živjeli na travi i mesožderima koji su ih lovili.
 
===Tercijarna fauna===
Umjesto glomaznih [[gmizavac]]a, u kopnenoj fauni prednjače [[sisari]], koji su se u u ovom razdoblju naglo uznapredovali, što se posebno odnosi [[kopitar]]e ([[Artiodactyla]] i [[Perissodactyta]] , odnosno dvoprstaže i neparnoprstaše. [[Razvojni niz]] [[konj]]a, od [[eocen]]skoga roda ''[[Hyracotheriu]]'' (veličine lisice), s četiri prsta i petim zakržljalim, do troprstih oblika, kao što su bili pripadnici rodova ''[[Meryhippus]]'' iz srednjega [[miocen]]a i ''[[Hipparion]]'', iz [[pliocen]]a. Imali su djelotvoran srednji [[prst]], a bočni su već bili zakržljali. [[Evolucija]] konja počela je itekla u Americi, a današnja vrsta migrirala je u Evropu. U tercijaru, pojavili su se i [[surla|surlaši]] ([[Proboscidaea]]), koji potiču iz vremena [[eocen]]a na području [[Afrika|Afrike]]. Prvi predstavnik surlaša bio je rod ''[[Moeritheritum]]'' bez surle, pa ''[[Mastodont]]'' i ''[[Elephas]]''. U bočnoj, nezavisnoj liniji evoluirao je [[miocen]]ski ''[[Deinotherium]]'' koji je bio jedan od najvećih kopnenih sisara svih vremenauo. U skupini [[Artiodactyla]], tj. parnoprstim [[kopitari]]ma uznapredovali su rodovi ''[[Anthracotherium]]'', ''[[Anoplotherium]]'' i ''[[Prominatherium]]''.
 
U tercijaru, pojavili su se i [[surla|surlaši]] ([[Proboscidaea]]), koji potiču iz vremena [[eocen]]a na području [[Afrika|Afrike]]. Prvi predstavnik surlaša bio je rod ''[[Moeritheritum]]'' bez surle, pa ''[[Mastodont]]'' i ''[[Elephas]]''. U bočnoj, nezavisnoj liniji evoluirao je [[miocen]]ski ''[[Deinotherium]]'' koji je bio jedan od najvećih kopnenih sisara svih vremenauo. U skupini [[Artiodactyla]], tj. parnoprstim [[kopitari]]ma uznapredovali su rodovi ''[[Anthracotherium]]'', ''[[Anoplotherium]]'' i ''[[Prominatherium]]''.
 
===Tercijarna fauna==
Umjesto glomaznih [[gmizavac]]a, u kopnenoj fauni prednjače [[sisari]], koji su se u u ovom razdoblju naglo uznapredovali, što se posebno odnosi [[kopitar]]e ([[Artiodactyla]] i [[Perissodactyta]] , odnosno dvoprstaže i neparnoprstaše. [[Razvojni niz]] [[konj]]a, od [[eocen]]skoga roda ''[[Hyracotheriu]]'' (veličine lisice), s četiri prsta i petim zakržljalim, do troprstih oblika, kao što su bili pripadnici rodova ''[[Meryhippus]]'' iz srednjega [[miocen]]a i ''[[Hipparion]]'', iz [[pliocen]]a. Imali su djelotvoran srednji [[prst]], a bočni su već bili zakržljali. [[Evolucija]] konja počela je itekla u Americi, a današnja vrsta migrirala je u Evropu. U tercijaru, pojavili su se i [[surla|surlaši]] ([[Proboscidaea]]), koji potiču iz vremena [[eocen]]a na području [[Afrika|Afrike]]. Prvi predstavnik surlaša bio je rod ''[[Moeritheritum]]'' bez surle, pa ''[[Mastodont]]'' i ''[[Elephas]]''. U bočnoj, nezavisnoj liniji evoluirao je [[miocen]]ski ''[[Deinotherium]]'' koji je bio jedan od najvećih kopnenih sisara svih vremenauo. U skupini [[Artiodactyla]], tj. parnoprstim [[kopitari]]ma uznapredovali su rodovi ''[[Anthracotherium]]'', ''[[Anoplotherium]]'' i ''[[Prominatherium]]''.
U ovom razdoblju, već su evoluirale i [[zvijer]]i, [[preživari]] [[glodar]]i, [[šišmiš]]i, koji su tek poslije potpuno raširili, uz snažnu evolucijsku radijaciju.
U tercijaru se pojavljuju rani [[polumajmuni]] i [[majmuni]]. Polumajmuni su se nastali neposredno od ''[[Insectivora]] (bubojeda), naročito u [[paleocen]]u i [[eocen]]u. [[Oligocen]] je obilježen prvom pojavom [[čovjekoliki majmun|čovjekolikih majmuna]]. Najpoznatiji i najistraženiji [[fosil]]ni rodovi bili su ''[[Dryopithecus]]'' i ''[[Pliopithecus]]''.
39

izmjena